PI\u0160E: Slavica Strikovi\u0107, stru\u010dnjakinja za rodnu ravnopravnost, biv\u0161a \u010dlanica Savjeta RTCG i biv\u0161a ombudsmanka TV Vijesti<\/p>\n\n\n\n
Osnovni sud u Podgorici nedavno je donio presudu da okrivljeni za vr\u0161enje polne radnje nad nad dvanaestogodi\u0161njom djevoj\u010dicom odle\u017ei 60 dana zatvora i to zbog kr\u0161enja javnog reda i mira. Presuda, koja je \u0161okirala javnost, nije zavrijedila dodatnu pa\u017enju crnogorskih medija. Mediji su uglavnom objavili reakciju foruma \u017eena jedne od politi\u010dkih partija. Nijesu dodatno istra\u017eili ovu temu, presudu koja koja je morala imati zna\u010daj i snagu alarma za dru\u0161tveni fenomen rodno zasnovanog nasilja. Koji biva sve izra\u017eeniji zbog blage kaznene politike.<\/p>\n\n\n\n
Rijetko se u poslednjih pola godine u crnogorskim medijima mogla \u010duti ili vidjeti pri\u010da o pove\u0107anju stope nasilja nad \u017eenama kao jednu od posljedica pandemije COVID- 19.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to je va\u017eno koliko i kako se crnogorski mediji bave \u017eenama? Zato \u0161to \u017eene u Crnoj Gori \u010dine malo vi\u0161e od polovine stanovni\u0161tva, zato \u0161to se nalaze na manje od svakog tre\u0107eg mjesta odlu\u010divanja, zato \u0161to je COVID- 19 pandemija mnogo te\u017ee pogodila \u017eene nego mu\u0161karce, zato \u0161to je stopa nasilja nad \u017eenama pove\u0107ana, zato \u0161to su \u017eene i dalje sredstvo za politi\u010dke manipulacije a crnogorski mediji ne \u010dine (skoro) ni\u0161ta da osvijetle marginalizaciju \u017eena u crnogorskom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
U Crnoj Gori, za razliku od zemalja u regionu, ne postoji kontinuirano pra\u0107enje medijskog izvje\u0161tavanja o \u017eenama, tek sporadi\u010dne aktivnosti nevladinog sektora. A jako je va\u017eno znati postoje li crnogorski mediji koji se bave stvarnim, realnim svakodnevnim problemima i potrebama \u017eena, kakvo je njihovo izvje\u0161tavanje o tim temama i da li doprinose ve\u0107oj vidljivosti \u017eena, da li afirmi\u0161u politi\u010dko anga\u017eovanje \u017eena i time poma\u017eu da one iniciraju i donose odluke koje \u0107e popraviti njihov marginalizovan i nepravedan polo\u017eaj. \u0160ta u\u010diniti da koncept dru\u0161tveno- odgovornog novinarstva bude prisutan i ja\u010di od uticaja centara politi\u010dke mo\u0107i u Crnoj Gori? Da li novinari i novinarke svoje tekstove i priloge i u jednom trenutku posmatraju kao radove koji podsti\u010du rodne stereotipe i predrasude ili ih razotkrivaju i ubla\u017eavaju? Kona\u010dno, ko daje odgovore na ova pitanja? Medijska regulatorna i samoregulatorna tijela i pojedinci\/ke (medijski ombudsmani\/ke)?<\/p>\n\n\n\n
Kada ispitujemo kako se mediji odnose prema marginalizovanim grupama u dru\u0161tvu, najprije mjerimo broj objava u odre\u0111enom periodu u odnosu na ukupan broj objava. Rodnu osjetljivost medija obavezno analiziramo u odnosu na udio pojavljivanja \u017eena u medijima (politika, dru\u0161tvo, kultura, sport\u2026), i to u dvostrukoj ulozi: \u017eena kao subjekat, ona koja daje mi\u0161ljenje, stav, ekspertizu, ali i kao objekat, odnosno koliko medijski prilozi imaju u fokusu \u017eenska pitanja, pojednostavljeno- koliko se mediji bave polovinom crnogorske populacije. Kvalitativna analiza podrazumijeva ispitivanje da li se koristi politi\u010dki korektan jezik i da li u izvje\u0161tavanju ima stereotipa. Emotivan i pateti\u010dan stil pisanja u medijima kada izvje\u0161tavaju o osobama sa invaliditetom nije eti\u010dki niti profesionalan na\u010din. Rodno osjetljiv jezik je jedini gramati\u010dki ispravan oblik izra\u017eavanja, \u0161to odavno \u010dini smije\u0161nim one argumente kojima se \u017eeli osporiti njegovo kori\u0161\u0107enje. Jednako va\u017eno, Zakonom o medijima je pripisano da su mediji du\u017eni da u svom radu koriste rodno osjetljivi jezik.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i segment rodne osjetljivosti medija jeste stepen reprodukovanja rodnih stereotipa. I poslednji, nikako i najmanje va\u017ean jeste polo\u017eaj \u017eena u medijima.<\/p>\n\n\n\n
RTCG je prvi javni servis u regionu koji je kroz formu zaklju\u010dka Savjeta ove medijske ku\u0107e (decembar 2009) usvojio obavezu upotrebe rodno osjetljivog jezika. Danas ova medijska ku\u0107a tu obavezu ispunjava koliko i ostali mediji u Crnoj Gori- sporadi\u010dno i nedosljedno. Tako \u0107ete u istom prilogu, za istu osobu \u017eenskog pola, \u010duti da je \u201eobjektivna, odgovorna i pravi profesionalac u svom poslu\u201c. Ili Na tribini su govorile S.R. , diplomirani psiholog, magistrand Odsjeka za inkluzivno obrazovanje i studentkinja Odsjeka za ruski jezik i knji\u017eevnost M.S, ujedno i NVO aktivistkinja. Radio Crne Gore i programi najslu\u0161anijih komercijalnih radio-stanica, kao i \u0161tampani mediji u Crnoj Gori dominantno koriste rodno neosjetljiv jezik, te nam (i) na taj na\u010din promovi\u0161u nepismenost. Da li da podsjetimo medije da njihove programe, povremeno bar, slu\u0161aju i djeca?<\/p>\n\n\n\n
Bez izuzetka, crnogorski mediji daju tek petinu prostora \u017eenama, a u oblasti politike \u010dak manje od deset procenata. Ovako mala zastupljenost \u017eena u oblasti politike i (recimo) sporta, \u010dini \u017eene potpuno nevidljivim u dru\u0161tvenim oblastima, naro\u010dito gdje su mo\u0107 i novac. Nije to svjesna namjera medija, prije se radi o nedovoljnom stepenu op\u0161teg obrazovanja\/ pismenosti, o nedovoljnoj senzibilisanosti za druge i druga\u010dije, a \u0161to uz smanjenje broja novinara\/ki i sve br\u017eu dnevnu traku informacija i doga\u0111aja, dovodi do pojave koju mo\u017eemo nazvati medijskom blokadom \u017eena i njihovog pojavljivanja u crnogorskim medijima. Neophodno je osvrnuti se i na sasvim izra\u017eeno nepostojanje motiva novinara\/ki za edukacijama koje mogu unaprijediti njihovu profesionalnost.<\/p>\n\n\n\n
Analiza crnogorskih medija pokazuje zna\u010dajnu reprodukciju rodnih stereotipa, bilo da se radi o rijetkim pri\u010dama o \u017eenama koje se uspje\u0161no bave tradicionalnim \u017eenskim zanimanjima, a za politi\u010darke je uobi\u010dajeno pitanje kako kombinuju privatni i poslovni segment \u017eivota, ponekad se tra\u017ei i recept za kakvo posebno jelo. Prisustvo rodnih stereotipa u medijima je naro\u010dito prisutno u reklamama, pogotovo ako analiziramo tretman \u017eenskog tijela u njima. I ovaj parametar rodne osjetljivosti pokazuje da crnogorski mediji \u017eenu sna\u017eno guraju na margine svih dru\u0161tvenih de\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n
Crnogorski mediji tako reprodukovanjem rodnih stereotipa, kako u redakcijama, tako i u svojim sadr\u017eajima, sporadi\u010dnom upotrebom rodno osjetljivog jezika, naj\u0161iroj javnosti daju sliku nevidljive \u017eene, optere\u0107ene o\u010dekivanjima sredine da se primarno bavi ku\u0107om i porodicom, dok se izvje\u0161tavanje o slu\u010dajevima porodi\u010dnog nasilja smatra najmanje profesionalnim i objektivnim.<\/p>\n\n\n\n
Koliko je bitno da mediji na pravi na\u010din otvaraju ova pitanja pokazuje i primjer sa po\u010detka ovog teksta. Da su mediji shvatili koliko je va\u017ena presuda na osnovu koje \u0107e okrivljeni robijati samo 60 dana i to zbog kr\u0161enja javnog reda i mira , da su je obradili na pravi na\u010din, otvorili pitanje postupanja nadle\u017enih, posebno tu\u017eila\u0161tva i sudova, da su izvr\u0161ili prijeko potreban javni pritisak, mo\u017eda danas \u0160ejla Bakija ne bi bila mrtva.<\/p>\n\n\n\n
Nije va\u017eno pisati samo kada se desi nasilje. I o konkretnom slu\u010daju nasilja. Va\u017eno je uvijek i na svakom mjestu otvarati pitanja mjesta \u017eena u crnogorskom dru\u0161tvu, posebno nasilja nad \u017eenama.<\/p>\n\n\n\n
Svi imaju odgovornost. I dr\u017eavni organi i institicije. I mediji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
PI\u0160E: Slavica Strikovi\u0107, stru\u010dnjakinja za rodnu ravnopravnost, biv\u0161a \u010dlanica Savjeta RTCG i biv\u0161a ombudsmanka TV Vijesti Osnovni sud u Podgorici nedavno je donio presudu da okrivljeni za vr\u0161enje polne radnje nad nad dvanaestogodi\u0161njom djevoj\u010dicom odle\u017ei 60 dana zatvora i to zbog kr\u0161enja javnog reda i mira. Presuda, koja je \u0161okirala javnost, nije zavrijedila dodatnu pa\u017enju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4050","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4050"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4052,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4050\/revisions\/4052"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}