{"id":3875,"date":"2022-12-28T09:57:00","date_gmt":"2022-12-28T09:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3875"},"modified":"2023-05-20T09:59:48","modified_gmt":"2023-05-20T09:59:48","slug":"politika-drustvene-mreze-i-govor-mrznje-siju-mrznju-zanju-glasove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3875","title":{"rendered":"Politika, dru\u0161tvene mre\u017ee i govor mr\u017enje: siju mr\u017enju \u2013 \u017eanju glasove"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Zoran Radulovi\u0107, novinar<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Evropa, kojoj sa ne ba\u0161 mnogo uspijeha \u201cpristupamo\u201d evo ima 15 godina, nije samo besplatan novac iz  pristupnih fondova. Ima ne\u0161to i u propisima i standardima. Koji nijesu samo mrtvo slovo.<\/p>\n\n\n\n

Listaju\u0107\u00ed arhivu Evropskog suda za ljudska prava nailazimo na slu\u010daj (biv\u0161eg) belgijskog politi\u010dara Danijela Fereta  (predstavka broj 15616\/07). Rije\u010d je doktoru medicine, nekada\u0161njem poslaniku i predsjedniku Nacionalnog fronta, partije nagla\u0161eno desne orijentacije. Feret je u Belgiji, jo\u0161 prije petnaestak godina, progla\u0161en krivim za podsticanje mr\u017enje i diskriminaciju prema imigrantima, pa je osu\u0111en na 250 sati besplatnog rada u sektoru integrisanja lica sa stranim dr\u017eavljanstvom (imigranata i izbjeglica), uslovnu zatvorsku kaznu i desetogodi\u0161nju zabranu obavljanja javnih funkcija. Njegov zlo\u010din bile su izrada i distribucija novina, letaka i postera sa kojih je, pored ostalog, poru\u010divao da treba zaustaviti \u201cislamizaciju Belgije\u201d, spasiti \u201cna\u0161e ljude od rizika koji predstavlja islam\u201d, protjerati nezaposlene imigrante i izbjeglice po\u0161to oni imaju \u201ckriminalni um i \u017eelju da eksploati\u0161u prednosti \u017eivota u Belgiji\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePoliti\u010dki govori koji podsti\u010du na mr\u017enju zasnovanu na vjerskim, etni\u010dkim ili kulturnim predrasudama predstavljaju opasnost za dru\u0161tveni mir i za politi\u010dku stabilnost u demokratskim dr\u017eavama\u201c, navodi se u presudi. \u201eSud smatra da za podsticanje na mr\u017enju nije nu\u017eno potrebno pozivanje na neki od \u010dinova nasilja ili na neko drugo ka\u017enjivo djelo. Povrede lica po\u010dinjene vrije\u0111anjem, izvrgavanjem podsmijehu ili klevetanjem nekih djelova stanovni\u0161tva ili nekih njegovih specifi\u010dnih grupa, kao \u0161to je to bilo u konkretnom slu\u010daju, dovoljne su da bi organi vlasti dali prednost borbi protiv rasisti\u010dkog govora u odnosu na neodgovornu slobodu izra\u017eavanja koja vrije\u0111a dostojanstvo, ili \u010dak ugro\u017eava bezbjednost tih djelova ili tih grupa stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Evropski sud za ljudska prava potvrdio je tu presudu (2009. godine) konstatuju\u0107i da politi\u010dari moraju izbjegavati komentare koji mogu da podstaknu na netoleranciju, a da govor mr\u017enje nije govor koji \u0161titi Konvencija o ljudskim pravima. \u201cSvako negativno stereotipno tretiranje neke grupe, kada dostigne odre\u0111eni nivo, mo\u017ee da uti\u010de na osje\u0107aj identiteta, ugleda i samopouzdanja njenih \u010dlanova\u201d, navodi se u presudu.<\/p>\n\n\n\n

To je Evropa. A ovo je Crna Gora.<\/p>\n\n\n\n

Prije oko mjesec dana Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) donio je Mi\u0161ljenje da je Nevenka Bo\u0161kovi\u0107 \u0106irovi\u0107, nekada\u0161nja novinarka a sada konzulka Crne Gore u Srbiji, na svom fejsbuk profilu \u201cpokrenula i usmjeravala nedopustivo primitivnu i opasnu raspravu\u2026, u kojoj su iznijeti stavovi, mi\u0161ljenja i komentari koji predstavljaju govor mr\u017enje, kao oblik diskriminacije\u201d. Konzulki je preporu\u010deno da ubudu\u0107e uklanja komentare koji \u201csadr\u017ee elemente govora mr\u017enje i poziva na nasilje\u201d. I na tome se, otprilike, zavr\u0161ilo.<\/p>\n\n\n\n

Prije ne\u0161to vi\u0161e od tri godine svjedo\u010dili smo sli\u010dnoj pri\u010di iz svijeta diplomatije. Mirna Nik\u010devi\u0107, tada\u0161nja savjetnica u Ambasadi Crne Gore u Turskoj, u\u010destvovala je u polemici na dru\u0161tvenim mre\u017eama vezanoj za djelovanje SPC (u njenoj interpretaciji \u201cpopovi mrzni\u201d) i porukom \u201czapalila bi Sram (Saborni hram u Podgorici) i sva goveda tamo\u201d. Ministarstvo vanjskih poslova suspendovalo je svoju slu\u017ebenicu a Sud za prekr\u0161aje kaznio je, zbog govora mr\u017enje, nov\u010danom kaznom od 600 eura. Tu se nije zavr\u0161ilo. Mirna se ubrzo pohvalila kako su njenu kaznu, zajedni\u010dki, platili ambasadori Crne Gore u Va\u0161ingtonu, Vatikanu i Be\u010du.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi objasnili svoj postupak, ambasadori su izdali zajedni\u010dko saop\u0161tenje. \u201cLako je kazniti Mirnu Nik\u010devi\u0107, a te\u0161ko je trpjeti i \u0107utati na nepo\u0161tovanje i ugro\u017eavanje Crne Gore i zatiranje svega crnogorskog\u201d, objasnili su svoj \u201cpatriotski \u010din\u201d finansijski pokrovitelji govora mr\u017enje. \u201cKada bi se, za svaki govor mr\u017enje i nacionalisti\u010dke poruke sa duhovnih i svetovnih adresa u kojima se negira i dr\u017eava Crna Gora napla\u0107ivao i deseti dio ovoga \u0161to Mirna Nik\u010devi\u0107 treba da plati, mnogo bi se novca sakupilo za crnogorski bud\u017eet\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Oni drugi su gori od nas, mi se samo branimo ne biraju\u0107i rije\u010di. To je, jo\u0161 od 90-tih pro\u0161log vijeka, zajedni\u010dki izgovor ovda\u0161njih politi\u010dara kada im neko zamjeri zbog govora mr\u017enje. <\/p>\n\n\n\n

Radi konteksta, podsjetimo se na dio atmosfere koja je tada (ba\u0161 kao i danas) bio valjano zastupljen na politi\u010dkoj sceni. \u201cAko je Nikola (Rov\u010danin) zaista onakav kakvog sam ga ja do\u017eivljavala prilikom na\u0161ih susreta, ne\u0107e mo\u0107i da mu kao Srbinu potpredsjednik partije bude musliman niti predsjednik politi\u010dkog Savjeta Albanac\u201d, napisala je na dru\u0161tvenim mre\u017eama dugogodi\u0161nja poslanica Demokratskog fronta (DF) Marina Jo\u010di\u0107 komentari\u0161u\u0107i odluku odbornika te koalicije u Pljevljima da pre\u0111e u drugu partiju. Naknadno je poja\u0161njavanjala kako u njenoj izjavi nema elemenata mr\u017enje i netrpeljivosti. Samo \u201cprirodna\u201d realnost: \u201cJa pripadam NSD, nacionalnoj stranci. To je nacionalna stranka ba\u0161 kao i DSA, BS, HGI\u2026 Ni u jednoj od pomenutih stranaka nema pripadnika drugih naroda i mislim da je ve\u0107ini ljudi to prirodno. Dakle, ja sam samo konstatovala da moj biv\u0161i kolega nije onaj za koga se do prije neki dan izdavao kad mo\u017ee da u\u0111e u DCG koja  je neka verzija komunisti\u010dke partije. Dakle, samo sam govorila o promjeni njegove ideologije\u2026\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Kolege iz DF-a podr\u017eali su takav stav. Potom nam je Neboj\u0161a Medojevi\u0107 dodatno otvorio o\u010di. Nakon izbora u avgustu 2020, i promjene vlasti, Medojevi\u0107a je brinula mogu\u0107a (ne)lojalnost GP URA i njenog lidera Dritana Abazovi\u0107a.    <\/p>\n\n\n\n

\u201cDritanu sad sti\u017eu pozivi s Kosova i od vjerskih zajednica da ne ide u koaliciju sa ostatkom opozicije, bi\u0107e izlo\u017een udarima udbe, albanskih nacionalista, islamskih fundamentalista, a mi ga ohrabrujemo da izdr\u017ei pritisak jer se ovdje ne radi o nacionalnim pita<\/a>njima, ve\u0107 o demokratskim. Bilo bi dobro da imamo \u0161iru koaliciju i da bo\u0161nja\u010dke i albanske stranke budu dio nove ve\u0107ine jer nas \u010dekaju bolne reforme\u201d, pi\u0161e Medojevi\u0107 na svom tviter nalogu uo\u010di formiranja Vlade Zdravka Krivokapi\u0107a. Godinu kasnije, uo\u010di njenog pada, Medojevi\u0107 ponovo problematizuje Abazovi\u0107evu nacionalnost: \u201cRe\u0107i \u0107u mu da \u0107e biti odgovoran za dezintegraciju Crne Gore, da poku\u0161ava da napravi antisrpsku vladu, da \u0107e to dovesti do homogenizacije srpskog faktora, do radikalizacije njihovih zahtjeva \u0161to mo\u017ee voditi i dezintegraciji dr\u017eave Crne Gore. Mo\u017eda je to i cilj gospodina Abazovi\u0107a kao etni\u010dkog Albanca, da napravi ono \u0161to je napravio Stipe Mesi\u0107, da ka\u017ee ja sam bio posljednji predsjednik Vlade Crne Gore i poslije toga ona vi\u0161e ne postoji.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Istu temu obra\u0111ivali su i sa druge strane ovda\u0161njeg \u201cpoliti\u010dkog fronta\u201d. Nagla\u0161eno je to do\u0161lo do izra\u017eaja nakon \u0161to je Vlada potpisala Temeljni ugovor sa SPC.   \u201cNezabilje\u017eena je bestidnost i cinizam da o sudbini crnogorske duhovne ba\u0161tine, zajedno s Aleksandrom Vu\u010di\u0107em i Porfirijem, odlu\u010duju Dritan Abazovi\u0107 i Fatmir \u0110eka\u201d, ocijenio je predsjednik Crnogorskog dru\u0161tva nezavisnih knji\u017eevnika Milorad Popovi\u0107 ( dobitnik Njego\u0161eve nagrade u vrijeme DPS vladavine): \u201cOvi politi\u010dki predstavnici Albanaca u Crnoj Gori, danas podsti\u010du \u2013 ili se prave nevje\u0161ti \u2013 progon nacionalnih Crnogoraca, koji je umnogome sli\u010dan diskriminaciji Albanaca devedesetih godina\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u010cuvari pravnog poretka u navodno gra\u0111anskoj dr\u017eavi (odrednica iz Ustava Crne Gore) nacionalne prozivke ovog tipa nijesu, izgleda, \u010duli. Ba\u0161 kao \u0161to im nije smetalo kada predsjednik dr\u017eave Milo \u0110ukanovi\u0107 govori o  Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao o \u201ckvazivjerskoj zajednici\u201d i \u201cklerofa\u0161isti\u010dkoj mena\u017eeriji\u201d koja je \u201codgovorna za genocide u Srebrenici i ve\u0107inu zlo\u010dina tokom ratova \u201990-tih\u201d. Dok tada\u0161nji premijer Krivokapi\u0107, istovremeno, o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi govori kao o \u201ctakozvanoj\u201d i \u201cnevladinoj organizaciji\u201d koja za cilj ima \u201cne da uspostavi vjeru nego da uzme imovinu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Kada se govor mr\u017enje s vrha politi\u010dke scene, pro\u0161irio me\u0111u sljedbenicima, \u201cpo dubini\u201d dru\u0161tvenih mre\u017ea, stvari su postale mnogo gore.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKako ljepo pri\u0107am \u0161\u0107iptarski u \u0161\u0107iptarski skup\u0161tin Maljzi\u201d, tvitovao je Radomir Radonji\u0107, tada\u0161nji direktor HE Pive, uz fotografiju poslanika albanske nacionalne manjine u Parlamentu.  \u201cNisi ti kriv \u0160iptar\u010dino agresivna glibava, kriva je stoka guzi\u010darska crnogorska\u201d. Po\u0161to se njegova objava pro\u010dula, ba\u0161 kao i one u kojima pi\u0161e o \u201custa\u0161koj Crnoj Gori\u201d i \u201custa\u0161kom Cetinju\u201d  Radonji\u0107 je podnio ostavku.  Sada je, kako saznajemo, savjetnik direktora HE Piva.<\/p>\n\n\n\n

Miljan Miju\u0161kovi\u0107, savjetnik za turizam, kultiuru i vjerska pitanja op\u0161tine Nik\u0161i\u0107 nije uradio ni toliko, nakon \u0161to je odjeknula njegova internet objava nakon ljeto\u0161nje tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 11 osoba, a \u0161est te\u0161ko ranjeno: \u201cNeka se okanu skrnavljenja svetinja i zatra\u017ee opro\u0161taj od Boga kako bi dobili blagoslov za grad. Ne\u0107e na ovom stati dok to ne urade.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Tu\u017eila\u0161tvo je, bez javno poznatih rezultata, izvi\u0111alo i izjavu nekada\u0161njeg funkcionera Bo\u0161nja\u010dke stranke Adnana Muhovi\u0107a: \u201eSamo li probaju da ru\u0161e Bosnu, organizova\u0107emo im traktorijadu za Srbiju\u201c. Muhovi\u0107 nas je i nedavno podsjetio na svoje prisustvo na javnoj sceni, izjavom: \u201cKod nas u Petnjici su se oduvijek osu\u0111ivali mje\u0161oviti brakovi jer se to kosi i sa vjerom ali i sa tradicijom i obi\u010dajima Bo\u0161njaka\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Da ne zaobi\u0111emo jug: na septembarskoj sjednici SO Herceg Novi odbornik vladaju\u0107e koalicije Savo Nikovi\u0107 po\u017ealio se kako grad \u010diste \u201cvrlo, vrlo bahati sme\u0107ari romske nacionalnosti\u201d sa kojima se, kako je rekao, \u201cne mo\u017ee ni\u0161ta uraditi osim zamjeranja\u201d. Reakcija skoro da nije ni bilo. Osim par nevladinih organizacija i pojedinaca koji su osudili (jo\u0161 jedan) verbalni napad na romsku zajednicu. I, kako je neko primijetio, uvrdu za \u201csve komunalne radnike u Crnoj Gori\u201d.<\/p>\n\n\n\n

 \u201cGra\u0111ani su nekako \u010dini mi se postali apati\u010dni kada je govor mr\u017enje u pitanju i ne vjeruju mnogo nijednoj instituciji\u201d, ka\u017ee Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Sini\u0161a Bjekovi\u0107 nagla\u0161avaju\u0107i kako su zloupotrebe dru\u0161tvenih mre\u017ea u cilju \u0161irenja govora mr\u017enja pravno nedovoljno ure\u0111ene.  A politi\u010dari to znaju da iskoriste ne bi li dobili koji glas vi\u0161e. Ne mare\u0107i za cijenu.<\/p>\n\n\n\n

Pravni okvir za suzbijanje govora mr\u017enje u Crnoj Gori dovoljan je za borbu protiv tog \u0161tetnog dru\u0161tvenog uticaja u skladu sa me\u0111unarodnim standardima. Me\u0111utim, pravnici ukazuju da bi propisi mogli biti precizirani kako bi bilo manje dilema kada se govor mr\u017enje kvalifikuje kao krivi\u010dni, a kada kao prekr\u0161ajni postupak.<\/p>\n\n\n\n

Krivi\u010dni zakonik Crne Gore sadr\u017ei tri krivi\u010dna djela koja inkrimini\u0161u govor mr\u017enje, od kojih se dva primjenjuju u praksi. Radi se o krivi\u010dnim djelima Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje iz \u010dlana 370 KZCG i Rasna i druga diskriminacija iz \u010dlana 443 KZCG. Nije poznato da je govor mr\u017enje ikada kvalifikovan kao krivi\u010dno djelo Povreda ravnopravnosti iz \u010dlana 159 KZCG, koje u \u0161irem smislu zabranjuje diskriminaciju. U posljednjih deset godina, sudovi u Crnoj Gori donijeli su ukupno 11 krivi\u010dnih presuda za ova djela, i to deset zbog Izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje i jednu zbog izvr\u0161enja djela Rasna i druga diskriminacija. Osam presuda su pravosna\u017ene su i sve su osu\u0111uju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o krivi\u010dnom djelu (\u010dlan 370) izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje, zvani\u010dni podaci pokazuju da raste broj prijava, ali i da do suda do\u0111e mali broj njih.Tako je u 2021. godini prijavljeno 45 lica (u 2020. godini 68 lica, u 2019. godini osam lica, u 2018. godini tri lica). No, sud je protiv \u0161est lica donio osu\u0111uju\u0107e presude, od \u010dega je protiv pet lica izre\u010dena kazna zatvora i protiv jednog lica uslovna osuda, protiv tri lica donijete su osloba\u0111aju\u0107e presude.  Krivi\u010dne prijave u slu\u010dajevima rasne i druge diskriminacije se rijetko podnose, a do suda pro\u0161le godine recimo nije stigla nijedna. Podaci iz izvje\u0161taja Tu\u017eila\u0161tva, objavljeni na njihovom sajtu, pokazuju da je zbog izvr\u0161enja krivi\u010dnog djela \u2013 rasna i druga diskriminacija \u010dlana 443. Krivi\u010dnog zakonika Crne Gore, u 2021. godini prijavljeno je \u0161est osoba (u 2020. godini \u010detiri osobe, u 2019. godini dvije osobe, u 2018. godini osam osoba). Dr\u017eavni tu\u017eioci su protiv pet osoba odbacili krivi\u010dne prijave i protiv jedne ustupili krivi\u010dnu prijavu.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj \u010dlanak je ura\u0111en u okviru  projekta \u201cDijagnoza i terapija slobode izra\u017eavanja, govora mr\u017enje i etni\u010dkih tenzija\u201c, koji Institut za medije Crne Gore organizuje u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i UL info uz podr\u0161ku Evropske unije kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave digitalnog dru\u0161tva i medija.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autorke i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Radulovi\u0107, novinar Evropa, kojoj sa ne ba\u0161 mnogo uspijeha \u201cpristupamo\u201d evo ima 15 godina, nije samo besplatan novac iz  pristupnih fondova. Ima ne\u0161to i u propisima i standardima. Koji nijesu samo mrtvo slovo. Listaju\u0107\u00ed arhivu Evropskog suda za ljudska prava nailazimo na slu\u010daj (biv\u0161eg) belgijskog politi\u010dara Danijela Fereta  (predstavka broj 15616\/07). Rije\u010d je<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3876,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3875","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3875"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3877,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3875\/revisions\/3877"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3876"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}