{"id":3554,"date":"2022-01-17T12:53:00","date_gmt":"2022-01-17T12:53:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3554"},"modified":"2022-11-29T12:54:58","modified_gmt":"2022-11-29T12:54:58","slug":"national-geographic-zasto-ljudi-vjeruju-u-teorije-zavjera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3554","title":{"rendered":"National Geographic: Za\u0161to ljudi vjeruju u teorije zavjera?"},"content":{"rendered":"\n

O\u010digledno je da \u0107e se vjerovati dezinformacijama ako se one kontinuirano iznova ponavljaju<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sagovornici National Geographica su nau\u010dno objasnili za\u0161to ljudi vjeruju teorijama zavjera koje su posebno postale sveprisutne u pandemiji koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n

Obrazlo\u017eenje je objavljeno u tekstu pod naslovom \u201cZa\u0161to se ljudi dr\u017ee teorija zavjera\u201d (\u201cWhy people latch on to conspiracy theories\u201d).<\/p>\n\n\n\n

Kao prvi primjer teorije zavjera navedena je tvrdnja ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa da su posljednji predsjedni\u010dki izbori u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama namje\u0161teni. Kako je navedeno, njegova tvrdnja je po definiciji teorija zavjere \u2013 uvjerava se da su mo\u0107ni ljudi manipulisali gra\u0111anima.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane su sudovi odbacili na desetine optu\u017ebi da su izbori la\u017eirani. Glavni dr\u017eavni tu\u017eilac William Barr je poru\u010dio da nisu prona\u0111eni dokazi da su bira\u010di prevareni. I \u010delnik senatorske ve\u0107ine republikanac Mitch McConnel je tvrdnje strana\u010dkog kolege Trumpa nazvao \u201c\u010distim teorijama zavjera\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Socijalni psiholog s Univerziteta California Peter Ditto primje\u0107uje da je Trump kao \u201coru\u017eje\u201d iskoristio ono \u0161to je prirodna ljudska tendencija, a to je da samo vjeruje u ono \u0161to potvr\u0111uje predod\u017ebu o nekome ili ne\u010demu. Ova tendencija je bila prisutna mnogo prije od nasilnog ulaska Trumpovih pristalica u Kongres i pandemije koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n

National Geographic je podsjetio da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutak u kojem \u017eivimo nazvala vremenom pandemije dezinformacija \u2013 vremenom u kojem je nebrojeno informacija me\u0111u kojima su i one neistinite, a \u0161to ima negativne posljedice.<\/p>\n\n\n\n

Posljedice su i uni\u0161tavanje infrastrukture za 5G mre\u017eu nakon \u0161to je na dru\u0161tvenim mre\u017eama objavljeno da ona uzrokuje koronavirus.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci smatraju da ve\u0107ina ljudi ne povjeruje lako u la\u017ei. Ali kada se dezinformacijama daju jednostavna i laka obja\u0161njenja slu\u010dajnih doga\u0111aja, to onda izaziva osje\u0107aj kontrole, ukazao je socijalni psiholog s Univerziteta Cambridge Sander van der Linden.<\/p>\n\n\n\n

U kriznim vremenima teorije zavjera su jo\u0161 privla\u010dnije i zbog toga je te\u017ee oduprijeti im se.<\/p>\n\n\n\n

Socijalna i politi\u010dka psihologinja iz Poljske akademije nauka Marta Marchlewska je naglasila da ljudi koriste ono \u0161to je nazvala kognitivne kratice da bi lak\u0161e donosili odluke i da bi utvrdili u \u0161ta trebaju vjerovati.<\/p>\n\n\n\n

Istakla je da je to posebno slu\u010daj kod onih koji su anksiozni, koji se osje\u0107aju uznemireno ili su skloni kognitivnom zatvaranju. Takvi pojedinci kognitivnim kraticama \u017eele dati smisao svijetu u kojem \u017eive.<\/p>\n\n\n\n

Uo\u010dljivo je i to da je o\u010digledno da \u0107e se  vjerovati dezinformacijama ako se one kontinuirano iznova ponavljaju.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan faktor koji doprinosi da se vjeruje teorijama zavjera jeste ono \u0161to je ozna\u010deno kao kolektivni narcizam ili prenagla\u0161eno vjerovanje u zna\u010daj kolektiva kojem se pripada.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanjem psihologinje Marchlewske je utvr\u0111eno da su kolektivisti\u010dki narcisi skloni tra\u017eiti zami\u0161ljene neprijatelje i prihvatiti obja\u0161njenja prema kojima su oni drugi krivci. Ovaj osje\u0107aj je posebno izra\u017een onda kada pojedinci iz kolektiva ili cijeli kolektiv propadaju.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Za neke ljude vjerovanje u zavjere je najbolji na\u010din da se nose s psiholo\u0161kom prijetnjom koja zna\u010di njihov neuspjeh \u2013 podcrtala je Marchlewska i dodala da je to vjerovatno slu\u010daj kod onih koji su nasilno u\u0161li u Kongres SAD-a.<\/p>\n\n\n\n

Napad pristalica na novinare i uni\u0161tavanje novinarske opreme je pokazatelj onoga \u0161to je psiholog Daniel Sulivan s Univerziteta u Arizoni naveo kao \u201ckonfrontiranje s onim koji ima osobine podudarne s na\u0161im pogledom na zlo\u201d. S tim u vezi, psiholog Ditto je ukazao da se vrlo \u010desto stavovi kolektiva kojem se pripada brane instinktivno.<\/p>\n\n\n\n

Na vjerovanje utje\u010du i zna\u010dajni pojedinci. Prema anketi u kojoj je u\u010destvovalo dvije hiljade Amerikanaca, koju je sproveo profesor politi\u010dkih nauka na Univerzitetu u Miamiju Joseph Uscinski, pokazalo se da su vjerovanja gra\u0111ana usko povezana s onim \u0161to su rekli politi\u010dki lideri.<\/p>\n\n\n\n

Psiholo\u0161kinja  Marchlweska smatra da oni koji vjeruju u teorije zavjera obi\u010dno tra\u017ee \u201cspasioca\u201d \u2013 nekoga ko \u0107e im pomo\u0107i da ih za\u0161titi od neprijatelja koji je spremio zavjeru.<\/p>\n\n\n\n

Za nju je nesumnjivo da se uticajne li\u010dnosti koriste teorijama zavjera i dezinformacijama te je podcrtala da one mogu biti opasno politi\u010dko oru\u017eje za manipulaciju javnosti, a u cilju sticanja mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: National Geographic\/Klix\/analiziraj.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O\u010digledno je da \u0107e se vjerovati dezinformacijama ako se one kontinuirano iznova ponavljaju Sagovornici National Geographica su nau\u010dno objasnili za\u0161to ljudi vjeruju teorijama zavjera koje su posebno postale sveprisutne u pandemiji koronavirusa. Obrazlo\u017eenje je objavljeno u tekstu pod naslovom \u201cZa\u0161to se ljudi dr\u017ee teorija zavjera\u201d (\u201cWhy people latch on to conspiracy theories\u201d). Kao prvi primjer<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3555,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3554","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktivnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3554"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3554\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3556,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3554\/revisions\/3556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}