{"id":3776,"date":"2022-09-01T10:26:00","date_gmt":"2022-09-01T10:26:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3776"},"modified":"2023-03-11T10:48:28","modified_gmt":"2023-03-11T10:48:28","slug":"sto-krvavije-to-bolje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3776","title":{"rendered":"\u0160to krvavije, to bolje"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Nenad Peji\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eTeretni avion ukrajinskog prevoznika se sru\u0161io u Gr\u010dkoj..\u201c Ovako po\u010dinje naslov podgori\u010dkog portala vijesti.me ujutro, 17. jula. Ve\u0107ina medija u regionu, pa i podgori\u010dka \u201ePobjeda\u201c vijest je po\u010dela druga\u010dije: \u201eUkrajinski avion sru\u0161io se u Gr\u010dkoj\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Na prvi pogled nema razlike u ova dva pristupa. Ali, ako se ka\u017ee \u201cukrajinski\u201d avion, onda je prva asocijacija da je to avion ukrajinske vlade, a kako se tamo ratuje, tada su asocijacije ozbiljnije. Svi mediji u propratnom tekstu daju obja\u0161njenja. U profesionalnim medijima zapada podatak da avion pripada ukrajinskoj kompaniji je sporedan, dok je glavna vijest da se sru\u0161io teretni avion pun oru\u017eja. Mo\u017ee se ova opaska shvatiti kao cjepidla\u010denje ali u moru \u201ccjepidla\u010denja\u201d stvara se percepcija \u010ditalaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Prije nekoliko dana zagreba\u010dki \u201cJutarnji list\u201d je objavio tekst sa ovim naslovom:&nbsp; \u201cCrni popis se nastavlja, nitko ni\u0161ta ne poduzima: \u2018Ovdje upucaju djecu, bace ih u vre\u0107u i idemo dalje \u2018. Tekst s pravom ukazuje na posljedice naoru\u017eavanja ameri\u010dkih gra\u0111ana, masovnim pucnjavama u siroma\u0161nom dijelu \u010cikaga koji nemaju veliku pa\u017enju javnosti. Me\u0111utim, \u0161okantan naslov nema upori\u0161ta u tekstu. Jedna izjava bez podataka je iskori\u0161tena da privu\u010de pa\u017enju \u010ditalaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Ljubitelji nogometa \u010ditaju ovih dana vijesti o transferima nogometa\u0161a od kojih su ve\u0107ina tek tra\u010devi i glasine. Mediji se bore za potro\u0161a\u010de i klikove i pri tom koriste dopu\u0161tena i nedopu\u0161tena sredstva. Od kad to je tra\u010d, glasina, dobilo pravo glasa u novinarstvu? &nbsp;Ima \u010dak i primjera, na Tik-Toku naprimjer, da se objavi video star nekoliko godina i predstavi kao nov.<\/p>\n\n\n\n<p>Ljudska bi\u0107a vi\u0161e vole \u010ditati o senzacijama nego ozbiljne analize, \u010ditaju glasine. Ako je to ta\u010dno, a sociolozi i psiholozi ka\u017eu da jeste, onda valjda treba dati korisniku medija ono \u0161to on \u017eeli! I tu je medijski \u201ccatch 22\u201d. Ako im da\u0161 ono \u0161ta \u017eele onda gubi\u0161 svoju funkciju \u2013 da izvje\u0161tava\u0161, ako ne da\u0161 onda gubi\u0161 klikove i tr\u017ei\u0161te! Vjerovatno ponukan tim motivom zagreba\u010dki \u201cJutarnji list\u201d je nedavno promjenio prioritet plasiranja vijesti pa su rubrike \u201cScena\u201d i \u201cKultura\u201d dobile prednost nad rubrikom \u201cSport\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Digitalno doba, algoritmi i klikovi je definiralo novo pravilo u medijima: \u201cWhen it bleeds, it leads\u201d! Drugima rije\u010dima, \u201cKad ima krvi to je vode\u0107a vijest\u201d. Senzacije imaju prednost nad analizama, tra\u010devi nad intervjuima. Povr\u0161nost se ohrabruje, ozbiljno novinarstvo obeshrabruje. Posljedica je rast nepovjerenja najprije, naravno, prema mediju, a onda i \u0161ire. Ako se zanemari politika i posljedice po dru\u0161tvo, te otvori tema vijesti o zdravlje lijekovima koji su od osnovnog interesa za gra\u0111ane, \u010ditalac sve \u010de\u0161\u0107e postavlja pitanja da li je tekst koji je pro\u010ditan zaista nau\u010dno zasnovan ili je tek ne\u010dija reklama? \u201c\u010cudotvoran lijek za\u2026\u201d, \u201cIzgubio 15 kila za 15 dana\u201d i sli\u010dni naslovi su primjeri takve ure\u0111iva\u010dke politike sa dugoro\u010dno, velikom \u0161tetom.<\/p>\n\n\n\n<p>Ta bitka za pa\u017enju korisnika informacija se danas definira kao tr\u017ei\u0161na vrijednost. Pa\u017enja se kupuje, pa i prodaje. Udoma\u0107ila se i fraza \u201crokovo\u0111enje pa\u017enjom\u201d (managing attention) ili \u201cekonomija pa\u017enje!\u201d. Problem nastaje kad se shvati da je koli\u010dina pa\u017enje koju ljudi imaju konstantna, njena koli\u010dina se ne mijenja. Ono \u0161to se mijenja je koli\u010dina informacija koja se nudi i koja je, naravno, nebrojeno puta pove\u0107ana. Pa\u017enja predstavlja ulaz u na\u0161u svijest. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vu\u010di\u0107 \u0107e u povodu godi\u0161njice genocida u Srebrenici hladnokrvno slagati postavljaju\u0107i pitanje \u201cza\u0161to se ne snimaju filmovi o Jasenovcu?\u201d On je tom izjavom zgrabio pa\u017enju, usmjerio je ka Jasenovcu, utjecao na svijest gra\u0111ana od kojih \u0107e mnogi iz tog pitanja izvu\u0107i tezu o nepravdi prema Srbima. To \u0161to je snimljeno sedam filmova o Jasenovcu je podatak koji se izgubi i objavi\u0107e ga samo ono malo neovisnih medija koje Vu\u010di\u0107ev tim ne kontrolira.<\/p>\n\n\n\n<p>Danski filozof&nbsp;<strong>Vincent F. Hendricks<\/strong>&nbsp;je na jednom predavanju pod naslovom&nbsp;<strong>\u201cEkonomija pa\u017enje i la\u017ene vijesti\u201c&nbsp;<\/strong>rekao:&nbsp; \u201cU XXI. stolje\u0107u vrijednost ne predstavljaju mikro\u010dipovi, vjetrenja\u010de ili solarni paneli, ve\u0107 pa\u017enja \u010dovje\u010danstva.\u201d Herbert Simon, ameri\u010dki profesor psihologije i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je prije 50 godina (1971)&nbsp;prorekao \u0161to \u0107e postati najve\u0107e bogatstvo i najvrjedniji resurs u informacijskom dobu: \u201cU svijetu bogatom informacijama, bogatstvo informacija zna\u010di nedostatak ne\u010dega drugog: oskudica onoga \u0161to informacije konzumiraju. Ono \u0161to informacije konzumiraju prili\u010dno je o\u010dito: one konzumiraju pa\u017enju svojih primatelja.\u201d Na tr\u017ei\u0161tu informacija gdje vlada ekonomija pa\u017enje drugorazredni sadr\u017eaji dobivaju mnogo pa\u017enje, iako ne moraju nu\u017eno biti istiniti. Tako cvjeta tr\u017ei\u0161te la\u017enih vijesti. Jedno istra\u017eivanje Reutersa je do\u0161lo do podatka da se 80% gra\u0111ana barem jednom srelo sa la\u017enim vijestima. Oko 51% gra\u0111ana Hrvatske danas izbjegava vijesti! Finska na listi povjerenja u medije zauzima prvo mjesto jer im 69% procenata Finaca vjeruje. Medijima vjeruje i 58% Danaca, 51%&nbsp; Portugalaca, 50% u Nijemaca, 48% Crnogoraca,&nbsp; 38% Hrvata.<\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 dugo pada povjerenje u medije, ljudi se dijele, dru\u0161tva polariziraju na one koji vjeruju i one koji provjeravaju. Nije slu\u010dajno da je u 2021-oj zabilje\u017een 21 napad na novinare u Crnoj Gori, niti da petina gra\u0111ana BiH misli da novinare treba tu\u0107i!<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Poglavar Rimokatoli\u010dke crkve, Papa Franjo, je prepoznavaju\u0107i problem ure\u0111iva\u010dke politike medija, u svojoj poslanici prije par godina rekao:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNajbolji protuotrov za neistine nisu strategije, ve\u0107 ljudi: ljudi koji nisu pohlepni, ve\u0107 spremni slu\u0161ati, ljudi koji se trude sudjelovati u iskrenom dijalogu kako bi istina iza\u0161la na vidjelo; ljudi koje privla\u010di dobrota i preuzimaju odgovornost za na\u010din na koji koriste jezik\u2026 Ako je odgovornost odgovor na \u0161irenje la\u017enih vijesti, onda je te\u0161ka odgovornost na ple\u0107ima onih \u010diji je posao davanje informacija, a to su novinari, za\u0161titnici vijesti. U dana\u0161njem svijetu njihov, u svakom smislu, nije samo posao; to je&nbsp;<em>misija<\/em>.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Mnogi mediji zapadnog Balkana ne brinu brigu o tome. Najomiljenija karta koja slu\u017ei politi\u010darima i medijima je ona etni\u010dka ili religijska. Nedavno je jedan portal u Hrvatskoj objavio slijede\u0107i naslov: \u201cHrvatica uhap\u0161ena u Srbiji jer je vozila svoj Bently 180km-sat\u201d! Kakve to veze ima \u0161to je voza\u010dica Bentlija Hrvatica? Pa svaka policija na svijetu bi je zaustavila i kaznila\u201d! Ali, vijest je ostala u na\u0161oj svijesti, pa i u svijesti autora ovog teksta. Jedan komentar u medijima u Srbiji, nakon debakla tamo\u0161njih ko\u0161arka\u0161a u utakmici sa Belgijom je sjajno napisao, a zagreba\u010dki index.hr to prenio, slijede\u0107e: \u201cHrvati su htjeli biti gori od nas. E pa ro\u0111aci, ne mo\u017ee!\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Eto, \u0161to bi optimisti rekli \u2013 nada ipak umire poslednja! Pesimisti na\u0161eg tridesetogod\u0161njeg etni\u010dkog i medijskog ludila bi citirali Gibonnija koji ovako pjeva: \u201cLa\u017ena nada nikad se ne umori, sama se spasi. Umori se onaj koji nosi je, i ona na koju glasi!\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ovaj \u010dlanak je ura\u0111en uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Nenad Peji\u0107 \u201eTeretni avion ukrajinskog prevoznika se sru\u0161io u Gr\u010dkoj..\u201c Ovako po\u010dinje naslov podgori\u010dkog portala vijesti.me ujutro, 17. jula. Ve\u0107ina medija u regionu, pa i podgori\u010dka \u201ePobjeda\u201c vijest je po\u010dela druga\u010dije: \u201eUkrajinski avion sru\u0161io se u Gr\u010dkoj\u2026\u201c Na prvi pogled nema razlike u ova dva pristupa. Ali, ako se ka\u017ee \u201cukrajinski\u201d avion, onda je<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3777,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3776","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3776"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3778,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3776\/revisions\/3778"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}