{"id":4060,"date":"2021-12-24T08:49:00","date_gmt":"2021-12-24T08:49:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4060"},"modified":"2023-09-11T08:52:21","modified_gmt":"2023-09-11T08:52:21","slug":"nasilje-nad-novinarima-u-srbiji-crnoj-gori-s-makedoniji-sami-i-nezasticeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4060","title":{"rendered":"Nasilje nad novinarima u Srbiji, Crnoj Gori S. Makedoniji: Sami i neza\u0161ti\u0107eni"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: \u017d. Radoja, B. Sekulovska, V. Rajkovi\u0107, M.Radulovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Da postoji volja, svi slu\u010dajevi napada na novinare bi bili rije\u0161eni, ka\u017ee Jelena Jovanovi\u0107, novinarka podgori\u010dkih Vijesti. Jelena Jovanovi\u0107 od avgusta ponovo ima 24 \u010dasovnu policijsku za\u0161titu. Prethodno je, jer joj je bila ugro\u017eena bezbjednost, policija \u010duvala od kraja novembra 2018. do maja 2019. \u201cSvi napadi, ili makar najve\u0107i broj njih, dolazili su nakon \u0161to nosioci najve\u0107ih dr\u017eavnih funkcija targetiraju novinara ili medij kao nepodobne\u201d, ka\u017ee na\u0161a sagovornica koja je, me\u0111u novinarima koji su fizi\u010dki napadnuti, ali i kojima je prije\u0107eno i ove godine.<\/p>\n\n\n\n

Novinari i novinarke u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji dijele istu sudbinu. Sve \u010de\u0161\u0107e su \u017ertve nasilja, fiizi\u010dkog, verbalnog, a posljednjih godina sve im se vi\u0161e prijeti putem dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od njih je novinarka dnevnog lista \u201cDanas\u201d iz Srbije Sne\u017eana \u010congradin, koja je samo u posljednjih mjesec dana fizi\u010dki i verbalno napadnuta zbog posla kojim se bavi.<\/p>\n\n\n\n

\u201cSvjedo\u010dim tome da niko od napadnutih i ugro\u017eenih novinarki i novinara ne zna dokle su stigle njihove prijave za nasilje koje su do\u017eivjeli, a jo\u0161 tragi\u010dnije je da ve\u0107ina njih, uprkos brojnim prijavama nadle\u017enim organima, mjesecima i godinama unazad nije obavije\u0161tena da se od postupaka odustalo i da njihova ugro\u017eenost nikada ne\u0107e biti predmet razmatranja i sankcionisanja\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n

Tanja Milevska, dopisnica makedonske dr\u017eavne novinske agencije MIA  iz Brisela je pro\u0161le godine bila dva puta napadnuta \u2013 na izborima u julu 2020. i drugi put, u decembru 2020. \u201cTek sada sam ljuta, gnjevna. Kada su se ti napadi dogodili bila sam izgubljena, izolovana, prepu\u0161tena sama sebi. U takvim slu\u010dajevima pitate se da li zaista treba pisati o stvarima o kojima ja pi\u0161em, kao \u0161to se obi\u010dno preispituje \u017eena\u201d, ka\u017ee na\u0161a sagovornica.<\/p>\n\n\n\n

U sve tri biv\u0161e jugoslovenske republike posljednjiih godina raste broj napada na novinare i novinarke.<\/p>\n\n\n\n

U Srbiji sve vi\u0161e sinhronizovanih tu\u017ebi protiv pojedinih redakcija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Broj napada na medijske radnike u 2021, prema podacima Nezavisnog udru\u017eenja novinara Srbije (NUNS) je ne\u0161to manji u odnosu na prethodnu godinu. Me\u0111utim, prema rije\u010dima predsjednika NUNS-a \u017deljka Bodro\u017ei\u0107a, taj podatak treba uzeti sa rezervom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOve godine nije ni\u0161ta bolje nego prethodne, jer i dalje imamo brojne prijetnje i pritiske, \u0161tavi\u0161e, u posljednje tri sedmice, kako je ekolo\u0161ki protest (protiv rudnika litijuma u Srbiji) rastao, tako je poja\u010dan udar i na novinare\u201c, poja\u0161njava Bodro\u017ei\u0107, napominju\u0107i da su zbog protesta, na kojima su blokirani me\u0111unarodni, magistralni i drugi putevi u vi\u0161e od 50 gradova u Srbiji novinarima pisane i prekr\u0161ajne prijave, koje su zatim povu\u010dene.<\/p>\n\n\n\n

Od po\u010detka godine je zabilje\u017eeno \u0161est fizi\u010dkih napada na novinare, 87 pritisaka i 42 verbalne prijetnje, navodi NUNS.<\/p>\n\n\n\n

Uprkos nekim koracima koje je Vlada Srbije napravila, poput u martu otvorenog SOS telefona za prijavu napada na novinare, situacija na terenu se nije bitno promijenila. Utisak medijskih udru\u017eenja jeste da se takvim potezima me\u0111unarodnim organizacijama i Evropskoj uniji \u0161alje signal da se ne\u0161to radi, dok je na terenu situacija skoro nepromijenjena, ako ne i lo\u0161ija. U prilog tome govori i slu\u010daj urednice Podrinskih novina iz \u0160apca Isidore Kova\u010devi\u0107 \u010dija fotografija je sredinom decembra osvanula na potjernicama kojima je oblijepljen cio grad.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVlast je generator problema, odnosno visoki, a i oni ni\u017ei javni funkcioneri koji sa pozicije vlasti vrije\u0111aju, denunciraju, a u poslednje vrijeme i kriminalizuju mnoge na\u0161e kolege i prakti\u010dno pospje\u0161uju razne likove da krenu u napad na novinare, jer ti novinari, kako vlast trubi sa skoro svih medija, rade protiv dr\u017eave i nacije. Otvorena je sezona lova na takozvane izdajnike i strane pla\u0107enike, a u toj grupi ima mnogo novinara, i otud tako zabrinjavaju\u0107e cifre o napadima i pritiscima na novinare u Srbiji\u201c, ka\u017ee Bodro\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Godinu u toj zemlji su obiljele\u017eile i takozvane SLAPP, odnosno sinhronizovane tu\u017ebe interesnih grupa i javnih li\u010dnosti protiv odre\u0111ene redakcije. U Srbiji je aktuelan slu\u010daj Mre\u017ee za istra\u017eivanje kriminala i korupcije \u2013 KRIK, koja je u jednom trenutku dobijala i po tu\u017ebu nedeljno. Ukupna vrijednost 10 postupaka koji se trenutno vode protiv redakcije, urednika i novinara je 90 miliona dinara \u2013 \u0161to je, kako navode u redakciji, tri puta vi\u0161e od godi\u0161njeg bud\u017eeta KRIK-a.<\/p>\n\n\n\n

U toku godine poku\u0161ane su izmjene i dopune dva va\u017ena zakona \u2013 Zakona o javnom informisanju i medijima i Krivi\u010dnog zakonika u vezi sa unapre\u0111enjem krivi\u010dnopravne za\u0161tite novinara i medijskih radnika. Me\u0111utim, medijska i novinarska udru\u017eenja su ukazala na to da pojedini predlozi izmjena odstupaju od Medijske strategije i prava na slobodu izra\u017eavanja, pa se usagla\u0161avanje sa predstavnicima vlasti o\u010dekuje sljede\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n

O na\u010dinu na koji se vode pravni postupci protiv onih koji su ugrozili \u017eivot novinara u Srbiji, mo\u017eda najbolje pokazuje slu\u010daj novinara portala ziginfo.rs Milana Jovanovi\u0107a, na \u010diju ku\u0107u je ba\u010den molotovljev koktel. Dok je po\u010detkom 2021. donesena prvostepena presuda, Apelacioni sud u Beogradu je probio rok za odluku o \u017ealbi osu\u0111enih, me\u0111u kojima je nekada\u0161nji \u010dlan vladaju\u0107e Srpske napredne stranke i biv\u0161i predsjednik Op\u0161tine Grocka Dragoljub Simonovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e od 20 godina od ubistva urednika Dnevnog telegrafa Slavka \u0106uruvije, Specijalni sud je potvrdio presudu iz 2019. godine i \u010detvoricu optu\u017eenika osudio na ukupno 100 godina zatvora, me\u0111utim, ni taj proces jo\u0161 nije gotov jer sijede \u017ealbe Apelacionom sudu.<\/p>\n\n\n\n

U Crnoj Gori \u010dak 25 napada na novinare od po\u010detka godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Medijska scena u Crnoj Gori je i dalje pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija jer su u velikom broju slu\u010dajeva naru\u010dioci i izvr\u0161ioci i dalje nepoznati, a napadi na novinare su posebno intenzivirani u 2021. godini.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Sindikata medija, samo u 2021. godini bilo je 25 napada na novinare u zemlji koja ima oko 630.000 stanovnika. To je za 47 odsto vi\u0161e nego tokom 2020. koju su obilje\u017eile litije u organizaciji Srpske pravoslavne crkva zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i odlazak u opoziciju Demokratske partije socijalista Mila \u0110ukanovi\u0107a i formiranje nove vlade.<\/p>\n\n\n\n

Od 25 zabilje\u017eenih slu\u010dajeva napada na novinare od po\u010detka ove godine, njih 20 je prijavljeno policiji ili je policija postupala po slu\u017ebenoj du\u017enosti, a sudski epilog je dobilo njih 10. U \u010detiri predmeta su donijete osu\u0111uju\u0107e presude.<\/p>\n\n\n\n

Najstro\u017eija kazna dosu\u0111ena je okrivljenom za napad na glavnog i odgovornog urednika nedeljnika \u201cMonitor\u201d Esada Ko\u010dana koji je napadnut ispred ulaza zgrade u kojoj \u017eivi. Vi\u0161estruki povratnik koji ga je prvo verbalno napao, a onda na njega i fizi\u010dki nasrnuo je osu\u0111en na deset mjeseci zatvora.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 uvijek, me\u0111utim, nije rasvijetljen nijedan od najte\u017eih ranijih slu\u010dajeva, poput ubistva suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika \u201cDan\u201d, Du\u0161ka Jovanovi\u0107a (2004. godina), poku\u0161aja ubistva novinara dnevnika \u201cVijesti\u201d i nedjeljnika \u201cMonitor\u201d Tufika Softi\u0107a (2007. godina) i novinarke \u201cVijesti\u201d Olivere Laki\u0107 (2018. godina).<\/p>\n\n\n\n

Crnogorska policija je nedavno uhapsila pripadnika Uprave policije Darka Lalovi\u0107a i jo\u0161 jednu osobu zbog sumnje da su dio kriminalne grupe koja je organizovala napad na novinarku Laki\u0107. Ona je pogo\u0111ena u nogu ispred zgrade u kojoj \u017eivi u Podgorici. Prethodno su uhap\u0161ene dvije osobe, a kako je saop\u0161teno iz Tu\u017eila\u0161tva, motiv je bio \u201cspre\u010davanje novinarke da istra\u017euje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona\u201d. Tu\u017eioci su, pored ostalog, saop\u0161tili da je za ubistvo Laki\u0107 nu\u0111ena svota od 150.000 eura.<\/p>\n\n\n\n

Na pitanje kakvu za\u0161titu novinari mogu da o\u010dekuju od policije, ako postoji mogu\u0107nost da su oni i protagonisti napada, ministar unutra\u0161njih poslova Sergej Sekulovi\u0107 ka\u017ee da se nada da je to stvar pro\u0161losti. On je na na toj funkciji od formiranja nove vlade u decembru pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina od 92 slu\u010daja napada na novinare i imovinu medija u Crnoj Gori, od 2004. do kraja 2019. godine, nikada nije dobila odgovaraju\u0107i epilog. Bilo je odre\u0111enih akcije i najave policije pred objavljivanje godi\u0161njeg izvje\u0161taja Evropske komisije za Crnu Goru, ali bez kona\u010dnih ishoda kad je rije\u010d o procesuiranju ovih slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n

Osim nesolidarnosti samih novinara u Crnoj Gori, od formiranja nove vlade u decembru 2020. godine primjetna je praksa da najvi\u0161i dr\u017eavni zvani\u010dnici \u010dak i deklarativno osu\u0111uju samo napade na one novinare i medije koji va\u017ee za njima bliske, na \u0161to ukazuju pojedina medijska udru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n

Nakon serije napada na novinare nova Vlada je, me\u0111utim, prihvatila zahtjeve medijskih udru\u017eenja da se u Krivi\u010dnom zakoniku uvedu dva nova \u010dlana \u2013 sprje\u010davanje novinara u vr\u0161enju profesionalnih zadataka i napad na novinara u vr\u0161enju profesionalnih zadataka, za koja bi bila zaprije\u0107ena kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n

Rasprava o izmjenama zakona u parlamentu je u toku.<\/p>\n\n\n\n

U Makedoniji sve vi\u0161e prijetnji smr\u0107u na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U poslednje tri godine (2019, 2020 i 2021 g.) u Sjevernoj Makedoniji prijavljene su ukupno 23 napada i prijetnje novinarima i medijskim radnicima. U 2019. godini bila su samo \u010detiri takva incidenta, \u0161to zna\u010di da su 2020. napadi i prijetnje tri puta brojniji, upozorava direktor Udru\u017eenja novinara Makedonije (ZNM) Dragan Sekulovski.<\/p>\n\n\n\n

Iako se broj fizi\u010dkih napada smanjio, zabrinjava \u010dinjenica da se novinarima sve vi\u0161e prijeti smr\u0107u na dru\u0161tvenim mre\u017eama , gotovo svakodnevno.<\/p>\n\n\n\n

Institucije u Makedoniji i na napade i na upozorenja uglavnom \u0107ute.<\/p>\n\n\n\n

Samo jedan slu\u010daj ove godine okon\u010dan je pravosna\u017enom presudom u korist novinara koji su bili izlo\u017eeni prijetnjama. Emil Jakimovski osu\u0111en je na godinu i osam mjeseci zatvora jer je 2020. godine na aplikaciji Telegram prijetio smr\u0107u zamjenici glavnog urednika portala A1on Meri Jordanovskoj.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMislim da pod hitno u Krivi\u010dnom zakoniku treba uvesti kazne za online nasilje, posebno kada je rije\u010d o prijetnjama smr\u0107u, jer mi kao novinari ne smijemo da budemo upla\u0161eni i onemogu\u0107eni da radimo svoj posao\u201d, ka\u017ee Meri Jordanovska.<\/p>\n\n\n\n

Ostala 22 slu\u010daja nemaju sudski epilog. \u201cNeka\u017enjivost po\u010dinitelja novinara ostaje problem, negdje u trouglu MUP-a, tu\u017eiteljstva, pravosu\u0111a \u2013 jednostavno, ne\u0161to ne radi\u201d, ocjenjuje Mladen \u010cadikovski, predsjednik Udru\u017eenja novinara Makedonije (AJM).<\/p>\n\n\n\n

On posebno ukazuje na dvostruke standarde kada je rije\u010d o politi\u010darima i novinarima.<\/p>\n\n\n\n

Podsje\u0107a da je odbijen zahtjev novinara da im se isplati od\u0161eta za pretrpljeni strah i ustavom garantovano pravo za informisanje javnosti, jer ih dr\u017eava nije za\u0161titila kada je 2017. godine u parlamentu bila napadnuta tada\u0161nja opozicija u slu\u010daju poznatom kao \u201cKrvavi \u010detvrtak\u201d. \u201cKada su politi\u010dari napadnuti, po\u010dinitelji  zavr\u0161e u zatvoru\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKada su politi\u010dari napadnuti, po\u010dinitelji  zavr\u0161e u zatvoru\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n

\u010cadilovski ka\u017ee da su zahtijevali od Tu\u017eila\u0161tva osnivanje posebne jedinice koja \u0107e procesuirati samo krivi\u010dna djela koja se odnose na nasilje nad novinarima i dodaje da imaju obe\u0107anja da bi radna grupa mogla po\u010deti da radi naredne godine.<\/p>\n\n\n\n

Da nadle\u017eni organi potpuno ignori\u0161u zahtjeve novinara i medija, pokazuje slu\u010daj Tomislava Kezarovskog.<\/p>\n\n\n\n

Iza njega je stala cijela novinarska zajednica, ali je bilo uzalud. U pritvoru je bio skoro dvije godine 2013. godine (ta\u010dnije, 22 mjeseca,  pet mjeseci u zatvoru \u201c\u0160utka\u201d, a godinu i sedam mjeseci u ku\u0107nom pritvoru) i kasnije po\u010detkom 2015 godine, jedan mjesec je proveo u zatvoru \u201cIdrizovo\u201d, za vrijeme biv\u0161e vlasti Nikole Gruevskog. Vrijeme provedeno u pritvoru nazvao je \u201c\u017eivot u kutiji\u201d, \u0161to je i naslov knjige koju je objavio o pritvorskim danima.<\/p>\n\n\n\n

Progla\u0161en je krivim jer je u tekstu od 2008. otkrio identitet za\u0161ti\u0107enog svjedoka u slu\u010daja ubistva Laze Milo\u0161ovskog iz Velesa. Njegovi advokati su tvrdili da u trenutku kada je otkriven identitet, on uop\u0161te nije bio u statusu za\u0161ti\u0107enog svjedoka, ve\u0107 ga je dobio kasnije,a sam on je kasnije izjavio da ga je policija prinudila da la\u017eno svjedo\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 uvijek nijesu razja\u0161njene okolnosti pod kojima je poginuo Nikola Mladenov, vlasnik i glavni urednik revije \u201cFokus\u201d 2013. za vrijeme vladavine Gruevskog. Nadle\u017eni tvrde da je poginuo u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i, a auto je prona\u0111en u blizini Skoplja uz pomo\u0107 njegovog mobilnog telefona, koji je, me\u0111utim, nakon toga misteriozno nestao.<\/p>\n\n\n\n

\u017divot uz prijetnje i obezbjedjenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a sagovornica Tanja Milevska, dopisnica makedonske dr\u017eavne agencije MIA iz Brisela jedna je od novinarki kojima se na dru\u0161tvenim mre\u017eama u S. Makedoniji neprestano prijeti smr\u0107u, a o \u010demu sada pri\u010da bez straha. \u010cinjenica da ne \u017eivi u S. Makedoniji daje joj ve\u0107u nezavisnost, objektivnost i slobodu. No, i dalje je jedna od meta za prijetnje, uvrede, govor mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga je od belgijske organizacije novinara dobila psiholo\u0161ku i pravnu pomo\u0107. \u201cNakon toga se vi\u0161e nikada ne osje\u0107ate krivim kada radite svoj posao onako kako treba \u201c, ka\u017ee na\u0161a sagovornica.<\/p>\n\n\n\n

Sne\u017eana \u010congradin, novinarka iz Srbije ka\u017ee da ne zna \u0161ta se de\u0161ava sa njenim prijavama te da je prepu\u0161tena za\u0161titi redakcije, prijatelja i svih drugih koji saose\u0107aju, kao i sopstvenim procjenama o tome koliki joj je stepen ugro\u017eenosti, usljed odgovaraju\u0107e reakcije dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Jelena Jovanovi\u0107 iz Crne Gore ka\u017ee da je \u017eivot sa policijskim obezbje\u0111enjem sve osim normalan. \u201cSvjesna sam da je mala vjerovatno\u0107a da bih uop\u0161te i bila \u017eiva da me ne \u010duvaju 24\/7 i zahvalna sam im na tome\u201d, zaklju\u010duje ona.<\/p>\n\n\n\n

Sve tri zemlje \u2013 Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija nalaze se u sredini kada je rije\u010d o indeksu bezbjednosti novinara. Na skali od jedan do sedam najbolje rangirana je Sjeverna Makedonija 3,93, Crna Gora 3, 59 pa Srbija -2, 95, na osnovu podaka koje je prikupila mre\u017ea medijskih udru\u017eenja SafeJournalist iz regiona.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst ura\u0111en je u okviru regionalnog programa ,,SNA\u017dNI \u2013 Mediji bez mr\u017enje i dezinformacija\u201d koji je finansijski podr\u017eala Evropska unija. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i medija i ne odr\u017eava nu\u017eno stavove EU.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: \u017d. Radoja, B. Sekulovska, V. Rajkovi\u0107, M.Radulovi\u0107 Da postoji volja, svi slu\u010dajevi napada na novinare bi bili rije\u0161eni, ka\u017ee Jelena Jovanovi\u0107, novinarka podgori\u010dkih Vijesti. Jelena Jovanovi\u0107 od avgusta ponovo ima 24 \u010dasovnu policijsku za\u0161titu. Prethodno je, jer joj je bila ugro\u017eena bezbjednost, policija \u010duvala od kraja novembra 2018. do maja 2019. \u201cSvi napadi, ili<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[125,126],"class_list":{"0":"post-4060","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"tag-napadi","9":"tag-novinarke"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4060"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4060\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4061,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4060\/revisions\/4061"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}