{"id":3891,"date":"2023-01-25T08:28:00","date_gmt":"2023-01-25T08:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3891"},"modified":"2023-05-25T08:31:29","modified_gmt":"2023-05-25T08:31:29","slug":"nadlezni-ne-vide-da-vjerski-predstavnici-sire-mrznju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3891","title":{"rendered":"Nadle\u017eni ne vide da vjerski predstavnici \u0161ire mr\u017enju"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Jelena Martinovi\u0107, novinarka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godinama unazad, za pravosudne organe, vjerski predstavnici nijesu \u0161irili nacionalnu, rasnu i vjersku mr\u017enju. Pa \u010dak ni kad ka\u017eu da je Crna Gora projektovana da bude Ukrajina.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima koje smo dobili od Sudskog savjeta za posljednje tri godine, pregledom presuda Vi\u0161ih sudova u Bijelom Polju i Podgorici, od sedam slu\u010dajeva koji se po krivi\u010dnom zakoniku Crne Gore, \u010dlan 370 izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje, nema krivi\u010dnog djela koje su po\u010dinili predstavnici vjerskih institucija.<\/p>\n\n\n\n

U  posljednjih pet godina pred institucijom Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore nije bilo predmeta povodom govora mr\u017enje od strane vjerskih institucija ili njihovih predstavnika.<\/p>\n\n\n\n

Dva slu\u010daja pred sudom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Posljednji slu\u010daj kojim se bavio Za\u0161tinik je bio 2016. godine kada je sve\u0161tenik Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Jovan Plamenac,  prilikom do\u010deka Pravoslavne nove godine na Trgu u Podgorici, kazao: \u201eNeka se crnogorski brk sa pederskih zadnjica vrati tamo gdje je i bio \u2013 kod na\u0161ih slavnih predaka. Za dnevni list Dan je 18. 1. 2016 izjavio: Ako njima rastu brci ispod nosa, a nose ih na zadnjici \u2013 e to je sprdanje sa Crnogorcima, kojima je brk simbol \u010dasti, koji su onoga ko bi im se dotakao brka ubijali.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Tri godine nakon toga, Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Podgorici je utvrdilo da u tim izjavama sve\u0161tenika Plamenca  o LGBTIQ+ osobama nema elemenata krivi\u010dnog djela.<\/p>\n\n\n\n

Prema mi\u0161ljenju Obudsmana,koje je done\u0161eno u maju 2016.godine, ocijenjeno je da je sve\u0161tenik SPC prvom izjavom iskazao uznemiravanje, dok je drugom postupao diskriminatorno govorom mr\u017enje prema pripadnicima LGBTIQ+ populacije.<\/p>\n\n\n\n

Pored ovog slu\u010daja koji je procesuiran, javnosti je poznat i onaj iz 2011. godine, kada je mitropolit SPC Amfilohije u svojim propovijedima, govore\u0107i o limenoj crkvi na Rumiji,  izme\u0111u ostalog kazao \u201eko sru\u0161i crkvu, Bog njega sru\u0161io i njegovo potomstvo.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Podgori\u010dki sud za prekr\u0161aje je na ovu kletvu mitropolita Amfilohija odgovorio tako \u0161to mu je izrekao opomenu 19. novembra 2012. godine.<\/p>\n\n\n\n

Mitropolit Amfilohije je progla\u0161en odgovornim za djelo za govor mr\u017enje, a sudija se nije odlu\u010dila ni za nov\u010danu ni zatvorsku kaznu, ve\u0107 za sankciju koja je izre\u010dena sudskom opomenom.<\/p>\n\n\n\n

Prema navodima optu\u017enice, mitropolit Amfilohije je prvo, na Badnje ve\u010de u Baru proklinjao sve koji ho\u0107e da sru\u0161e limeni objekat na Rumiji, a u Podgorici, iste ve\u010deri, na lo\u017eenju badnjaka ispred Hrama, je kazao:<\/p>\n\n\n\n

\u201cSamo pasja i la\u017ena vjera mo\u017ee re\u0107i da treba sru\u0161iti crkvu na Rumiji. \u0160to je drugo nego pasja vjera kada se iz usta nekoga ko ka\u017ee da je hri\u0161\u0107anin i pri tom mitropolit \u010duje da treba sru\u0161iti crkvu svete Trojice na Rumiji. Samo pasja i la\u017ena vjera mo\u017ee tako govoriti pored \u0107ivota Svetog Petra Cetinjskog.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Mitropolit Amfilohije je sudu dostavio pisanu odbranu, u kojoj je naveo da je kletva onoga ko se usudio da ru\u0161i crkvu svete Trojice na Rumiji \u201esastavni dio proro\u010dkog jezika i crkve kroz  vjekove\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tom presudom je okon\u010dan postupak protiv mitropolita koji je trajao du\u017ee od godinu i po dana i obilje\u017een je konstantnim odlaganjem ro\u010di\u0161ta i zahtjevima odbrane za izuze\u0107em tu\u017eioca i sudija.<\/p>\n\n\n\n

Osim ovih slu\u010dajeva iz 2011. I 2016. godine, pred crnogorskim pravosu\u0111em i Za\u0161titnikom se nije na\u0161ao nijedan.<\/p>\n\n\n\n

Javnost medjutim svjedo\u010di brojnim izlivima spornog govora od strane predstavnika SPC. Od toga da gradajne zovu usta\u0161ama a Crnu Goru da je projektovana da bude Ukrajina.<\/p>\n\n\n\n

Mitropolit SPC Joanikije je nekoliko puta tokom posljednje dvije godine one koji ne slijede politiku te institucije nazivao usta\u0161ama i pozivao na \u010di\u0161\u0107enje od \u201custa\u0161luka\u201d .<\/p>\n\n\n\n

Kao jedan od glavnih ciljeva djelovanja u Crnoj Gori, SPC smatra obnavljanje kapele na Lov\u0107enu, koja bi, prema nastojanjima te vjerske organizacije trebalo da se sru\u0161i i da se napravi ona koju su podigli Kara\u0111or\u0111evi\u0107i, nakon \u0161to je Njego\u0161eva o\u0161te\u0107ena .<\/p>\n\n\n\n

Ta prvobitna kapela je o\u0161te\u0107ena  u austrougarskom bombardovanju crnogorskih polo\u017eaja na Lov\u0107enu 1916. Godine.  Njego\u0161eva kapela nije bila o\u0161te\u0107ena do te mjere da je trebalo praviti novu \u2013 ipak kralj Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 odlu\u010dio da bude ktitor novom objektu na drugoj mikrolokaciji, koji \u0107e umjesto Svetom Petru Cetinjskom posvetiti Svetom \u0110or\u0111u, kao i ro\u0111enju svog sina, prijestolonasljednika Petra II Kara\u0111or\u0111evi\u0107a\u2026 To je objekat koji je zamijenjen Njego\u0161evim mauzolejom, ali se to ne \u010duje iz stavova SPC danas u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

\u2013  Kapela na Lov\u0107enu bi\u0107e obnovljena kada do\u0111e do sveop\u0161teg pokajanja i kad se Crna Gora \u201co\u010disti od usta\u0161luka\u201d, kazao je mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, Joanikije.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Taj grijeh \u0107emo sprati kad napravimo otklon od zle komunisti\u010dke misli i od kulta li\u010dnosti Josipa Broza i kad se o\u010distimo od usta\u0161luka, koji je zahvatio donekle Crnu Goru\u201d, rekao je Joanikije 27. jula na okruglom stolu na temu \u201cPedeset godina o razaranja Njego\u0161eve kapele na Lov\u0107enu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Sredinom marta pro\u0161le godine, mitropolit Joanikije izjavio da su \u2018doga\u0111aji u Ukrajini posljedice bezbo\u017eni\u0161tva koje se bilo ukorijenilo\u2019 kao i da je Crna Gora \u2018projektovana da bude mala Ukrajina\u2019.<\/p>\n\n\n\n

U izvje\u0161taju State departmenta o vjerskim slobodama za Crnu Goru za 2021. godinu, a koji je objavljen pro\u0161le 2022. godine ukazano je na slu\u010daj govora mr\u017enje protiv muslimana i evangelisti\u010dkih hri\u0161\u0107ana.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 U novembru, lokalni portal \u201eBerane Online\u201c je objavio \u010dlanak u kojem se kritikovala distribucija evangelisti\u010dke hri\u0161\u0107anske literature i biblija u Beranama. Portal je op\u0161irno citirao lokalnog popa SPC, koji je osudio evangelisti\u010dku literaturu i rekao da su \u010dlanovi te grupe \u201e\u0111avoli koji su ni\u0161ta drugo do vukovi u jagnje\u0107oj ko\u017ei\u201c \u2013 pi\u0161e u tom izvje\u0161taju. <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.state.gov\/reports\/2021-report-on-international-religious-freedom\/montenegro\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ovaj slu\u010daj, osim \u0161to je notiran u izvje\u0161taju State Departmenta, nije razmatran pred crnogorskim institucijama.<\/p>\n\n\n\n

Nijesu po\u0161tedjeni ni pripadnici  LGBTQ+  zajednice. Pojedine izjave sve\u0161tenika su do\u017eivjeli kao govor mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je pro\u0161le godine zakazana deseta povorka ponosa, oglasila se Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja je, za razliku od svih prethodnih godina, najavila moleban za ,,svetinju braka i o\u010duvanje porodice\u201c. To je u\u010dinjeno isto onako kao \u0161to su u Srbiji predstavnici SPC, tako\u0111e uo\u010di Europrajda, organizovali proteste, litije i molebane kako bi sprije\u010dili tu gra\u0111ansku manifestaciju.<\/p>\n\n\n\n

U saop\u0161tenjima Mitropolije crnogorsko-primorske, te u obra\u0107anjima mitropolita Joanikija, parada je nazvana nemoralnom i razvratnom manifestacijom koja uru\u0161ava tradicionalne vrijednosti, brak i porodicu.<\/p>\n\n\n\n

U proglasu, koji je pro\u010ditao pred moleban  podgori\u010dki paroh Predrag \u0160\u0107epanovi\u0107, navodi se da se u\u010desnici Prajda \u201cizopa\u010denim vrijednostima koje propagiraju izruguju hri\u0161\u0107anskoj tradiciji, potkopavaju\u0107i porodicu, narod i dr\u017eavu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Na ovakve izjave o\u0161tro su reagovali reakcije aktivisti i borci za ljudska prava koji su istakli su da je Prajd gra\u0111anski protest i da ni na koji na\u010din ne ugro\u017eava vrijednosti poput braka ili porodice. Oni su osudili izjave SPC upozoravaju\u0107i da talas klerikalizacije koji je zahvatio Crnu Goru ponovo otvara zatvorena pitanja iz oblasti ljudskih prava.<\/p>\n\n\n\n

Organizatori Parade ponosa su  tokom manifestacije pozvali nadle\u017ene da ih za\u0161tite od govora mr\u017enje kojim je izlo\u017eena njihova zajednica<\/p>\n\n\n\n

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo izjavio je povodom potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom:  \u201cOvaj njihov stav koji su potpisali to je, ne bih uvrijedio cigane, ali ciganski posao kroz igru, tancovanje.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Reagovale su NVO Romska organizacija mladih \u201cKora\u010dajte sa nama \u2013 Phiren Amenca\u201d i Centar za afirmaciju romske i egip\u0107anske populacije \u2013 CAREP.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Potpisivanje temeljnog ugovora za koji mitropolit Mihailo smatra da je ne samo za Crnu Goru ve\u0107 i za ostale zemlje u okru\u017eenju \u0161tetan i za koji jedan dio crnogorske javnosti smatra da je izdajni\u010dki, predstavljaju\u0107i metaforom \u201cciganska posla\u201d dovodi cijelu romsku zajednicu u nepovoljan polo\u017eaj. Na taj na\u010din se Romi karakteri\u0161u kao oni koji su skloni prevarama i nano\u0161enju \u0161tete\u201d, saop\u0161teno je iz ove dvije NVO.<\/p>\n\n\n\n

Oni su tra\u017eili da se mitropolit javno izvini romskoj zajednici, \u0161to on, prema dostupnim podacima nije u\u010dinio.<\/p>\n\n\n\n

Nakon ovakvih izjava na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u komentarima na portalima uglavnom bude pokrenuta lavina uvredljivog i govora mr\u017enje me\u0111u gra\u0111anima. Na to je ukazao i Za\u0161titnik. U odgovorima na pitanja da li je u Crnoj Gori i u kolikoj mjeri zabilje\u017een govor mr\u017enje, istakao da se od javnih li\u010dnosti, posebno politi\u010dara, vjerskih i drugih lidera, o\u010dekuje da \u010duvaju vrijednosti ljudskih prava od razli\u010ditih prijetnji, uklju\u010duju\u0107i vrije\u0111anje, homofobi\u010dne poruke i pozive na nasilje.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Me\u0111utim, iako nije bilo podne\u0161enih pritu\u017ebi ni formalno vo\u0111enih predmeta u nazna\u010denom periodu, Za\u0161titnik je vi\u0161e puta u javnim izlaganjima i reagovanjima ukazivao na va\u017enost o\u010duvanja me\u0111uvjerskog i me\u0111unacionalnog sklada, tolerancije, me\u0111usobnog po\u0161tovanja i uva\u017eavanja \u2013 kazali su iz kancelarije Za\u0161titnika.<\/p>\n\n\n\n

Istakli su da su vi\u0161e puta pozivali na suzdr\u017eavanje od izjava koje prave i produbljuju podjele po ovoj osnovi i ukazivali na negativne pojave koje nauru\u0161avaju me\u0111uetni\u010dki i me\u0111ukonfesionalni su\u017eivot i sklad u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 S tim u vezi, isticali smo va\u017enost uloge upravo predstavnika vjerskih zajednica, da uti\u010du na smirivanje tenzija i budu primjer gra\u0111anima u promociji i po\u0161tovanju univerzalnih ljudskih vrijednosti \u2013 istakli su iz institucije Za\u0161titnika.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161titnik smatra da vjerske zajednice i njihovi predstavnici imaju odre\u0111eni nivo slobode kada su u pitanju javni nastupi, ali i odgovornost i obavezu da tim javnim nastupima, u skladu sa svojom dru\u0161tvenom pozicijom, i da ne naru\u0161avaju dostojanstvo pojedinaca i grupa kojima se obra\u0107aju ili o kojima saop\u0161tavaju sopstveni stav.<\/p>\n\n\n\n

 Napomenuli su i su dobili veliki broj reagovanja koji su se odnosili na slu\u010dajeve skrnavljenja vjerskih objekata.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Sporadi\u010dni, ali na\u017ealost i dalje aktuelni incidenti ovog tipa, kojima se izra\u017eava vjerska i nacionalna netrpeljivost, opominju da je potrebno vi\u0161e raditi na sna\u017eenju vrijednosti tolerancije i po\u0161tovanja vjerskih sloboda i osje\u0107anja \u2013 poru\u010dili su iz institucije Za\u0161titnika.<\/p>\n\n\n\n

A da je mi\u0161ljenje vjerskih predstavnika va\u017eno, potvr\u0111uje i istra\u017eivanje koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina ispitanika, njih 88,4% izra\u017eava pripadnost nekoj od religija, dok svega  11,5% njih saop\u0161tava da ne pripada ni jednoj. Me\u0111u ispitanima, 43,8% smatra svoju religiju najispravnijom, dok se 47,8% ne sla\u017ee sa takvom tvrdnjom. Ve\u0107ina ispitanika koji su se izjasnili kao pripadnici islamske vjerske zajednice i Srpske pravoslavne crkve smatraju svoju religiju ispravnijom od drugih.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj \u010dlanak je ura\u0111en u okviru  projekta \u201cDijagnoza i terapija slobode izra\u017eavanja, govora mr\u017enje i etni\u010dkih tenzija\u201c, koji Institut za medije Crne Gore organizuje u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i UL info uz podr\u0161ku Evropske unije kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave digitalnog dru\u0161tva i medija.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autorke i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jelena Martinovi\u0107, novinarka Godinama unazad, za pravosudne organe, vjerski predstavnici nijesu \u0161irili nacionalnu, rasnu i vjersku mr\u017enju. Pa \u010dak ni kad ka\u017eu da je Crna Gora projektovana da bude Ukrajina. Prema podacima koje smo dobili od Sudskog savjeta za posljednje tri godine, pregledom presuda Vi\u0161ih sudova u Bijelom Polju i Podgorici, od sedam slu\u010dajeva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3892,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3891","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3891"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3893,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3891\/revisions\/3893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}