{"id":4082,"date":"2023-09-22T16:53:11","date_gmt":"2023-09-22T16:53:11","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4082"},"modified":"2023-09-22T16:53:12","modified_gmt":"2023-09-22T16:53:12","slug":"drazen-duraskovic-slapp-tuzbe-u-crnoj-gori-ne-tretiraju-se-kao-izvor-pritiska-na-novinare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4082","title":{"rendered":"Dra\u017een \u0110ura\u0161kovi\u0107: SLAPP tu\u017ebe u Crnoj Gori ne tretiraju se kao izvor pritiska na novinare"},"content":{"rendered":"\n

SLAPP tu\u017ebe, kao oblik zastra\u0161ivanja i odvra\u0107anja medijskih profesionalaca od odbrane javnog interesa, u \u017ei\u017ei interesovanja me\u0111unarodne javnosti su posljednjih nekoliko godina, no samo postojanje ovakvih i sli\u010dnih sudskih postupaka za Crnu Goru nije ni\u0161ta novo. Me\u0111utim, ne postoji posebna zvani\u010dna statistika ovakvih tu\u017ebi niti se one tretiraju kao specifi\u010dan izvor pritisaka na novinare i medije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od 2011, godine, kada je kleveta dekriminalizovana u Crnoj Gori, gra\u0111anske parnice zbog povrede prava li\u010dnosti uveliko su zloupotrebljavane kako bi se vr\u0161io pritisak na novinare i medije. A SLAPP tu\u017ebe predstavljaju upravo to \u2013 strate\u0161ku upotrebu sudskog postupka kao poku\u0161aj zastra\u0161ivanja. Glavno njihovo obilje\u017eje jeste zloupotreba sistema gra\u0111anske parnice kako bi se autori izmorili samim postupkom i odustali od daljeg pisanja i interesovanja za odre\u0111enu temu. To je izuzetno opasno, jer predstavlja izvor cenzure ali i autocenzure, budu\u0107i da u medijskoj zajednici postaje jasno koje su teme i osobe nepo\u017eeljne.<\/p>\n\n\n\n

Zbog povrede \u010dasti 210 tu\u017ebi<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Sindikat medija Crne Gore u istra\u017eivanju \u201c\u010cinjenicama protiv tu\u017ebi: Deset godina dekriminalizacije klevete\u201d <\/a>identifikovao je <\/strong>210 tu\u017ebi zbog povrede \u010dasti i ugleda pred crnogorskim osnovnim sudovima protiv novinara i medija. Tu\u017ebeni zahtjevi dosti\u017eu frapantnu cifru od tri miliona eura.<\/strong> Rije\u010d je o periodu od 2011. do 2022. godine. Od ukupnog broja tu\u017ebi oko 100 njih su inicirali gra\u0111ani zbog vjere da su u objavljenim medijskim sadr\u017eajima novinari i mediji povrijedili neko njihovo pravo.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je identifikovalo i dva fenomena. Prvi \u2013 da je udio onih koji su bili na izvoru mo\u0107i, politi\u010dkoj, ekonomskoj ili dru\u0161tvenoj, zna\u010dajan, te da su u 35 slu\u010dajeva presavili tabak protiv medija i obratili se sudu. U tim slu\u010dejavima su i najve\u0107i tu\u017ebeni zahtjevi, a registrovan je i slu\u010daj sa nevjerovatnim tu\u017ebenim zahtevom od 150.000 eura. Me\u0111u javnim funkcionerima koji predna\u010de u podno\u0161enju tu\u017ebi je biv\u0161i predsjednik Crne Gore Milo \u0110ukanovi\u0107, koji je, zajedno sa svojom porodicom u tu\u017ebama tra\u017eio gotovo pola miliona eura. Osim \u0110ukanovi\u0107a, na listi tu\u017eilaca bili su i biznismeni, javne li\u010dnosti, politi\u010dari i druge osobe iz javnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ono \u0161to je zanimljivo jeste da su sudovi ipak masovno odbijali ove tu\u017ebene zahtjeve<\/strong>, smatraju\u0107i da prevagu ima pravo javnosti da zna, pri tome su se crnogorske sudije dosta oslanjale na praksu Evropskog suda za ljudska prava. Jedan takav slu\u010daj i trenutno je aktivan u Osnovnom sudu u Podgorici, gdje je jo\u0161 2019. godine \u0110ukanovi\u0107 tu\u017eio dnevnik \u201cVijesti\u201d i odbjeglog biznismena Du\u0161ka Kne\u017eevi\u0107a, zbog intervjua koji je taj list objavio, a u kome je Kne\u017eevi\u0107 iznio te\u0161ke optu\u017ebe na ra\u010dun \u0110ukanovi\u0107a. Biv\u0161i predsjednik je od medija i Kne\u017eevi\u0107a tra\u017eio po 50.000 eura.<\/p>\n\n\n\n

Samoregulacija medija bez efekata<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Istra\u017eavnjem je identifikovan i drugi fenomen: polarizacija i politizacija medijske scene reflektuje se i na ovo polje, pa je \u010dak 47 slu\u010dajeva pokrenuto od strane drugih medija i novinara. Trend da mediji i novinari tu\u017ee druge medije i kolege zbog povrede \u010dasti i ugleda i dalje zabrinjava, jer oslikava polarizovanu medijsku scenu, slabi medije i ukazuje na slabe mehanizme samoregulacije.<\/p>\n\n\n\n

U Crnoj Gori postoji jedno samoregulatorno tijelo koje okuplja vi\u0161e medija, a nekoliko medija, uklju\u010duju\u0107i i Javni servis Radio televizije Crne Gore, imaju svoje ombudsmane. Ukoliko tome dodamo i podatak da je samoregulacija u Crnoj Gori uglavnom vezana za ure\u0111iva\u010dku politiku, da nije izgradila kredibilitet, o \u010demu svjedo\u010di i podatak da imamo medije koji zna\u010dajno u\u010destvuju u kreiranju javnog mnjenja a nemaju niti jednu pritu\u017ebu na godi\u0161njem nivou, ali i imamo pojavu da odluke samoregulacije ne proizvode nikakve reakcije medija<\/strong>, i dodatno da se i dalje pritu\u017ebe do\u017eivljavaju kao vrsta ataka na rad medija i novinara, a ne korektivne mjere u cilju ja\u010danja novinarstva.<\/p>\n\n\n\n

Sve ovo samo potvr\u0111uje tezu da ni sami mediji ne vjeruju samoregulaciji <\/strong>ve\u0107 radije nezadovoljstvo sa izvje\u0161tavanjem drugih medija odmah iskazuju pred sudskim organima.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda bi bilo dobro da medijska zajednica, prvenstveno medijski menad\u017eeri i vlasnici zajedni\u010dku energiju koju imaju kada je rije\u010d o odbijanju potpisivanja granskog kolektivnog ugovora i pobolj\u0161anja polo\u017eaja zaposlenih u medijima, preusmjere na ne\u0161to \u0161to \u0107e omogu\u0107iti opstanak novinarstva i zajedni\u010dki kreiraju pravila igre koja \u0107e se vezati za ja\u010danje novinarstva i predvidjeti mehanizme za njegovu za\u0161titu protiv svih savremenih izazova.<\/p>\n\n\n\n

Opasnost od rekriminalizacije klevete<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Svakako, nije i ne mo\u017ee biti sva odgovornost na medijskoj zajednici, jer bi dr\u017eava trebalo da osigura uslove rada sedmoj sili u kojoj \u0107e bez pritisaka mo\u0107i da se posveti cilju svog postojanja \u2013 za\u0161titi javnog interesa. Toga je svjesna i Evropska unija, zbog \u010dega je od nedavno u proceduri dono\u0161enje prve anti-SLAPP direktive na evropskom kontinentu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ilustracija: Pixabay<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dono\u0161enje tog zna\u010dajnog dokumenta prate i odre\u0111ene kontroverze budu\u0107i da je medijska zajednica glasna u kritikama da ta regulativa ne pru\u017ea dovoljnu za\u0161titnu medijskim profesionalcima. Tu se svakako mora voditi ra\u010duna o pravom omjeru za\u0161tite novinarske profesije sa jedne strane, ali i ja\u010danju profesionalnog novinarstva koje \u0107e omogu\u0107iti pravovremeno informisanje.<\/p>\n\n\n\n

Ideja anti SLAPP regulative je utvrditi test kojim \u0107e se sudovi voditi na samom po\u010detku postupka, kako bi prepoznali da je rije\u010d o poku\u0161aju izlaganja medija sudskom postupku kao takvom, bez namjere da taj postupak rezultira i presudom na njihovu \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n

Crnogorski pravni sistem trenutno ne prepoznaje nikakve anti-SLAPP mehanizme za\u0161tite<\/strong>, koji bi bili na raspolaganju novinarima i medijima, niti je stru\u010dna javnost otvorila debatu o ovim pitanjima. Prilika za to svakako \u0107e biti nova regulativa, koja \u0107e postati sastavni dio zakonodavstva Evropske unije, a time i predmet pregovora Crne Gore o pristupanju EU.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, do tada, pred crnogorskim medijskim profesionalcima je jo\u0161 jedan izazov, koji je itekako povezan sa SLAPP tu\u017ebama. U regionu smo od skoro dobili rekriminalizaciju klevete, u Republici Srpskoj, i to nije problem samo novinara i medija koji tamo rade. I crnogorski novinari mogu biti predmet tih postupaka, ukoliko izvje\u0161tavaju, na primjer o firmama ili zvani\u010dnicima iz te dr\u017eave, ako nadle\u017eni organi procijene da u tom sadr\u017eaju ima elemenata klevete.<\/p>\n\n\n\n

Autor je novinar i stru\u010dni saradnik Sindikata medija Crne Gore.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cStavovi izra\u017eeni u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nu\u017eno stavove Evropskog fonda za Balkan\u201d<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SLAPP tu\u017ebe, kao oblik zastra\u0161ivanja i odvra\u0107anja medijskih profesionalaca od odbrane javnog interesa, u \u017ei\u017ei interesovanja me\u0111unarodne javnosti su posljednjih nekoliko godina, no samo postojanje ovakvih i sli\u010dnih sudskih postupaka za Crnu Goru nije ni\u0161ta novo. Me\u0111utim, ne postoji posebna zvani\u010dna statistika ovakvih tu\u017ebi niti se one tretiraju kao specifi\u010dan izvor pritisaka na novinare i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4083,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[116],"class_list":{"0":"post-4082","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"tag-slapp"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4082","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4082"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4082\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4084,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4082\/revisions\/4084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4082"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4082"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4082"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}