{"id":3813,"date":"2023-03-15T14:31:07","date_gmt":"2023-03-15T14:31:07","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3813"},"modified":"2023-03-15T14:31:08","modified_gmt":"2023-03-15T14:31:08","slug":"dojce-vele-njemacke-kompanije-finansiraju-dezinformacije-srpskih-medija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3813","title":{"rendered":"Doj\u010de vele: Njema\u010dke kompanije finansiraju dezinformacije srpskih medija"},"content":{"rendered":"\n<p>U brojnim medijima u Srbiji \u0161iri se raspolo\u017eenje protiv Evropske unije, a za Rusiju. Njema\u010dki javni servis ARD objavljuje istra\u017eivanje o tome koliko te medije kroz reklame finansiraju njema\u010dka preduze\u0107a, izvje\u0161tava Doj\u010de vele.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Rusija je bila prinu\u0111ena da u\u0111e u rat, u Ukrajini je izvr\u0161eno &#8220;etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje&#8221;, a &#8220;Zapad je ionako zapo\u010deo rat u Ukrajini&#8221; \u2013 to su izjave u srpskim medijima koji dopiru do najve\u0107eg broja ljudi. Iza svega stoji i predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 koji je velikim dijelom medije u zemlji stavio pod svoju kontrolu, pi\u0161e njema\u010dki javni servis ARD.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima nevladine organizacije CRTA (Centar za istra\u017eivanje, transparentnost i odgovornost), dobar dio srpskih medija finansira se prihodima od reklama zapadnih kompanija. Analizom televizija s nacionalnom frekvencijom i \u0161tampanih medija do\u0161lo se do podatka da 63 odsto prihoda od reklama otpada na firme iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Evropske unije i \u0160vajcarske.<\/p>\n\n\n\n<p>Programski direktor Crte Ra\u0161a Nedeljkov ka\u017ee da bez novca zapadnih kompanija srpska propagandna ma\u0161inerija ne bi bila zamisliva.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Skoro deset odsto reklama pla\u0107aju njema\u010dke firme<\/h2>\n\n\n\n<p>Prema Nedeljkovu, njema\u010dke firme spadaju u \u201enajva\u017enije aktere na srpskom reklamnom tr\u017ei\u0161tu\u201c. Na njih otpada skoro deset odsto reklama. I privatne i dr\u017eavne srpske firme izlaze na 36 odsto udjela u ukupnom reklamnom kola\u010du, a ruske na 0,1 odsto.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e od deset njema\u010dkih firmi je pro\u0161le godine ulo\u017eilo u reklame u Srbiji vi\u0161e od milion eura. \u201eLidl\u201c sa 54 miliona izdvaja ubjedljivo najvi\u0161e novca za reklame, slijede \u201eBajersdorf\u201c sa 10,3 miliona eura, potom \u201eGlovo\u201c sa pet miliona, \u201eBerlin Chemie AG\u201c sa 3,7 miliona eura. Preko milion eura u reklame su ulo\u017eile i firme kao \u0161to su \u201edm\u201c, \u201eBajer\u201c, \u201eMETRO\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Prema na\u0161oj analizi, vi\u0161e od polovine Lidlovih izdataka odlaze na TV Pink i TV Happy, televizije koje su poznate po svojoj proruskoj ratnoj propagandi i ozlogla\u0161ene su zbog neprofesionalnog i neeti\u010dkog izvje\u0161tavanja &#8211; ka\u017ee Nedeljkov. TV Pink je najgledanija komercijalna televizija u Srbiji, a na toj televiziji svoje proizvode reklamiraju i druge njema\u010dke firme.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Lo\u0161a slika Evropske unije<\/h2>\n\n\n\n<p>Na televizijama Pink i Happy, koje, kako navodi ARD, spadaju u najekstremnije medije u zemlji, o ratu u Ukrajini se govori tako \u0161to se \u0161iri prije svega ruski narativ. Tako se preuzima dezinformacija o navodnoj \u201edenacifikaciji\u201c, a za ratne zlo\u010dine za koje se pretpostavlja da su ih izvr\u0161ile ruske snage u Bu\u010di, ka\u017ee se da se radi o manipulaciji. \u010cesto se \u0161ire i dezinformacije o biolo\u0161kim laboratorijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, ti mediji stvaraju lo\u0161u sliku o Evropskoj uniji. Tvrdi se da u Evropskoj uniji nema slobode mi\u0161ljenja. Drugom prilikom se ka\u017ee da je \u201ejedini glas razuma\u201c u Evropskoj uniji ma\u0111arski premijer Viktor Orban.<\/p>\n\n\n\n<p>I Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave se redovno predstavljaju u lo\u0161em svjetlu. Va\u0161ington je \u010dak optu\u017een da je izazvao katastrofalni zemljotres u Turskoj i Siriji. Sli\u010dne sadr\u017eaje \u0161ire i drugi mediji, kao \u0161to su TV Prva i B92, ili dnevni listovi Informer i Ve\u010dernje novosti. I u tim medijima je reklamni volumen nekoliko njema\u010dkih firmi iznad milion eura.<\/p>\n\n\n\n<p>Penzionisani \u0161ef dopisni\u0161tva njema\u010dke agencije dpa u Beogradu Tomas Braj ka\u017ee da su svi mediji koji dose\u017eu do zna\u010dajnog broja ljudi na istoj liniji, bez obzira na to da li se radi o elektronskim portalima, televiziji ili \u0161tampi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Razlike su samo graduelne prirode &#8211; ka\u017ee Braj.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Njema\u010dki poslanik apeluje na \u201eevropske vrijednosti\u201c<\/h2>\n\n\n\n<p>Poslanik njema\u010dkih liberala (FDP) u Bundestagu Tomas Haker zahtijeva da njema\u010dke kompanije sprovedu bolju analizu prije ulaganja u reklame.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; I kompanije moraju da vide u kakvoj se svjetskoj situaciji nalazimo, i moraju da se zapitaju koju vrstu propagande finansiraju svojim izdacima &#8211; naveo je on.<\/p>\n\n\n\n<p>On dodaje da je Srbija znatno manja od Njema\u010dke, pa su, ocjenjuje, navedene sume ulo\u017eene u reklamu ozbiljne.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Njema\u010dke firme bi morale da pripaze na to da ula\u017eu u reklamu u medijima koji otelovljuju evropske vrijednosti. Pretpostavljam da nije bilo svjesne odluke kompanija da podr\u017eavaju takve sadr\u017eaje. Uprkos tome, kompanije imaju odgovornost za izbor mjesta gdje pla\u0107aju reklamu &#8211; isti\u010de Haker.<\/p>\n\n\n\n<p>Poslanik Zelenih Boris Mijatovi\u0107 smatra da je pona\u0161anje njema\u010dkih kompanija problemati\u010dno, naro\u010dito kada se uzme u obzir ruski napad na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Nije u interesu zapadnoevropske politike da se ruski narativi podr\u017eavaju sa 20 miliona eura &#8211; isti\u010de on.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ekonomski interesi na prvom mjestu<\/h2>\n\n\n\n<p>Nedeljkov sumnja u istinitost izgovora da kompanije ne znaju gdje plasiraju reklamu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Ta preduze\u0107a imaju lokalne zaposlene i kancelarije, lokalne reklamne i medijske agencije. Odavno je \u2019profesionalni glas\u2019 koji bije te medije o\u010digledan za nekog ko \u017eivi i radi u Srbiji ili samo ako neko vrijeme provede ovdje &#8211; naveo je Nedeljkov.<\/p>\n\n\n\n<p>On smatra da je tim preduze\u0107ima va\u017ena gledanost i broj ljudi do kojih dopiru mediji.<\/p>\n\n\n\n<p>Aleksandra Tomani\u0107, izvr\u0161na direktorka Evropskog fonda za Balkan, tako\u0111e smatra da postoji odgovornost njema\u010dkih preduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Upravo u kontekstu pro\u0161le godine i imaju\u0107i u vidu to koliko su se njema\u010dka privreda, politika i stanovni\u0161tvo \u017ertvovali da bi se moralno pozicionirali, to zaista ne mo\u017ee tako &#8211; ocijenila je ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Tomani\u0107 dodaje da bi zgra\u017eavanje bilo veliko kada bi neko plasirao reklamu na rusku televiziju RT ili na Sputnjik, ali srpski mediji su, ka\u017ee, u najmanju ruku isto toliko u\u017easni, a reklame zapadnih kompanija ih legitimi\u0161u i finansiraju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Profit kompanije ne mo\u017ee odre\u0111ivati sve odluke. Postoji moralna i dru\u0161tvena odgovornost, a u Srbiji ne mo\u017ee biti re\u010di o slobodnoj tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, kada sa pogledaju uslovi poslovanja i politi\u010dki uticaj. Srbija trenutno na \u017ealost nije vi\u0161e demokratija &#8211; ocenjuje Tomani\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kompanije odbacuju odgovornost<\/h2>\n\n\n\n<p>Njema\u010dke firme ne \u017eele da objelodane koliko su ulo\u017eile u reklame u Srbiji. Portparol Lidla ka\u017ee da se odluke donose \u201ena osnovu marketin\u0161kih podataka kao \u0161to je gledanost, kako bi se na najbolji mogu\u0107i na\u010din doprlo do kupaca\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>U saop\u0161tenju se jo\u0161 navodi da se takve odluke donose na nivou rukovodstva Lidla u pojedinim zemljama, u skladu sa lokalnim specifi\u010dnostima. Te odluke \u201ene odra\u017eavaju politi\u010dki stav kompanije\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Portparol firme METRO u Srbiji ka\u017ee da ta kompanija sara\u0111uje s brojnim medijima kako bi efikasno doprla do ciljnih grupa. Pritom kompanija \u201eslijedi isklju\u010divo komercijalne ciljeve i nikada se ne mije\u0161a u politi\u010dke stvari\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Glovo je odgovorio da kompanija pazi na to da se reklama ne na\u0111e \u201epored neprili\u010dnih i ilegalnih sadr\u017eaja\u201c. Osim toga, firma je saop\u0161tila i da je bud\u017eet za televizijske reklame u Srbiji pro\u0161le godine bio mnogo manji nego \u0161to je procijenjeno.<\/p>\n\n\n\n<p>Dm je odgovorio da je TV Pink \u201etelevizija s najve\u0107om gledano\u0161\u0107u u Srbiji\u201c. Kompanija je navela da su kriterijumi za plasiranje reklame \u201eciljne grupe, gledanost i programska \u0161ema\u201c. Dm je saop\u0161tio da kod jedne srpske televizije vidi jasno prorusko i antizapadno dr\u017eanje i da sa tom televizijom \u201ene sara\u0111uju\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Portparol Bajersdorfa rekao je da plasiraju svoje reklame principijelno tamo gdje su gledanost ili \u010ditanost najve\u0107i, a u te medije u Srbiji spada TV Pink.<\/p>\n\n\n\n<p>Bajer je saop\u0161tio da \u0107e preispitati cijelu stvar, a ostale njema\u010dke kompanije se nisu oglasile.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u201eSkandal o kojem se premalo pri\u010da\u201c<\/h2>\n\n\n\n<p>Eksperti koje u svom \u010dlanku citira njema\u010dki javni servis smatraju da je Evropska unija du\u017ena da reaguje, jer zatvara o\u010di pred Vu\u010di\u0107evom kontrolom nad medijima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Mnogi srpski mediji su poput Vu\u010di\u0107evog megafona. Opozicija nema priliku da ne\u0161to ka\u017ee &#8211; ukazuje Tomas Braj.<\/p>\n\n\n\n<p>Analiza organizacije Crta to potvr\u0111uje. Vu\u010di\u0107 je samo na Pinku tokom 2022. imao 258 sati u\u017eivo, tri \u010detvrtine minuta\u017ee na vijestima bilo je rezervisano za njega.<\/p>\n\n\n\n<p>I za Aleksandru Tomani\u0107 veliki je problem pasivnost Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; \u201ePoznato je da se demokratija i medijske slobode podrivaju u Srbiji. To je skandal o kojem Evropska unija premalo govori, a u vezi sa tim jo\u0161 manje radi &#8211; isti\u010de ona.<\/p>\n\n\n\n<p>Propaganda pod dr\u017eavnom kontrolom ima u\u010dinka, pi\u0161e ARD. Prema Ministarstvu za evropske integracije Srbije u decembru pro\u0161le godine 43 odsto gra\u0111ana zagovaralo je pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Od juna 2016. to je najmanji broj zagovornika, iako je EU najve\u0107i trgovinski partner i najve\u0107i donator. Novembra 2009. \u010dlanstvo Srbije u EU zagovaralo je 73 odsto ispitanika.<\/p>\n\n\n\n<p>Eksperti smatraju da je Evropska unija uzdr\u017eana u kritici Vu\u010di\u0107a zbog napora da se postigne sporazum o rje\u0161enju kosovskog konflikta. Braj ukazuje da su manjkavosti o\u010digledne.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Pravosu\u0111e je pod kontrolom, ne postoji nijedna jedina nezavisna dr\u017eavna institucija. Mediji su centralizovani i pod cenzurom. Ekonomijom dominiraju dr\u017eava i oligarsi bliski dr\u017eavi &#8211; rekao je Braj.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: DW<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U brojnim medijima u Srbiji \u0161iri se raspolo\u017eenje protiv Evropske unije, a za Rusiju. Njema\u010dki javni servis ARD objavljuje istra\u017eivanje o tome koliko te medije kroz reklame finansiraju njema\u010dka preduze\u0107a, izvje\u0161tava Doj\u010de vele. &#8211; Rusija je bila prinu\u0111ena da u\u0111e u rat, u Ukrajini je izvr\u0161eno &#8220;etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje&#8221;, a &#8220;Zapad je ionako zapo\u010deo rat u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3814,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3813","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3813"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3815,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3813\/revisions\/3815"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}