{"id":3691,"date":"2022-05-16T19:25:00","date_gmt":"2022-05-16T19:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3691"},"modified":"2023-03-09T19:28:19","modified_gmt":"2023-03-09T19:28:19","slug":"da-li-je-totalna-cenzura-moguca-u-digitalnom-svijetu-ko-danas-pusta-balone-u-rusiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3691","title":{"rendered":"Da li je totalna cenzura mogu\u0107a u digitalnom svijetu: Ko danas pu\u0161ta balone u Rusiju"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Nenad Peji\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Doga\u0111alo se to pod okriljem mraka na teritoriji tada\u0161nje zapadne Njema\u010dke, svega 16 kilometara daleko od \u201e\u017eeljezne zavjese\u201c. Grupe dobrovoljaca su punile balone informacijama, letcima, vijestima. Vjetar je bio povoljan, vrijeme bez ki\u0161e. Bilo je oko jedan sat ujutro. Kad su baloni bili napunjeni na njih je zaka\u010dena elektronska naprava koja je bila programirana da eksplodira u ta\u010dno odre\u0111eno vrijeme. Po brzini vjetra je izra\u010dunato iznad kojeg grada \u0107e se to dogoditi.  Kad naprava eksplodira, balon se raspadne i sav sadr\u017eaj padne na grad. Te je no\u0107i pu\u0161teno tri hiljade balona sa oko \u010detiri miliona poruka.<\/p>\n\n\n\n

Bio je august 1951. godine.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane granice, unutar \u201e\u017eeljezne zavjese\u201c \u010dekala je vojska da obori balone prije nego \u0161to stignu do odredi\u0161ta. Jedan je \u010dehoslova\u010dki agent uhap\u0161en 1954. godine na teritoriji zapadne Njema\u010dke. Cilj mu je bio da uni\u0161ti zgradu u kojoj su se pripremali baloni.<\/p>\n\n\n\n

Baloni su tada bili jedan od na\u010dina da informacija, pripremljena od strane Radija Slobodna Evropa, do\u0111e do gra\u0111ana iza \u201e\u017eeljezne zavjese\u201c. Od augusta 1951. do novembra 1956. je poslato skoro 600.000 balona sa oko 300 miliona informacija, letaka, knjiga. Cilj su tada bile \u010cehoslova\u010dka, Ma\u0111arska i Poljska.<\/p>\n\n\n\n

Danas, ne\u0161to vi\u0161e od sedam decenija kasnije, isti problem je na sceni. \u201e\u017deljezna zavjesa\u201c vi\u0161e ne postoji ali je svijet svjedok da stanovni\u0161tvo Rusije ne zna \u0161ta se doga\u0111a. Ve\u0107 nekoliko godina Moskva naziva me\u0111unarodne medija sa prisustvom u Rusiji stranim agentima. Ostaju\u0107i bez izbora, njihovi novinari napu\u0161taju Rusiju i otvaraju redakcije u susjednim dr\u017eavama. Isto se to odnosi na nevladine organizacije koje primaju bilo kakvu pomo\u0107 iz inozemstva. Desetak dana nakon po\u010detka invazije na Ukrajinu usvojen je zakon koji za \u201e\u0161irenje la\u017enih informacija\u201c, a la\u017eno je sve \u0161to ne ka\u017ee Kremlj, predvi\u0111a kaznu do 15 godina zatvora. TV stanica Rain je prestala emitiranje na internetu, ugledna dnevna novina \u201eNovaja Gazeta\u201c je zatvorila redakciju. Otkad je po\u010deo rat Rusija je blokirala vi\u0161e od 1000 internet stranica kao \u0161to su BBC, Radio Slobodna Evropa, Glas Amerike, popularna platforma Meduza i tako dalje. Ograni\u010denja se odnose i na Facebook, Instagram, Twitter. Ruska dr\u017eavna agencija, Rozkomnadzor, zadu\u017eena za nadzor (cenzuru) nad medijima prakticira pritisak na Google oko termina \u201cla\u017ene informacije\u201d itd. Mediji su dobili precizna uputstva kako da izvje\u0161tavaju. U dokumentu poslatom 3. marta ove godine medijima je nalo\u017eeno da govore kako Ukrajinci sami granatiraju stambene zgrade, da je u toku zapadna histerija protiv Rusije, da Ukrajina ima istoriju bolesti u nacionalizmu, predsjednik Ukrajine je nacista, \u201especijalna operacija\u201c ide po planu i sli\u010dno. Propaganda je tako natjerala Ruse da \u017eive u svijetu koji ne postoji i nekada\u0161nja \u201e\u017eeljezna zavjesa\u201c  je u digitalnom svijetu XXI stolje\u0107a zamjenjena \u201edigitalnom \u017eeljeznom zavjesom.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Ali, ako su prije sedam decenija baloni preskakali \u201e\u017eeljeznu zavjesu\u201c, ko \u0107e danas presko\u010diti rusku digitalnu zavjesu i cenzuru? I da li je uop\u0107e mogu\u0107e danas, u svijetu digitalne tehnologije, uspostaviti totalnu kontrolu nad informacijama kao nekada?<\/p>\n\n\n\n

Portal \u201eApptopia\u201c koja je bavi analizom aplikacija je nedavno objavio podatak da je aplikaciju VPN (Virtual Private Network) prije rata dnevno downloadiralo oko 15.000 gra\u0111ana Rusije. U martu, nakon po\u010detka invazije, dnevno downloadiranje ove aplikacije koja omogu\u0107ava da se zabi\u0111e zabrana internet stranica, je poraslo  30 puta \u2013 registrirano je 475.000 downloadiranja dnevno! Danas je taj broj pao na 280.000 novih korisnika dnevno, jo\u0161 uvijek skoro 20 puta vi\u0161e nego prije rata! Ruski operater, Yota, je izvjestio da je broj korisnika danas 50 puta ve\u0107i nego u januaru! Pod imenom ruskog lidera opozicije, Aleksandra Navalnog, koji je u zatvoru, u aprilu je pokrenuta VPN usluga koja je za samo 10 dana dostigla 300.000 korisnika! Kako rat traje ve\u0107 vi\u0161e od dva mjeseca, izgleda da vi\u0161e od 20 miliona Rusa, i taj broj dnevno raste, ima pristup informacijama o ratu koje nisu kontrolirane od strane vlasti u Kremlju. Ako je svako od njih bar jedanput podijelio informacije sa nekom drugom osobom, to je jo\u0161 20 miliona ljudi!<\/p>\n\n\n\n

Izgleda, dakle, da balone danas pu\u0161taju sami gra\u0111ani Rusije. \u201eDigitalna \u017eeljezna zavjesa\u201c puca. Ali, ne onako brzo kako bi to optimisti htjeli. Kada su urednici Novaja Gazete pitali svoje \u010ditaoce \u017eele li da novina po\u0161tuje zahtjeve vlasti i prihvati cenzuru, ogromna ve\u0107ina je odgovorila potvrdno.<\/p>\n\n\n\n

Lak\u0161e je vjerovati.<\/p>\n\n\n\n

Redakcija je nakon te ankete prestala da radi u Rusiji. Prije desetak dana je ponovo po\u010dela izdavati novinu ali iz inozemstva. Te\u0161ko je hermeti\u010dki zatvoriti jednu dr\u017eavu u digitalnom vremenu. Nije to bilo mogu\u0107e ni prije 70 godina. Gra\u0111anima tada\u0161njeg SSSR-a su tada trebale decenije da odlu\u010de ne\u0161to u\u010diniti. Sada \u0107e im trebati godine, optimisti ka\u017eu \u2013 mjeseci. Jedino je sigurno da se u digitalnom svijetu sve de\u0161ava puno, puno br\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

\n