{"id":3964,"date":"2023-04-20T10:52:00","date_gmt":"2023-04-20T10:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3964"},"modified":"2023-05-26T10:55:17","modified_gmt":"2023-05-26T10:55:17","slug":"moderacija-komentara-na-nalozima-medija-na-drustvenim-mrezama-u-bih-i-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=3964","title":{"rendered":"Moderacija komentara na nalozima medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama u BiH i Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Anida Sokol, Arman Fazli\u0107, Milica Bogdanovi\u0107 i Teodora \u0110urni\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nedovoljni kapaciteti i nedostatak jasnih smjernica<\/em><\/p>\n\n\n\n

Foto: Pixabay<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee su u \u0161irokoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori i va\u017ean su alat medijima za doseg publike. Mediji se, me\u0111utim, na mre\u017eama suo\u010davaju sa brojnim izazovima, od manjka kapaciteta za moderaciju sadr\u017eaja do o\u0161tre konkurencije.<\/p>\n\n\n\n

Veliki broj medija na Zapadnom Balkanu nema menad\u017eere dru\u0161tvenih mre\u017ea, smjernice za kori\u0161\u0107enje dru\u0161tvenih mre\u017ea ili za moderaciju sadr\u017eaja, a ponekad \u010dak ni vje\u0161tine i kapacitete da ih efikasnije koriste.<\/p>\n\n\n\n

Kontinuirani monitoring medija koji sprovodi Institut za medije Crne Gore pokazuje da nalozi online medija na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook obiluju komentarima sa te\u0161kim uvredama, psovkama i spornim govorom. Zaklju\u010dak ovog monitoringa je da naj\u010ditaniji online mediji u Crnoj Gori \u2013 Vijesti online, CDM, kao i portal Radio-televizije Crne Gore \u2013 nedovoljno filtriraju komentare svojih korisnika i tako doprinose daljem \u0161irenju uvredljivog govora i govora mr\u017enje u javnoj komunikaciji.  <\/p>\n\n\n\n

Sporadi\u010dna istra\u017eivanja koja sprovodi Mediacentar Sarajevo tako\u0111e pokazuju da pojedini komentari ispod \u010dlanaka na nalozima medija u BiH sadr\u017ee govor mr\u017enje, ali da ih ni mediji ni dru\u0161tvene mre\u017ee ne uklanjaju.<\/p>\n\n\n\n

Dok najposje\u0107eniji mediji u Crnoj Gori imaju osobe koje se bave moderacijom komentara online medija, u Bosni i Hercegovini ovo pitanje je slabije regulisano, te urednici ve\u0107inom samo povremeno pregledavaju komentare korisnika. Urednici i novinari u obje zemlje smatraju da je potrebna bolja regulacija i moderacija sadr\u017eaja na mre\u017eama, ali su i \u010ditaocima neophodne jasnije smjernice kakav je sadr\u017eaj dopu\u0161teno postavljati i kako se uklju\u010diti u raspravu bez uvreda i podsticanja mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Zakonski i samoregulatorni okvir<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zakon o medijima Crne Gore zabranjuje objavljivanje informacija kojima se izra\u017eavaju ideje, tvrdnje i mi\u0161ljenja koja izazivaju, \u0161ire, podsti\u010du ili pravdaju: diskriminaciju, mr\u017enju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog li\u010dnog svojstva, politi\u010dkog, vjerskog ili drugog uvjerenja, ksenofobiju, rasnu mr\u017enju, antisemitizam ili ostale oblike mr\u017enje zasnovane na netoleranciji, uklju\u010duju\u0107i i netoleranciju izra\u017eenu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjinskog naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, online mediji su du\u017eni bez odlaganja ukloniti komentar koji o\u010digledno predstavlja nezakonit sadr\u017eaj, a najkasnije u roku od 60 minuta otkad su saznali o tome ili dobili prijavu od drugog lica da je u pitanju nezakonit sadr\u017eaj. Kazne za neuklanjanje ovakvih komentara iznose od 1.000 do 8.000 eura.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e, Zakonom o elektronskim medijima ne smije se audio-vizuelnom medijskom uslugom podsticati mr\u017enja ili diskriminacija po osnovu rase, etni\u010dke pripadnosti, boje ko\u017ee, pola, jezika, vjere, politi\u010dkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, \u010dlanstva u sindikatu, obrazovanja, dru\u0161tvenog polo\u017eaja, bra\u010dnog ili porodi\u010dnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslje\u0111a, rodnog identiteta ili polne orijentacije. Ukoliko pravno lice emituje program koji isti\u010de i podr\u017eava nasilje, narkomaniju ili druge vidove kriminalnog pona\u0161anja, Zakonom je predvi\u0111ena nov\u010dana kazna od 500 eura do \u0161est hiljada eura.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje govora mr\u017enje eksplicitno je tretirano i u smjernicama za na\u010delo 4 Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore, gdje se navodi da mediji ne smiju objavljivati materijal koji bi izazvao \u0161irenje neprijateljstva i mr\u017enje, te da moraju posebno voditi ra\u010duna da ni\u010dim ne doprinesu \u0161irenju mr\u017enje kad izvje\u0161tavaju o doga\u0111ajima ili pojavama koji sadr\u017ee elemente mr\u017enje. Kodeksom je propisano i da online mediji trebaju definisati svoja interna pravila za komentare \u010ditalaca da bi se izbjegli nezakoniti i neeti\u010dki sadr\u017eaji, uz potpuno po\u0161tovanje slobode izra\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, pitanje moderacije i uklanjanja spornih komentara \u010ditalaca na nalozima medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama nije zakonski tretirano, niti se pominje u Kodeksu novinara i novinarki Crne Gore. Stoga se vodi \u010desta polemika da li je medij du\u017ean da ukloni komentare \u010ditalaca sa svoje stranice na dru\u0161tvenoj mre\u017ei ukoliko vrije\u0111a i \u0161iri mr\u017enju.<\/p>\n\n\n\n

Bosna i Hercegovina nema poseban zakon za medije, te se rad medija reguli\u0161e kroz regulatorni i samoregulatorni okvir.  Govor mr\u017enje zabranjen je Kodeksom o audio-vizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja je nadle\u017ena za radijske i televizijske stanice. U \u010dlanu 4 Kodeksa se navodi da je zabranjeno poni\u017eavati, zastra\u0161ivati ili podsticati na mr\u017enju, nasilje ili diskriminaciju protiv lica ili grupe na osnovu pola, rase, etni\u010dke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja i drugih za\u0161ti\u0107enih osnova.<\/p>\n\n\n\n

\u010clan 4 Kodeksa<\/a> Vije\u0107a za \u0161tampu i online medije<\/a> navodi da \u0107e novinari, urednici i izdava\u010di u svakom trenutku biti svjesni opasnosti koja se javlja kada mediji govorom mr\u017enje poti\u010du na diskriminaciju i netoleranciju. Imaju\u0107i u vidu takvu opasnost, novinari su du\u017eni da u\u010dine sve kako ne bi hu\u0161kali i\/ili poticali na mr\u017enju i\/ili nejednakost na osnovu etni\u010dke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizi\u010dke onesposobljenosti ili mentalnog stanja.<\/p>\n\n\n\n

Kodeksom se tako\u0111er propisuje da su urednik i izdava\u010d odgovorni za ukupan sadr\u017eaj \u0161tampanog ili online medija, a time i za objavljivanje korisni\u010dkih komentara u online komunikacijskom prostoru. Urednik u online mediju du\u017ean je da uklanja korisni\u010dke komentare koji predstavljaju govor mr\u017enje, poticanje na nasilje, hu\u0161kanje, netrpeljivost, vrije\u0111anje, prijetnje i svaki drugi oblik neprimjerene i dru\u0161tveno neprihvatljive komunikacije. Ni kodeks Regulatorne agencije ni kodeks Vije\u0107a za \u0161tampu, me\u0111utim, ne pru\u017eaju smjernice ili pravila za korisni\u010dke komentare na nalozima medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama i oni \u010desto ostaju izvan svih regulatornih i samoregulatornih okvira.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKada je rije\u010d o sadr\u017eajima dru\u0161tvenih mre\u017ea, nadle\u017enost Vije\u0107a uklju\u010duje samo novinarske sadr\u017eaje, odnosno novinarske tekstove. Komentari korisnika dru\u0161tvenih mre\u017ea nisu obuhva\u0107eni Kodeksom niti su pod nadle\u017enosti Vije\u0107a. Na njih se primjenjuju smjernice zajednice konkretne dru\u0161tvene mre\u017ee\u201d, naveli<\/a> su nedavno iz Vije\u0107a za \u0161tampu i online medije.<\/p>\n\n\n\n

Prakse medija pri moderaciji sadr\u017eaja na mre\u017eama u Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema anketi Medijskog savjeta za samoregulaciju<\/a>, sadr\u017eaj medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama u Crnoj Gori moderiraju urednici (39 posto), novinari (16 posto), posebno anga\u017eovani moderatori (23 posto), uredni\u0161tvo portala (13 posto), ili se uredni\u0161tvo oslanja na ad hoc rje\u0161enja [komentare moderira cijeli kolektiv, u zavisnosti od rasporeda moderacije ili od toga ko ima slobodnog vremena]. Moderacija komentara na stranici medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama ve\u0107ina anketiranih smatra neophodnim, ali i iscrpljuju\u0107im poslom. Neki ispitanici isti\u010du da to ne bi trebalo da bude posao i dodatno optere\u0107enje novinara. Istovremeno, nedostatak ljudskih i finansijskih resursa predstavlja hroni\u010dan i zajedni\u010dki izazov za sve medije u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

Portal CDM<\/strong>, koji je me\u0111u naj\u010ditanijim online medijima u Crnoj Gori, ima moderatora za komentare \u010ditalaca na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n

Urednica portala CDM Aleksandra Obradovi\u0107 obja\u0161njava da ovaj medij ima interne procedure za moderiranje komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eema.<\/p>\n\n\n\n

\u201cBri\u0161u se svi koji u sebi sadr\u017ee psovke, uvrede, prijetnje i govor mr\u017enje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netoleranciju svake vrste. Isti\u010demo i da objavljeni komentari predstavljaju privatno mi\u0161ljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala CdM\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Osim aktivnog naloga na Facebooku, ovaj medij koristi i Twitter i dijeli aktuelne informacije iz oblasti politike, ekonomije, dru\u0161tva, hronike, svijeta i zabave.<\/p>\n\n\n\n

Obradovi\u0107 ka\u017ee da nisu imali problem sa objavljivanjem i promocijom sadr\u017eaja na Facebooku, ali da im je Facebook nedavno uklonio vijest u kojoj je objavljena fotografija navodnog srpskog paso\u0161a lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spaji\u0107a. \u201cTo nam se prvi put desilo\u201d, ka\u017ee Obradovi\u0107 i dodaje da najve\u0107i doseg imaju vijesti iz hronike i \u017eivotne pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Portal Radio-televizije Crne Gore<\/strong>, prema rije\u010dima urednice Nata\u0161e Novovi\u0107, ima tri moderatora komentara na portalu i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.  Ovaj medij trenutno radi na formiranju redakcije za dru\u0161tvene medije, u okviru koje \u0107e biti precizirane i interne procedure za objavljivanje i moderaciju sadr\u017eaja na mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Novovi\u0107 ka\u017ee da na osnovu uredni\u010dke procjene odre\u0111uju koji sadr\u017eaj ovog medija \u0107e objaviti i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU skladu sa zakonima i dobrom praksom, osnova moderiranja je uklanjanje uvreda i govora mr\u017enje. Zabranjujemo komentarisanje objava koje su osjetljivog sadr\u017eaja, ali na preciziranju pravila o tome moramo jo\u0161 raditi\u201d, govori.<\/p>\n\n\n\n

Novovi\u0107 ka\u017ee da do sada nisu imali problem sa objavljivanjem i promocijom sadr\u017eaja na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n

Prakse medija pri moderiraju sadr\u017eaja na mre\u017eama u BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neki od naj\u010ditanijih portala u BiH, poput Oslobo\u0111enja, Buke, Klixa i Bljeska, na portalima uklanja komentare ispod \u010dlanaka. Ipak, korisnici mogu ostavljati komentare na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Urednik portala Oslobodenje.ba<\/strong> je rekao da se komentari koji nisu u skladu sa pravilima i propisima uklanjaju na mre\u017eama unutar redakcije.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKada je rije\u010d prevenciji, svi filteri koji su dozvoljeni od strane svih dru\u0161tvenih me\u017ea su nam aktivirani, pa tako mo\u017eemo vr\u0161iti selekciju, ali ovo nije nikada dovoljno, jer je potrebno pro\u0107i kroz sadr\u017eaj\/komentare da bi vidjeli \u0161ta i kako je u pitanju\u201d, govori Nihad Katica.<\/p>\n\n\n\n

Portal Buka<\/strong> tako\u0111e ima isklju\u010denu opciju postavljanja komentara na svojoj stranici, ali i ova redakcija moderira komentare na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Urednik portala Elvir Padalovi\u0107 je rekao da mediji poput Buke ipak nemaju dovoljno resursa ni kapaciteta da pregledaju brojne komentare na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a najvi\u0161e na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n

Ni naj\u010ditaniji portal u BiH Klix.ba<\/strong>, kako govori urednik ovog portala Semir Hambo, nema kapacitete da prati redovno sve komentare na mre\u017eama, te to \u010dine u skladu sa mogu\u0107nostima tako \u0161to obra\u0107aju pa\u017enju na specifi\u010dne teme, gdje o\u010dekuju da \u0107e biti mnogo problemati\u010dnih komentara. Nemaju posebna pravila ili smjernica za postavljanje sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali Hambo ka\u017ee da prate pravila zajednice na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Facebook im je i uklonio jedan \u010dlanak zbog procjene da kr\u0161i pravila mre\u017ee, nakon \u010dega im se zbog toga smanjio reach<\/em>. Hambo govori i da je Klix prijavljivao komentare Facebooku, ali da reakcija nije bilo, te da su svi zahtjevi odbijeni jer, prema procjeni mre\u017ee, ne kr\u0161e njihova pravila.<\/p>\n\n\n\n

Redakcija Bljesak.info<\/strong> tako\u0111er nema mogu\u0107nosti anga\u017eovati osobu koja bi se bavila pra\u0107enjem komentara. Kako je rekao urednik portala Berislav Juri\u010d, redakcija komentare prati u skladu sa mogu\u0107nostima, vremenom i ljudskim resursima, te se uklanjaju sadr\u017eaji sa uvredama i govorom mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost urednika i primjeri dobre prakse<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema istra\u017eivanju Medijskog savjeta za samoregulaciju iz 2022. godine, ve\u0107ina medijskih aktera iz Crne Gore smatra da bi moderacija komentara na stranici njihovih medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama trebala biti regulisana nekim aktom. Me\u0111utim, kada je rije\u010d o na\u010dinu njihovog regulisanja, nemaju konkretan prijedlog, osim stava da se Crna Gora mo\u017ee jedino priklju\u010diti globalnoj regulativi, ukoliko do nje do\u0111e. Urednici i novinari u BiH tako\u0111er smatraju da je potrebno bolje regulisati sadr\u017eaj na mre\u017eama naro\u010dito u pogledu problemati\u010dnog sadr\u017eaja, govora mr\u017enje, negiranja ratnih zlo\u010dina koji, uprkos njihovoj \u0161tetnosti, ostaju na mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavli\u010di\u0107 je u nedavnoj izjavi za Media.ba rekla da je uklanjanje nezakonitih komentara moralna odgovornost novinara.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTrenutno ne postoji zakonska odgovornost medija za komentare na njihovim dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali postoji moralna obaveza svakog novinara da vr\u0161i nadzor nad sadr\u017eajima koji se javno objavljuju na odre\u0111enoj internetskoj platformi kojom novinar upravlja i da efikasno reaguje u slu\u010dajevima kada odre\u0111eni sadr\u017eaj predstavlja o\u010digledno nezakonit govor, govor mr\u017enje ili podsti\u010de na bilo kakav vid nasilja, doprinose\u0107i na taj na\u010din ve\u0107oj toleranciji i o\u010duvanju mira u dru\u0161tvu, te za\u0161titi osnovnih ljudskih prava i sloboda\u201d, ka\u017ee Pavli\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pavli\u010di\u0107 podsje\u0107a i na predmet Sanchez protiv Francuske koji je pokrenuo novo pitanje u praksi Evropskog suda za ljudska prava \u2013 pitanje krivi\u010dne odgovornosti vlasnika Facebook profila za komentare objavljene na \u201czidu\u201d njegovog profila koje objavi tre\u0107e lice.<\/p>\n\n\n\n

Predmet se ticao lokalnog odbornika koji se kandidovao na parlamentarnim izborima, a koji nije sa svog Facebook naloga (koji je koristio u izbornoj kampanji) obrisao komentare osobe koja je podsticala na mr\u017enju i nasilje prema muslimanima. Njega su francuski nacionalni sudovi osudili na nov\u010danu kaznu u iznosu od 3.000 eura zbog podsticanja na mr\u017enju ili nasilje protiv grupe i pojedinca na osnovu njihovog porijekla i pripadnosti odre\u0111enoj naciji, religiji ili rasi.<\/p>\n\n\n\n

Pojedini ve\u0107i mediji imaju smjernice za moderiranje komentara na mre\u017eama, ali i timove zadu\u017eene za dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Radio Slobodna Evropa ima tim zadu\u017een za dru\u0161tvene mre\u017ee koji bira sadr\u017eaj i teme, prilago\u0111ava teme sa sajta RSE za mre\u017ee, pi\u0161e skripte za videa i moderira komentare.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTretiramo dru\u0161tvene mre\u017ee kao zasebne platforme, tako da ne objavljujemo isklju\u010divo linkove sa sajta Radija Slobodna Evropa. Trudimo se da videe uploadamo posebno na ove platforme, da objavljujemo galerije, slike sa citatima i sli\u010dno\u201d, navodi urednica digitalnih medija balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa Ajla Obradovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i posao kod moderiranja je, kako ka\u017ee, \u0161to na Facebooku i YouTubeu ima veliki broj komentara. Ka\u017ee da su iskoristili sve alate koji su dostupni i da na Facebooku imaju uklju\u010den \u201dprofanity filter<\/em>\u201d, filter za vulgarne rije\u010di, ali \u0161to i dalje ne zna\u010di da govor mr\u017enje ili uvrede ne\u0107e pro\u0107i te filtere.<\/p>\n\n\n\n

\u201cDovoljno je da korisnik izmijeni jedno slovo ili doda ta\u010dkicu u uvredljivu rije\u010d i komentar zaobilazi filtere\u201d, govori Obradovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ka\u017ee da ne zabranjuju komentaristanje na mre\u017eama, ali ako se povede rasprava u smjeru uvreda, onda se komentari bri\u0161u, a rasprava zatvara.<\/p>\n\n\n\n

\u201cFacebook ima opciju da ograni\u010dite komentare na stranice koje vas prate ili da komentarisati mogu samo oni koje ste ozna\u010dili u postu, tako da su to zgodne opcije kada postane te\u0161ko pratiti sve komentare. De\u0161avalo se da u videima o LGBT+ zajednici moramo potpuno zatvoriti komentare zbog uvreda na ra\u010dun sagovornika na Facebooku\u201d, dodaje. Veliki broj je komentara i na YouTubeu, ali tamo su omogu\u0107ili opciju koja je nedavno uvedena na ovoj mre\u017ei, a omogu\u0107ava bolju provjeru komentara.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU notifikacijama mo\u017eete vidjeti sve komentare, ali oni ne moraju nu\u017eno biti vidljivi ispod videa, jer ih je YouTube zadr\u017eao da ih pregledate prije pu\u0161tanja\u201d, ka\u017ee. Dodaje da je lak\u0161e moderiranje na Twitteru i Instagramu, jer nema toliko komentara kao na drugim platformama.<\/p>\n\n\n\n

Ispod nekih postova, ka\u017ee ona, publika je obavije\u0161tena da \u0107e se brisati neprikladni komentari i uvrede, a u slu\u010dajevima gdje se uvrede ponavljaju, korisnici su blokirani.<\/p>\n\n\n\n

\u201cVjerujemo da je va\u017eno da mediji rade onoliko koliko mogu da sekcija komentara bude mjesto gdje se niko ne vrije\u0111a po bilo kojoj osnovi i mjesto za konstruktivne rasprave. Neslaganja i druga\u010dijih mi\u0161ljenja ima uvijek, pogotovo imaju\u0107i u vidu da smo regionalni medij, ali je potrebno naglasiti publici jasno da govor mr\u017enje ne\u0107e biti tolerisan\u201d, govori.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o ograni\u010denjima sa kojima se suo\u010davaju na dru\u0161tvenim mre\u017eama, Obradovi\u0107 ka\u017ee da je prije dvije godine Facebook odbijao neke njihove promocije zbog politike prema kojoj da biste promovisali sadr\u017eaj koji se ti\u010de socijalnih tema ili na primjer oglasa za posao, trebate biti verifikovani.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNakon \u0161to smo pro\u0161li verifikaciju, vi\u0161e se nismo suo\u010davali sa problemima. S tim da se ogla\u0161avanje promijenilo, vi\u0161e ne ogla\u0161avamo pojedina\u010dne postove, ve\u0107 recimo cijelu sekciju podcasta, budu\u0107i da nam je to format koji je u fokusu ili neke ve\u0107e projekte, kao \u0161to je newsletter <\/em>za koji pravimo kampanje\u201d, rekla je Obradovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Prema njenim rije\u010dima, nisu se suo\u010davali sa problemom da njihov sadr\u017eaj ne bude dovoljno vidljiv na mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Pojedini strani mediji, kao \u0161to su Guardian i Los Angeles Times<\/a>, imaju smjernice za \u010ditaoce na dru\u0161tvenim mre\u017eama koji obja\u0161njavaju kakvi komentari \u0107e biti brisani ali i nude savjete \u010ditaocima da trebaju postavljati relevantne i jasne komentare. New York Times<\/a> tako\u0111e ima uputstva za \u010ditaoce kako njihova redakcija moderira komentare, ali i na koji na\u010din \u010ditaoci mogu sami sakriti komentare koje ne \u017eele da vide.<\/p>\n\n\n\n

Mediji, poput BBC-a<\/a>, imaju i smjernice za sadr\u017eaj na dru\u0161tvenim mre\u017eama, koji uklju\u010duju i jednu vrstu kodeksa pona\u0161anja za svoje uposlene na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Predstavnici medijske zajednice se sla\u017eu da bi pitanje regulacije i moderacije sadr\u017eaja na mre\u017eama trebalo bolje urediti, a za po\u010detak je potrebno izraditi set preporuka medijima za objavljivanje i moderaciju sadr\u017eaja u zemljama Zapadnog Balkana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Anida Sokol, Arman Fazli\u0107, Milica Bogdanovi\u0107 i Teodora \u0110urni\u0107 Nedovoljni kapaciteti i nedostatak jasnih smjernica Foto: Pixabay Dru\u0161tvene mre\u017ee su u \u0161irokoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori i va\u017ean su alat medijima za doseg publike. Mediji se, me\u0111utim, na mre\u017eama suo\u010davaju sa brojnim izazovima, od manjka kapaciteta za moderaciju sadr\u017eaja do<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3965,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-3964","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3964"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3966,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3964\/revisions\/3966"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}