{"id":3809,"date":"2022-10-06T11:41:00","date_gmt":"2022-10-06T11:41:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3809"},"modified":"2023-03-14T11:45:34","modified_gmt":"2023-03-14T11:45:34","slug":"govor-mrznje-prema-lgbtiq-zajednici-na-mrezama-i-portalima-komentar-unistava-zivote","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3809","title":{"rendered":"Govor mr\u017enje prema LGBTIQ zajednici na mre\u017eama i portalima: komentar uni\u0161tava \u017eivote"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: \u0110ur\u0111a Radulovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Etablirani mediji, posebno na svojim stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama, uglavnom ne moderiraju komentare koji \u0161ire mr\u017enju i time \u010dine ozbiljno krivi\u010dno djelo, koje se u Crnoj Gori uglavnom ne procesuira.<\/p>\n\n\n\n

Prije nego \u0161to sam pro\u0161ao kroz operaciju promjene pola mediji su nedjeljama pravili senzaciju od moje pri\u010de. Svi su mi rekli da ne \u010ditam komentare, jer su bili uznemiruju\u0107i, kako ne bih sebe dodatno uznemiravao pred tako va\u017ean doga\u0111aj\u201d, ka\u017ee u razgovoru za Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)<\/a> Jovan Uli\u0107evi\u0107<\/strong>, trans mu\u0161karac i izvr\u0161ni direktor Asocijacije Spektra.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, jedan komentar Jovan ne mo\u017ee da zaboravi. \u201c\u2019Dabogda crkao na tom operacionom stolu\u2019- od svih komentara taj me je najvi\u0161e pogodio. Nijesam mogao da shvatim da neko svom sugra\u0111aninu \u017eeli smrt \u2013 a ni ne poznaje ga\u201d, ka\u017ee Uli\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje CIN-CG-a pokazuje da govor mr\u017enje veoma negativno uti\u010de na pripadnike LGBTIQ zajednice i njihove odluke o ispoljavanju seksualnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n

\u201dZbog govora mr\u017enje ne \u017eelim da se autujem\u201d \u2013 ovo je tvrdnja koju je obilje\u017eilo \u010dak 118 od 209 ispitanika LGBTIQ populacije, koji su popunili anonimni upitnik CIN-CG-a u vezi sa ovom temom. Njih 86 obilje\u017eilo je tvrdnju \u201cGovor mr\u017enje na internetu \u010dini da osje\u0107am strah od pojavljivanja na predstoje\u0107em Prajdu u Crnoj Gori\u201d, dok je njih 103 navelo da govor mr\u017enje \u010dini ili je nekada \u010dinio da se osje\u0107aju nesigurno.<\/p>\n\n\n\n

Komentari sa govorom mr\u017enje isprovocirali su tek manji broj ispitanika da se br\u017ee autuju- njih 25, a 47 njih zbog govora mr\u017enje ima dodatnu motivaciju da se pojavi na Prajdu.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da govor mr\u017enje prema LGBTIQ populaciji se jo\u0161 vi\u0161e intenzivira u vrijeme Prajda. Mre\u017ea za izvje\u0161tavanje o razli\u010ditosti (RDN) navodi da je zna\u010dajan porast govora mr\u017enje prema LGBTIQ populaciji u Sjevernoj Makedoniji obilje\u017eio jun, mjesec kada se u Skoplju odr\u017eao Prajd. Govor mr\u017enje se nije sti\u0161ao ni narednih mjeseci. U Srbiji je broj prijetnji aktivistima i gra\u0111anima koji podr\u017eavaju Prajd trostruko pove\u0107an mjesec dana uo\u010di Euro prajda, naveli su organizatori ovog doga\u0111aja. Pored verbalnog, poraslo je fizi\u010dko nasilje prema pripdnicima ove zajednice.<\/p>\n\n\n\n

Monitoring komentara na crnogorskim portalima koji je sproveo Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u 2022, pokazao je da govor mr\u017enje prema LGBTIQ populaciji jedan od naju\u010destalijih vidova govora mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Objava \u010dlanka \u201cDeseti Montenegro Prajd 8. oktobra u Podgorici\u201d na Fejsbuk profilu RTCG-a, iz prvog septembra, ima 599 komentara \u2013 tek nakon desetina komentara sa govorm mr\u017enje zaluta poneki afirmi\u0161u\u0107i. Ova objava ima 572 reakcije, od toga ve\u0107ina, njih 326, izra\u017eavaju negativne emocije prema doga\u0111aju \u2013 ljutnju i podsmijeh.<\/p>\n\n\n\n

Iz Javnog servisa nisu odgovorili na pitanja CIN-CG-a o politici moderiranja komentara na dru\u0161tvrnim mre\u017eama, niti na koji na\u010din planiraju da sprije\u010de \u0161irenje komentara sa govorom mr\u017enje tokom predstoje\u0107eg Prajda.<\/p>\n\n\n\n

Ni drugi etablirani mediji ne vode mnogo ra\u010duna o uklanjanju komentara sa govorm mr\u017enje na svojim dru\u0161tvenim mre\u017eama. Na stotine komentara mr\u017enje i negativnih reakcija tipi\u010dni su i ispod tekstova koji se ti\u010du pobolj\u0161anja LGBTIQ prava, poput teme braka.<\/p>\n\n\n\n

Tekst na Fejsbuk stranici Vijesti iz jula 2021. godine \u201cCrnogorski mati\u010dari spremni za sklapanje LGBT brakova\u201d ima 582 reakcija, od kojih je preko 300 negativnih. Od 580 komentara ve\u0107ina sadr\u017ei sna\u017eno negativne poruke, agresiju, kritiku, ruganje. Sli\u010dno je i sa objavom RTCG-a \u201cSklopljen prvi LGBT brak u Podgorici\u201d, koja ima preko 400 komentara na Fejsbuku Javnog servisa.<\/p>\n\n\n\n

\u201dObaveza brisanja komentara sa govorm mr\u017enje u roku od 60 minuta od trenutka saznanja koje je uvedeno Zakonom o medijima iz 2020, u\u010dinila je da se na samim portalima smanji broj takvih komentara\u201d, ka\u017ee za CIN-CG Vesna Rajkovi\u0107<\/strong> iz Instituta za medije Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, problem su dru\u0161tvene mre\u017ee, jer ovaj zakon eksplicitno ne obavezuje medije da moderiraju svoje stranice, obja\u0161njava Rajkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak 126 ispitanika CIN-CG-a primje\u0107uje govor mr\u017enje na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u010de\u0161\u0107e nego na sajtovima portala, dok njih 81 smatra da su portali glavni izvor govora mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tvrdnju \u201ckomentari mr\u017enje ispod tekstova etabliranih medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama me vrije\u0111aju vi\u0161e nego govor mr\u017enje na drugim profilima\u201d obilje\u017eilo je vi\u0161e od tre\u0107ine ispitanika CIN-CG-a, njih 77. Ve\u0107ina ispitanika smatra da mediji ne moderiraju u dovoljnoj mjeri komentare sa govorom mr\u017enje ni na portalima, ni na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Iz \u201cVijesti\u201d tvrde da po\u0161tuju zakon i uklanjaju komentare sa govorom mr\u017enje \u010dim im se uputi prijava.<\/p>\n\n\n\n

\u201dNa dru\u0161tvenim mre\u017eama je mnogo te\u017ee moderirati komentare, jer prvo iza\u0111u, pa se tek nakon toga mogu brisati, za razliku od sistema na portalu gdje se prvo provjeravaju od strane administratora\u201d, ka\u017ee za CIN-CG Srdan Kosovi\u0107<\/strong>, glavni i odgovorni urednik \u201cVijesti\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Kosovi\u0107 obja\u0161njava da se u \u201cVijestima\u201d poja\u010dano moderira svaki put kada se o\u010dekuje porast komentara sa govorom mr\u017enje, kao uo\u010di Prajda.<\/p>\n\n\n\n

Iz drugih \u010ditanih portala: Analitike, Dana i CDM-a nisu odgovorili na pitanja CIN-CG-a o moderiranju komentara.<\/p>\n\n\n\n

\u201dQueer Montenegro je u ranijim godinama prijavljivao komentare sa govorom mr\u017enje, isti\u010du\u0107i koliko oni ugro\u017eavaju bezbjednost LGBTIQ+ zajednice i \u010dine da je jo\u0161 vi\u0161e izop\u0161tena iz dru\u0161tva koje gaji demokratske, evropske vrijednosti. Me\u0111utim, praksa je pokazala tada, a i sada, da prijavljivanje komentara nije u dovoljnoj mjeri procesuirano, ili da je samo anga\u017eovanje administratora nedovoljno\u201d, ka\u017ee za CIN-CG Milo\u0161 Kne\u017eevi\u0107<\/strong>, izvr\u0161ni direktor organizacije Queer Montenegro.<\/p>\n\n\n\n

Komentari na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u2013 nezakonito i ka\u017enjivo djelo<\/h2>\n\n\n\n

\u201dAko su mediji obavije\u0161teni o komentarma sa govorom mr\u017enje i ne uklone ih, mogu da se smatraju pomaga\u010dima izvr\u0161enja krivi\u010dnog djela Izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr\u017enje ili Rasna i druga diskriminacija\u201d, ka\u017ee za CIN-CG Tea Gorjanc Prelevi\u0107<\/strong> iz NVO Akcija za ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n

Pomaganje je stavljanje u\u010diniocu na raspolaganje sredstva za izvr\u0161enje krivi\u010dnog djela, u ovom slu\u010daju otvorenog profila na dru\u0161tvenoj mre\u017ei, obja\u0161njava Gorjanc Prelevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201dSan\u010dez protiv Francuske\u201d je sudski predmet u kojem je francuski politi\u010dar pro\u0161le godine ka\u017enjen sa 3.000 eura zbog toga \u0161to je dozvolio komentare sa govorom mr\u017enje na svom Fesjbuk profilu.<\/p>\n\n\n\n

\u201dFrancuski sud je ustanovio da je politi\u010dar bio obavije\u0161ten o nezakonitim komentarima, ali da ih je svejedno ostavio punih \u0161est nedjelja. Evropski sud za ljudska prava se slo\u017eio da je bio odgovoran za \u0161irenje mr\u017enje kao i oni koji su napisali te komentare. Presuda nije jo\u0161 kona\u010dna, ali o\u010dekujem da se su\u0161tinski ne\u0107e izmjeniti\u2019\u2019, ka\u017ee Gorjanc Prelevi\u0107. Isto treba da va\u017ei i za sve medije, jer su njhovi profili na dru\u0161tvenim mre\u017eama javna mjesta, gdje govor mr\u017enje ima ogroman domen, obja\u0161njava ona.<\/p>\n\n\n\n

Svako ko vidi govor mr\u017enje u komentarima treba da slika tu objavu i da je prijavi odmah mediju, ali i dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu, ka\u017ee Gorjanc Prelevi\u0107. To je krivi\u010dno djelo kao i svako drugo, ali da bi se procesuiralo, mora se prijaviti, ka\u017ee ona. \u201cU prijavi tu\u017eila\u0161tvu treba napisati da se radi o izvr\u0161enju krivi\u010dnog djela Rasna i druga diskriminacija iz \u010dlana 443, stav 3. Mogu\u0107e je prijavu na\u010diniti i anonimno\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Uli\u0107evi\u0107 pak tvrdi da nadle\u017eni ne postupaju shodno zakonu. \u201cIako je govor mr\u017enje definisan kao krivi\u010dno djelo, ovakve situacije se od strane nadle\u017enih organa redovno tretiraju kao uvredljiv govor ili reme\u0107enje javnog reda i mira, \u0161to zna\u010dajno relativizuje sami koncept govora mr\u017enje i njegove efekte\u2019\u2019. Ova relativizacija javlja se i u javnom prostoru pod maskom slobode govora, \u0161to je naro\u010dito opasno, smatra Uli\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Osobe iz zajednice generalno ne \u017eele da prijave nasilje sa kojim se sre\u0107u zbog svog identiteta, obja\u0161njava Kne\u017eevi\u0107. \u201cLGBTIQ osobe nemaju povjerenje u institucije. Kaznena politika je jako blaga, a pripadnici zajednice vjeruju da \u0107e ih i policija diskriminisati. Zbog svega smatraju da bi autovanjem ugrozoli svoj \u017eivot\u201d, obja\u0161njava Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Portali u Crnoj Gori po ovom pitanju treba da se ugledaju na strane zemlje, smatra Rajkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201dNedavno sam bila go\u0161\u0107a u najposje\u0107enjem portalu u Sloveniji i na pitanje da li moderirate komentare na nalozima na dru\u0161tvenim mre\u017eama, urednik je odgovorio \u2018pa naravno, to je na\u0161a odgovornost\u2019. Dobar primjer dolazi i iz Australije, gdje je 2021. sud donio odluku da je medij odgovoran za komentare \u010ditalaca na svojoj Fejsbuk stranici\u201d, ka\u017ee Rajkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pretraga Fejsbuk stranica etabliranih medija u zapadnoj Evripi, poput \u201cGardijana\u201d i \u201c\u0160pigla\u201d pokazuje da ispod tekstova koji se ti\u010du LGBT tema nema govora mr\u017enje, a reakcije su uglavnom uskla\u0111ene sa sadr\u017eajem teksta. Tako, tekst o zabrani Prajda u Istanbulu u \u201c\u0160piglu\u201d ima na hiljade tu\u017enih i ljutih reakcija, i komentare podr\u0161ke, dok tekst u britanskom \u201cGardijanu\u201d o knjizi koja se ti\u010de roditeljstva LGBT parova ima isklju\u010divo pozitivne reakcije \u2013 stotine lajkova i srca.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, suprotan trend uo\u010dava se u Crnoj Gori \u2013 tekstovi koji bi u gra\u0111anskom dru\u0161tvu trebalo da izazivaju negativne reakcije, imaju uglavnom podr\u0161ku javnosti. Tako tekst objavljen na Fejsbuk profilu Javnog servisa 21. septembra koji ima 577 lajkova, govori o tome da je nekoliko zemalja, uklju\u010duju\u0107i i Srbiju, odbilo da u\u010destvuje u kampanji za LGBT prava tokom predstoje\u0107eg Mundijala, koju su podr\u017eale gotovo sve evropske zemlje.<\/p>\n\n\n\n

Komentari uti\u010du na mentalno zdravlje i podrivaju mr\u017enju<\/h2>\n\n\n\n

\u201dUredni\u0161tvo i administrator zvani\u010dnih stranica medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama ne razumiju koliko je bolno objavljivanje uvredljivih komentara po osnovu pripadanja LGBT zajednici. Takvi komentari ne samo da ote\u017eavaju dru\u0161tveno prihvatanje, ve\u0107 i \u017eivot u samoj zajednici\u201d, jedan je od komentara koji je ispitanik ostavio u upitniku CIN-CG-a.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i broj ispitanika, njih 108, ozna\u010dilo je da se osje\u0107aju tu\u017eno kada vide komentare sa govorom mr\u017enje. Oko stotinu ispitanika ozna\u010dio je opcije \u201cljuto\u201d i \u201cuvrije\u0111eno\u201d, a 88 njih je ozna\u010dilo opciju \u201cisklju\u010deno, kao da ne pripadam dru\u0161tvu\u201d. Oko \u010detvrtina ispitanika markirala je opcije \u201cdepresivno\u201d i \u201cmanje vrijedno\u201d. Manjina, svega 39 ispitanika, ostaje imuna na ove komentare i ozna\u010dila je opciju \u201cravnodu\u0161no\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201dIstra\u017eivanjem u Engleskoj iz pro\u0161le godine ustanovljeno je da online zlostavljanje ima posljedice po mentalno zdravlje i do\u017eivljaj sopstvenog identiteta \u017ertve. Agresor poru\u010duje da \u017ertva nije dobra takva kakva jeste, da treba da se stidi i nakon dovoljno vremena izlo\u017eenosti tom pritisku \u017ertva po\u010dne taj stid i sram i da osje\u0107a\u201d, ka\u017ee za CIN-CG psiholo\u0161kinja Adriana Pejakovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Osje\u0107aj nepodr\u017eanosti, bespomo\u0107nost i nedostatak podr\u0161ke institucija i dru\u0161tva dovode do toga da se osoba povla\u010di iz svijeta, izoluje, \u010desto njeno mentalno zdravlje opada i stvara se jedan zatvoreni ciklus ili spirala ugro\u017eenosti, obja\u0161njava Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201dPrema podacima norve\u0161kog Instituta za nauku iz 2019. osobe imaju duplo ve\u0107e \u0161anse da budu \u017ertve diskriminacije u odnosu na op\u0161tu populaciju, kao i ve\u0107e \u0161anse da do\u017eive i prijetnje onlajn\u201d, tvrdi Pejakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje Ameri\u010dke psiholo\u0161ke asocijacije iz 2022. navodi da mladi LGBTIQ orijentacije \u010de\u0161\u0107e izvr\u0161avaju samoubistvo, ali da ova stopa zna\u010dajno opada u ameri\u010dkim dr\u017eavama koje imaju stroge zakone za zlo\u010dine iz mr\u017enje. U ovim dr\u017eavama manje je i stopa samoubistava kod heteroseksualne omladine.<\/p>\n\n\n\n

Glavni urednik \u201cVijesti\u201d Srdan Kosovi\u0107 ka\u017ee da je problem govora mr\u017enje kroz komentare samo dio op\u0161teg konteksta. \u201cRadi o \u0161irem dru\u0161tvenom problemu, koje je daleko od rje\u0161avanja time \u0161to \u0107e biti efikasnija kontrola komentara, ali svakako da bi sna\u017enije reakcije na govor mr\u017enje mogle imati pozitivne efekte\u201d, ka\u017ee Kosovi\u0107, koji je jedan od rijetkih predstavnika crnogorskih medija koji se odazavao da u\u010destvuje u na\u0161em istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n

Diskriminacija i mr\u017enja u porastu<\/h2>\n\n\n\n

Izjave plasirane od strane dr\u017eavnog vrha u Srbiji kako na dan Euro prajda nije bilo povrije\u0111enih nisu ta\u010dne, navodi se u saop\u0161tenju NVO iz Beograda \u201cDa se zna\u2019\u2019, koja se bavi dokumentovanjem protivpravnog postupanja prema LGBT+ osobama. Oni navode da su evidentirali \u201c14 incidenata motivisanih homofobijom i transfobijom koji su se dogodili upravo tog 17. septembra 2022. godine, na dan Euro prajd \u0161etnje. Od toga, u osam incidenata do\u0161lo je do fizi\u010dkog napada na grupe i pojedince, dok je u ostalim incidentima po\u010dinjeno uznemiravanje i uni\u0161tavanje imovine. Fizi\u010dki napadi su u ve\u0107ini slu\u010dajeva ostavili tjelesne povrede\u2019\u2019.<\/p>\n\n\n\n

Tokom avgusta, ovo udru\u017eenje je evidentiralo \u201cpreko 30 incidenata motivisanih mr\u017enjom prema osobama koje su dio kvir zajednice, ali i prema cijeloj zajednici u vidu govora mr\u017enje i stvaranja neprijateljske atmosfere u javnom prostoru, a avgustovske brojke ve\u0107e su nego broj evidentiranih incidenata tokom svih prethodnih mjeseci zajedno od po\u010detka godine\u2019\u2019.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, zlo\u010dini iz mr\u017enje i govor mr\u017enje prema LGBTIQ zajednici nisu problem samo na Balkanu.<\/p>\n\n\n\n

\u201dPosljednjih godina bilje\u017ei se pove\u0107anje stope govora mr\u017enja i zlo\u010dina iz mr\u017enje koji targetiraju ljude i organizacije na osnovu seksualne orijentacije, polnog identiteta i seksualnih karakteristika\u2019\u2019, navodi se u izvje\u0161taju Savjeta Evrope iz 2021.<\/p>\n\n\n\n

U Ma\u0111arskoj je doneseno vi\u0161e zakona koji su sna\u017eno diskriminatorni prema LGBTIQ zajednici. Tako su \u010dlanovi LGBTIQ zajednice isklju\u010deni iz porodi\u010dnog zakona, gdje se porodica tretira strogo kao jedinica djece i dva roditelja \u2013 \u017eenskog i mu\u0161kog.<\/p>\n\n\n\n

Prema zakonu iz 2021. maloljetnicima je zabranjeno izlaganje homoseksualnom ili transrodnom sadr\u017eaju na filmovima, reklamama i \u010dasovima seksualnog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e op\u0161tina i regija u Poljskoj proglasilo je 2019. svoje teritorije \u201czonama oslobo\u0111enih od LGBTIQ ideologije\u2019\u2019, ne bi li zabranili doga\u0111aje poput Prajda. Do 2020. preko stotinu op\u0161tina je usvojilo ovaj koncept, \u0161to je oko tre\u0107ina zemlje. Nakon \u0161to je Evropska unija odlu\u010dila da ukine finansiranje ovih op\u0161tina, neke su povukle svoje odluke.<\/p>\n\n\n\n

Na ovogodi\u0161njem Prajdu u Oslu u pucnjavi je stradalo dvoje ljudi, a brojni su povrije\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: \u0110ur\u0111a Radulovi\u0107 Etablirani mediji, posebno na svojim stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama, uglavnom ne moderiraju komentare koji \u0161ire mr\u017enju i time \u010dine ozbiljno krivi\u010dno djelo, koje se u Crnoj Gori uglavnom ne procesuira. Prije nego \u0161to sam pro\u0161ao kroz operaciju promjene pola mediji su nedjeljama pravili senzaciju od moje pri\u010de. Svi su mi rekli da<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3811,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3809","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3809"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3812,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3809\/revisions\/3812"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3811"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}