{"id":3900,"date":"2023-01-30T08:41:00","date_gmt":"2023-01-30T08:41:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3900"},"modified":"2023-05-25T08:46:24","modified_gmt":"2023-05-25T08:46:24","slug":"kako-se-boriti-protiv-dezinformacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3900","title":{"rendered":"Kako se boriti protiv dezinformacija?"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Dragana \u0160\u0107epanovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da li i u kojoj formi borba protiv dezinformacija treba da se na\u0111u u medijskim zakonima i je li dovoljna samoregulacija, pitanje je koje dijeli stru\u010dnu javnost.<\/p>\n\n\n\n

Javna rasprava o setu medijskih zakona (Zakon o medijima, Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakona o javnom medijskom servisu RTCG) zavr\u0161ena je 18. decembra pro\u0161le godine, a programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kova\u010devi\u0107 ka\u017ee da se \u201cizbjeglo i samo pominjanje dezinformacija, makar na nivou dispozicije, kako utvr\u0111ivanja pravila pona\u0161anja, to jest,  jasnog saop\u0161tavanja kroz pravnu normu da neko pona\u0161anje nije prihvatljivo\u201c .<\/p>\n\n\n\n

 \u201eZakon uop\u0161te ne konstatuje dru\u0161tvene medije i ogromni problem \u0161irenja dezinformacija upravo ovim kanalima. Veliki dio promocije pozitivnih rje\u0161enja u medijskim zakonima odnosio se na pove\u0107anje sredstava za medije kroz Fond za medijski pluralizam. Me\u0111utim, CDT je zajedno sa Dru\u0161tvom profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), jo\u0161 u martu, u toku javne rasprave o Medijskoj strategiji, predlo\u017eio planiranje podr\u0161ke samim medijima za borbu protiv dezinformacija, kroz poseban fond\u201c, podsje\u0107a Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ona vjeruje da je \u201enovinarstvo djelatnost u javnom interesu i da zbog toga treba da dobije podr\u0161ku iz javnih izvora\u201c.  Borba protiv dezinformacija, ka\u017ee, ne mo\u017ee se voditi bez novinara i medija.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0111eljko Rudovi\u0107, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, me\u0111utim, obja\u0161njava kako je, Nacrtom novog Zakon o medijima, izme\u0111u ostalog, predvi\u0111eno da medij, koji nije prihvatio samoregulaciju, ne mo\u017ee pristupiti sredstvima iz Fonda za medijski pluralizam.<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u0160irenje dezinformacija, koje izazivaju uznemirenje javnosti, je krivi\u010dno djelo. Drugo, samoregulacija, odnosno, ukazivanje na one koji gaze Kodeks novinara, je jedan od najva\u017enijih mehanizama koji na\u017ealost kod nas ne funkcioni\u0161e u dovoljnoj mjeri\u201c, ka\u017ee generalni direktor Direktorata za medije.<\/p>\n\n\n\n

 U Nacrtu Medijske strategije definisano je oja\u010davanje mehanizama za borbu protiv govora mr\u017enje, onlajn uzmeiravanja i dezinformacija, pa je prediv\u0111eno  formiranje Mre\u017ee za borbu protiv la\u017enih vijesti i govora mr\u017enje. Mre\u017ea bi, kako se navodi, sara\u0111ivala sa  sa EDMO ( European Digital Media Observatory) imala bi ulogu institucije koja priprema i predla\u017ee konkretne mjere za borbu protiv govora mr\u017enje, onlajn nasilja i dezinformacija.  Zadatak mre\u017ee \u0107e kako je planirano biti \u201eevidentiranje slu\u010dajeve govora mr\u017enje, onlajn nasilja i dezinformacija, kao i vo\u0111enje baze podataka o tome iz kojih izvora se naj\u010de\u0161\u0107e i u kontinuitetu \u0161iri govor mr\u017enje i dezinformacije,  kako i vo\u0111enje  SOS linije za pomo\u0107 \u017ertvama onlajn nasilja i govora mr\u017enje\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od mjera u nacrt Medijske strategije je i uspostavljanje saradnje sa globalnim internetskim kompanijama \u201eradi smanjenja dosega la\u017enih vijesti i govora mr\u017enje\u201c. Predvi\u0111ena je i \u201eanaliza potrebe za izmjenom zakonskog okvira u cilju sankcionisanja  \u0161irenja dezinformacija\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Najbolja evropska praksa ukazuje na to da se sa ovim problemom nije mogu\u0107e boriti samo represijom ili regulacijom, konstatovano je u tom dokumentu. Neophodan je, ocjenjuju \u201cminimum konsenzusa u novinarskoj zajednici kako bi se dao kredibilan odgovor i diferencijacija izme\u0111u medija i fabrika la\u017ei i mr\u017enje, izme\u0111u novinarstva u javnom interesu i propagandista i dezinformatora\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja Institita za medije pokazuju da se govor mr\u017enje, dezinformacije i propaganda kreiraju i plasiraju posredstvom medija koji posluju u zemljama regiona, a \u010ditani su u Crnoj Gori, dok njihov sadr\u017eaj prenose pojedini onlajn mediji u Crnoj Gori i tako doprinose \u0161irokoj rasprostranjenosti neprofesionalnih objava. Dezinformacije se prenose i  putem pojedinih desno orijentisanih onlajn medija u Crnoj Gori, kao i putem stranica na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

I analiza koju objavljuje DFC, a \u010diji je autor Vuk Mara\u0161, ukazuje na veliku izlo\u017eenost medijima iz regiona, \u0161to predstavlja i veliku opasnost od \u0161irenja dezinformacija, govora mr\u017enje i drugih negativnih pojava. Posebno jak uticaj, ponovo, igraju mediji iz Srbije. Po nalazima analize koja je ra\u0111ena za potrebe Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (Greene, et al, 2021, str. 27.), veliki broj medijskih narativa iz Srbije, ta\u010dnih i onih koji to nisu, nalazi put do javnog diskursa Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati analiza platforma za provjeru \u010dinjenica Raskrinkavanje, tako\u0111e govore da su onlajn mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee naj\u010de\u0161\u0107i izvor dezinformacija i la\u017enih vijesti.<\/p>\n\n\n\n

Po podacima iz istra\u017eivanja Medijskog savjeta za samoregulaciju, u Crnoj Gori je na po\u010detku 2022. godine broj korisnika Facebook-a bio 92% od ukupnog broja stanovnika ili preko 577 hiljada, dok su ostale mre\u017ee bilje\u017eile zna\u010dajno manju popularnost.<\/p>\n\n\n\n

Kako ka\u017ee programaska direktorka CDT \u2013a Milica Kova\u010devi\u0107,  \u0161teta od dezinformacija je ve\u0107 uveliko vidiljiva u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

\u201eImamo ve\u0107 potpuno jasne primjere gdje se mo\u017ee dokazati nastala \u0161teta. Strahovita antivakserska kampanja, koja traje godinama, a posebno je bila izra\u017eena u vrijeme pandemije, dovela je do pada povjerenja u vakcine i niskog obuhvata imunizacije. I tu se ne radi samo o vakcini protiv COVID-19, nego i o obaveznim vakcinama koje decenijama spa\u0161avaju \u017eivote i zdravlje ljudi. Svi bismo morali biti jako zabrinuti zbog posljedica koje \u0107e ovo imati\u201c, upozorava Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kada su u pitanju politi\u010dke dezinformacije, obja\u0161njava ona, \u0161teta ne mo\u017ee tako egzaktno da se mjeri \u201ejer interpretacija podataka uvijek ima makar dio ideolo\u0161ke obojenosti\u201c. Ve\u0107 se kroz istra\u017eivanja javnog mnjenja, podsje\u0107a,  mogu vidjeti obrisi promjene stavova gra\u0111ana u pravcu podr\u0161ke za autoritarne prakse ili makar \u201cneliberalne demokratije\u201d, rast netolerancije i diskriminacije, radikalizaciju i odustajanje od postizanja konsenzusa.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZbog izostanka koordiniranog i aktivnog odgovora, nepostojanja strate\u0161kog, zakonodavnog i institucionalnog okvira i svo\u0111enja borbe protiv dezinformacija na nekoliko civilnih inicijativa, taj problem je ozbiljno narastao i ugro\u017eava dru\u0161tvo.  U ovom regionu, s kojim dijelimo jezik pa time i (dez)informacioni prostor, uspostavljena je razgranata i dobro organizovana struktura za \u0161irenje dezinformacija i podrivanje demokratskih vrijednosti i stabilnosti dru\u0161tva\u201c, ocjenjuje Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u dezinformacionim kampanjama koje ona ubraja u posebno opasne su one koje su usmjerene na destabilizaciju dru\u0161tva. To se ogleda, obja\u0161njava Kova\u010devi\u0107,  kroz polarizaciju dru\u0161tvene scene i radikalizaciju grupa i pojedinaca dezinformacijama koje produbljuju etni\u010dke i vjerske podjele i strahove.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0111eljko Rudovi\u0107 iz Vladinog Direktorata tvrdi da je od izuzetne va\u017enosti biti svjestan velike opasnosti od posljedica koje mogu izazavati dezinformacije i govor mr\u017enje koji ide paralelno sa njima.  Podsje\u0107a  nekoliko upe\u010datljivih  skora\u0161njih slu\u010dajeva, kada je la\u017enim vijestima, kako ka\u017ee, bila uzmemirena crnogorska javnost. U te primjere on ubraja la\u017enu vijest, objavljenu na jednom portalu, da \u0107e specijalne jedinice kosovske policije biti na raspolaganju crnogorskim vlastima tokom litija 2020. godine.  Drugi doga\u0111aj je, ka\u017ee on, kada je Javni servis objavio da su demonstranti na Belvederu pucali na policiju.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSvi mi dobro pamtimo kako je tada uzavrela atmosfera u momentu i kakve su sve posljedice mogle biti zbog takve dezinformacije. Ono \u0161to mi malo stariji dobro pamtimo je \u0161ta je bila la\u017ena vijest,  koja je pripremila  teren za veliku bruku Crne Gore, koja se desila u oktobru 1991. godine, kada je napadnut Dubrovnik. Neposredno prije toga, sa svih tada\u0161njih televizija, radio stanica i novina \u0161irena je dezinformacija da su \u201eusta\u0161e krenule na Herceg Novi\u201c. Ima jo\u0161 primjera la\u017enih vijesti, koje su bile priprema javnog mnjenja  i \u201eopravdanje\u201c za rat u biv\u0161oj Jugoslaviji. Mislim da svi moramo imati na umu da je taj rat po\u010deo \u0161irenjem dezinformacija. Tako se proizvodila podr\u0161ka gra\u0111ana za horor koji je uslijedio\u201c podsje\u0107a Rudovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Rudovi\u0107 tvrdi da je Medijskom strategijom  predvi\u0111en niz  dugoro\u010dnih mjera, a najva\u017enjia je, ka\u017ee, osna\u017eivanje medijske pismenosti i uvo\u0111enje tog predmeta u sve \u0161kole, a ne samo u gimnazije. Prema njegovim rije\u010dima to je,  dugoro\u010dno,  najbolji  i neizostavni dio  strate\u0161kog pristupa borbe protiv dezinformacija  i govora mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKad je rije\u010d o medijskoj pismenosti, najvi\u0161e smo se oslonili na kolege iz Instituta za medije, koji su nosioci te pri\u010de u dijelu koji se odnosi na civilno dru\u0161tvo. Na\u0161i \u0111aci od malih nogu treba da prepoznaju i razumiju kad neko poku\u0161ava da se poigrava njima, da ih vara  i manipuli\u0161e i na taj na\u010din  ostvaruje  ciljeve koji su vezani sa sticanje, ja\u010danje ili o\u010duvanje mo\u0107i. Istina je da trenutno nemamo dovoljno kadra za tu vrstu edukacije, ali moramo ga stvoriti\u201c, ka\u017ee Rudovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

I Evropska unija, posebno posljednjih nekoliko godina poku\u0161ava da se izbori sa dezinformacijam<\/p>\n\n\n\n

Zato stru\u010dnjaci preporu\u010duju Crnoj Gori, da iako nije \u010dlanica EU, primijeni Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tr\u017ei\u0161tima. Aktom o digitalnim uslugama, platforme poput Facebooka, Googla i Amazona \u0107e biti primorane da se bolje pozabave nezakonitim i \u0161tetnim sadr\u017eajem, da bolje za\u0161tite korisnike i njihova temeljna prava, ali i da u\u010dine transparentnim svoje prakse moderiranja i algoritme koji se koriste za preporu\u010divanje sadr\u017eaja. Akt od digitalnim tr\u017ei\u0161tima pak ima ima za cilj da kontroli\u0161e uticaj najve\u0107ih digitalnih kompanija da obezbijede jednake tr\u017ei\u0161ne uslove i da sprije\u010di zloupotrebu dominantnog polo\u017eaja. Tehnolo\u0161ki d\u017einovi tako vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i da rangiraju svoje proizvode ili usluge iznad proizvoda i usluga drugih u\u010desnika na tr\u017ei\u0161tu<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst je ura\u0111en uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dragana \u0160\u0107epanovi\u0107 Da li i u kojoj formi borba protiv dezinformacija treba da se na\u0111u u medijskim zakonima i je li dovoljna samoregulacija, pitanje je koje dijeli stru\u010dnu javnost. Javna rasprava o setu medijskih zakona (Zakon o medijima, Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakona o javnom medijskom servisu RTCG) zavr\u0161ena je 18. decembra<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3901,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3900","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3900"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3902,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3900\/revisions\/3902"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}