{"id":4106,"date":"2023-10-31T14:50:52","date_gmt":"2023-10-31T14:50:52","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4106"},"modified":"2023-10-31T14:50:55","modified_gmt":"2023-10-31T14:50:55","slug":"jovana-davidovic-crnoj-gori-hitno-potrebno-donosenje-zakonodavstva-protiv-slapp-tuzbi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4106","title":{"rendered":"Jovana Davidovi\u0107: Crnoj Gori hitno potrebno dono\u0161enje zakonodavstva protiv SLAPP tu\u017ebi"},"content":{"rendered":"\n

Dono\u0161enje zakonodavstva protiv SLAPP tu\u017ebi u Crnoj Gori, kao i u drugim evropskim dr\u017eavama, hitno je potrebno s obzirom na velike izazove sa kojima se suo\u010davamo u kontekstu slobode medija, istakla je u intervjuu za Autonomiju saradnica u nastavi na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Podgorici Jovana Davidovi\u0107. Davidovi\u0107 je ukazala i da do dono\u0161enja standardizovanih normi crnogorski sudovi nemaju kriterijume na osnovu kojih bi podnijetu tu\u017ebu mogli tretirati kao SLAPP.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sa njom smo razgovarali o tome kako se u Crnoj Gori tretiraju ove tu\u017ebe, kako modifikovati dana\u0161nje zakone tako da prepoznaju SLAPP i kako da se mediji za\u0161tite od njih.<\/p>\n\n\n\n

Pojam SLAPP odnosi se na tu\u017ebe koje se baziraju na kleveti, a koje su zapravo podnijete sa ciljem zastra\u0161ivanja, optere\u0107ivanja, ka\u017enjavanja ili uznemiravanja tu\u017eenog zbog javnog govora protiv tu\u017eioca, \u010diji su predmet pitanja od op\u0161teg interesa. Njih crnogorsko zakonodavstvo ne prepoznaje. Na koji se onda na\u010din one kod nas tretiraju?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

SLAPP tu\u017ebe (Strategic Lawsuit Against Public Participation) su ve\u0107 nekoliko decenija prisutne u svijetu. Treba napomenuti da se pojam SLAPP tu\u017ebe, odnosno strate\u0161ke tu\u017ebe usmjerene protiv u\u010de\u0161\u0107a javnosti, javlja osamdesetih godina u SAD-u. U tom smislu Pring (1989) je u svom radu prvi kategorisao SLAPP tu\u017ebu kroz \u010detiri preduslova. Prvi preduslov je da neki oblik javne participacije ima za cilj da uti\u010de na postupanje organa javne vlasti. Drugi preduslov je da je podnesena tu\u017eba usmjerena protiv takve javne participacije. Tre\u0107i preduslov je da je tu\u017eba usmjerena protiv pojedinca ili organizacije koji ni na koji na\u010din nijesu politi\u010dki povezani sa organima javne vlasti i kona\u010dno, \u010detvrti preduslov je da sadr\u017eaj takve javne participacije, tj. govora mora biti od izuzetnog dru\u0161tvenog ili javnog zna\u010daja.
Crnogorskim pravnim sistemom jo\u0161 uvijek nije regulisan anti-SLAPP mehanizam za\u0161tite, novinara\/ki, lica ili organizacija koji javno govore o pitanjima od javnog interesa niti postoje drugi pravni mehanizmi koji bi bili na raspolaganju tu\u017eenim licima, a kojima bi oni pred sudom dokazali da se protiv njih vode SLAPP postupci. Stoga se SLAPP tu\u017ebe, odnosno strate\u0161ke tu\u017ebe usmjerene protiv u\u010de\u0161\u0107a javnosti ili govora, pred crnogorskim sudovima jedino mogu prepoznati kao gra\u0111anske tu\u017ebe (u parni\u010dnom ili prekr\u0161ajnom postupku) uz koje tu\u017eilac\/teljka podnosi zahtjev za naknadu nematerijalne \u0161tete i tro\u0161kova postupka, zbog povrede \u010dasti, ugleda, dostojanstva, za\u0161tite privatnosti i li\u010dnih podataka i tako dalje.
Treba ukazati na to da su krivi\u010dna djela klevete i uvrede u Crnoj Gori potpuno dekriminalizovana 2011. godine i za ta krivi\u010dna djela u\u010dinjena putem medija novinari\/ke urednici\/e i mediji ne mogu biti ka\u017enjeni. Ovim izmjenama Krivi\u010dnog zakonika, Crna Gora je ispunila jednu od va\u017enih preporuka Evropske komisije. Na\u017ealost, pojedine politi\u010dke partije se u zadnje vrijeme zala\u017eu za vra\u0107anje krivi\u010dnog djela klevete i uvrede u Krivi\u010dni zakonik Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

Predstavnici medija pojedine tu\u017ebe do\u017eivljavaju kao SLAPP, posebno one za visokim od\u0161tetnim zahtjevima. Jesu li u pravu?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to razlikuje SLAPP tu\u017ebu od uobi\u010dajene tu\u017ebe, po shvatanju stru\u010dnjaka\/kinja medijskog prava, jeste motiv i efekat koji proizvodi SLAPP tu\u017eba: SLAPP tu\u017ebi prethodi upozorenje o tu\u017ebi koje ima za cilj zastra\u0161ivanje i slanje op\u0161te poruke da \u0107e svako neslaganje i budu\u0107e protivljenje sa tu\u017eiocem\/teljkom, povodom pitanja od javnog interesa biti ka\u017enjeno, upotrebom sudskog postupka, kao sredstva za ostvarivanje li\u010dnih politi\u010dkih ili ekonomskih ciljeva.
SLAPP tu\u017eba mo\u017ee biti podnijeta protiv bilo kojeg fizi\u010dkog ili pravnog lica, ali su novinari\/ke i mediji prve mete s obzirom na ulogu koju imaju u otvaranju pitanja od javnog interesa (Zdravkovi\u0107, 2022).
Karakteristika SLAPP tu\u017ebi protiv medija je i nesrazmjerno visoko postavljena visina tu\u017ebenog zahtjeva, koja je usmjerena na uve\u0107anje tro\u0161kova postupka, sve u cilju zastra\u0161ivanja i cenzure medija. Osim toga, ovakvi procesi se, radi cenzurisanja novinara\/ki i odvra\u0107anja od daljeg rada u javnom interesu, odra\u017eavaju i na cjelokupnu novinarsku struku i medije. Stoga, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u svojim presudama uporno ukazuje da veliki iznosi naknade \u0161tete u slu\u010dajevima klevete imaju upravo efekat zastra\u0161ivanja (chilling effect), kao i da nije potrebno u svakom konkretnom slu\u010daju dokazivati da li je takav efekat zaista i nastupio (Independent News and Media and Independent Newspapers Ireland Limited v Ireland, para. 114).<\/p>\n\n\n\n

Kada se pomene SLAPP uglavnom se misli na medije. Koliko su ove tu\u017ebe va\u017ene za civilni sektor, gra\u0111anske aktiviste i druge?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

SLAPP tu\u017ebe nijesu usmjerene samo protiv medija i novinara\/ki nego i protiv drugih aktera dru\u0161tva, naj\u010de\u0161\u0107e gra\u0111anskih aktivista\/kinja i nevladinih organizacija. Takve tu\u017ebe, u su\u0161tini, imaju i \u0161iri cilj od ka\u017enjavanja onih koji su se \u201czamjerili\u201d kriti\u010dkim pisanjem ili nekim drugim oblikom javnog izra\u017eavanja ili anga\u017eovanja, a to je obeshrabrivanje od daljeg istra\u017eivanja pitanja koja su u javnom interesu. Osim na tu\u017eene, SLAPP tu\u017ebe imaju posredne efekte i na \u0161iru javnost kojoj pokazuju sa kakvim \u0107e se pritiscima suo\u010diti oni koji se \u201cprevi\u0161e\u201d bave javnim interesom.<\/p>\n\n\n\n

Koji je prema Va\u0161em mi\u0161ljenju razlog za\u0161to crnogorsko zakonodavstvo i dalje ne prepoznaje SLAPP tu\u017ebe?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osnovni razlog je \u010dinjenica da Crna Gora nema zakon niti bilo koji propis koji je posve\u0107en problematici SLAPP-a, a nije mi poznato ni da li se bilo koji crnogorski sud upu\u0161tao u ocjenu da li se u nekom predmetu radilo o SLAPP tu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi trebalo modifikovati dana\u0161nje zakone tako da prepoznaju SLAPP tu\u017ebe<\/em><\/strong>?<\/p>\n\n\n\n

Najprije treba ista\u0107i da ne postoji uporedna praksa koja bi u ovoj oblasti mogla pomo\u0107i dono\u0161enju adekvatnih rje\u0161enja u Crnoj Gori jer nijedna dr\u017eava Evropske unije do sada nije usvojila zakon protiv SLAPP tu\u017ebi.
Krajem 2020. godine Evropska komisija je u Akcionom planu za evropsku demokratiju objavila da \u0107e preuzeti inicijativu za za\u0161titu novinara\/ki i civilnog dru\u0161tva od SLAPP tu\u017ebi i u tom cilju osnovana je grupa eksperata\/kinja koja ima savjetodavnu ulogu u borbi protiv ovog fenomena (Evropska komisija 2020, 14). U julu 2022. godine izra\u0111en je nacrt, ali dokument jo\u0161 uvijek nije okon\u010dan.
Va\u017eno je napomenuti da je u Savjetu Evrope predlo\u017een pristup u tri koraka. Prvi bi podrazumijevao prevenciju SLAPP tu\u017ebi kroz omogu\u0107avanje inicijalnog odbijanja takvih tu\u017ebenih zahjteva, uz pove\u0107anje svijesti sudija\/tkinja i javnih tu\u017eilaca\/teljki o ovoj pojavi; zatim kroz uvo\u0111enje mjera za ka\u017enjavanje onih koji koriste ovaj mehanizam, primarno kroz obavezu naknade tro\u0161kova postupka i, na kraju, ubla\u017eavanje posljedica SLAPP tu\u017ebi pru\u017eanjem podr\u0161ke tu\u017eenima (Savjet Evrope 2020). Prema tom pristupu, zakonodavna intervencija mora biti formulisana tako da se nacionalnim sudovima omogu\u0107i \u017eeljeni ishod, odnosno brzo odbacivanje SLAPP predmeta, ali ne na \u0161tetu legitimnih prava potencijalnih tu\u017eilaca\/teljki na pristup sudu.
Dono\u0161enje zakonodavstva protiv SLAPP tu\u017ebi, u drugim evropskim dr\u017eavama i u Crnoj Gori, hitno je pitanje s obzirom na velike izazove sa kojima se suo\u010davamo u kontekstu slobode medija.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje Sindikata medija Crne Gore pokazalo je da je u periodu od 2011. do 2022. godine pred crnogorskim sudovima identifikovano 210 tu\u017ebi protiv novinara i medija zbog povrede \u010dasti i ugleda. Da li je ovaj broj od 210 tu\u017ebi u periodu od 11 godina, mali ili veliki za podru\u010dje kakvo je na\u0161a zemlja?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Brojka je apsolutno indikativna. Tako\u0111e je va\u017eno napomenuti da zbog nepostojanja jedinstvene metodologije nije mogu\u0107e pouzdano odgovoriti na Va\u0161e pitanje. Na primjer, Udru\u017eenje evropskih organizacija koje se zala\u017eu za slobodu medija i slobodu govora \u2013 CASE (Coalition Against SLAPPs in Europe) na godi\u0161njem nivou sprovodi istra\u017eivanje o broju tu\u017ebi pokrenutih protiv medija u Evropi. Utvr\u0111eno je da se podaci za istra\u017eivanje prikupljaju od nevladinih organizacija, medija, aktivista\/kinja, politi\u010dara\/ki i drugih. Podaci naj\u010de\u0161\u0107e nijesu potpuni i dolaze iz jednog izvora. Spomenu\u0107u uporednu praksu u Hrvatskoj, gdje je konstatovano da su npr. zaklju\u010dci CASE-ovog istra\u017eivanja za tu zemlju zasnovani samo na podacima koje im je dostavilo Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo, koji njesu potpuni, posebno jer nedostaju podaci od hrvatskog pravosu\u0111a koje ne prepoznaje SLAPP tu\u017ebe kao specifi\u010dne vrste tu\u017ebe protiv medija.<\/p>\n\n\n\n

Koji je po Va\u0161em mi\u0161ljenju razlog zbog koga neko tu\u017ei medije i novinare i ko ih naj\u010de\u0161\u0107e tu\u017ei?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osnovni razlog zbog kojeg neko lice, fizi\u010dko ili pravno, tu\u017ei medije i novinare\/ke je obeshrabrivanje tu\u017eene strane od daljeg istra\u017eivanja ili objavljivanja sadr\u017eaja od javnog interesa, odnosno od ukazivanja na nepravilnosti u radu tih lica. Tu\u017eioci\/teljke koji u Crnoj Gori koriste ovaj mehanizam uglavnom su pojedinci, koji time \u0161tite svoje interese (naj\u010de\u0161\u0107e politi\u010dke i\/ili ekonomske), svoju reputaciju ili bilo koje druge li\u010dne interese. Interesantno je da je Sindikat medija Crne Gore utvrdio da su od 210 tu\u017ebi protiv medija, oko 100 njih inicirali gra\u0111ani\/ke zbog uvjerenja da su mediji povrijedili neko njihovo pravo.<\/p>\n\n\n\n

Kako se mediji mogu za\u0161titi od ovakvih tu\u017ebi?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Za\u0161tita protiv SLAPP tu\u017ebi ne mo\u017ee zavisiti samo od medija, ve\u0107 mora biti institucionalna i sistemska (u smislu dono\u0161enja nacionalne strategije i izmjena i dopuna medijskih zakona, uz u\u010de\u0161\u0107e svih stru\u010dnih medijskih organizacija). Adekvatnom izmjenom zakonodavstva potrebno je omogu\u0107iti tu\u017eenima da u ranoj fazi postupka istaknu prigovor da je u pitanju SLAPP tu\u017eba podnijeta u cilju zastra\u0161ivanja. Nakon te faze, tu\u017eilac\/teljka bi trebalo da uvjeri sud da tu\u017ebeni zahtjev ima \u010dinjeni\u010dni i pravni osnov i legitimni pravni interes, odnosno teret dokazivanja bio bi na strani tu\u017eilaca\/teljki.<\/p>\n\n\n\n

Sa druge strane, kako izbje\u0107i da se prilikom normiranja pravo na SLAPP tu\u017ebe kosi sa pravom na tu\u017ebu, odnosno sudsku za\u0161titu? Da pojasnim, mo\u017eemo li do\u0107i u situaciju da se to pitanje zloupotrijebi podvode\u0107i ga pod SLAPP?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prije svega, neophodno je imati zakonom jasno propisane standardizovane kriterijume, koji odre\u0111uju karakter te tu\u017ebe. Me\u0111utim, do dono\u0161enja standardizovanih normi crnogorski sudovi nemaju kriterijume na osnovu kojih bi podnijetu tu\u017ebu mogli tretirati kao SLAPP. Tu postoji dvostruka opasnost. Ukoliko se sud bez zakonski propisanih kriterijuma upusti u kvalifikovanje tu\u017ebe kao SLAPP, onda to predstavlja i zloupotrebu prava i procesnih ovla\u0161\u0107enja koje su sudovi du\u017eni ne samo da sprije\u010de ve\u0107 i da kazne. Sa druge strane, ako sud pogrije\u0161i u svojoj procjeni, pa tu\u017ebu koja nije SLAPP proglasi za takvu, rizikuje da povrijedi prava tu\u017eioca\/teljke.<\/p>\n\n\n\n

Ivan Ivanovi\u0107 (Autonomija, ustupljene fotografije)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cStavovi izra\u017eeni u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nu\u017eno stavove Evropskog fonda za Balkan\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ovaj projekat je dobitnik nagrade EDI Community Choices Award, koju su podr\u017eali Ministarstvo spoljnih poslova SR Nema\u010dke i EFB, saradnja \u010diji je doma\u0107in Mre\u017ea evropskih fondacija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dono\u0161enje zakonodavstva protiv SLAPP tu\u017ebi u Crnoj Gori, kao i u drugim evropskim dr\u017eavama, hitno je potrebno s obzirom na velike izazove sa kojima se suo\u010davamo u kontekstu slobode medija, istakla je u intervjuu za Autonomiju saradnica u nastavi na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Podgorici Jovana Davidovi\u0107. Davidovi\u0107 je ukazala i da do dono\u0161enja standardizovanih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4107,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4106","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4106"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4108,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4106\/revisions\/4108"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}