{"id":4122,"date":"2023-11-18T13:32:19","date_gmt":"2023-11-18T13:32:19","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4122"},"modified":"2023-11-18T13:32:20","modified_gmt":"2023-11-18T13:32:20","slug":"slapp-tuzbe-samar-cuvarima-javne-rijeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4122","title":{"rendered":"SLAPP tu\u017ebe \u2013 \u0161amar \u010duvarima javne rije\u010di"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Iako ih crnogorski pravni sistem ne prepoznaje kao takve, obrise SLAPP tu\u017ebi (strate\u0161ke tu\u017ebe protiv javnog anga\u017emana) nije te\u0161ko prepoznati. Tako je u modernoj crnogorskoj istoriji jasno da su pojedini akteri u javnom \u017eivotu imali jedan cilj \u2013 ugu\u0161iti slobodu govora i zastra\u0161iti medijske poslenike. Upravo je to osnovni razlog zbog kojeg neko lice tu\u017ei medije ili novinare, kako bi odustali od daljeg istra\u017eivanja, ili jednostavno, izvje\u0161tavanja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prije du\u017ee od deceniju, 2011. godine, advokatica Ana \u0110ukanovi\u0107, sestra tada\u0161njeg predsjednika Vlade i biv\u0161eg predsjednika dr\u017eave Mila \u0110ukanovi\u0107a, tu\u017eila je tri crnogorska medija: dnevne novine Vijesti i Dan, kao i nedjeljnik Monitor. Tu\u017ebe ovim medijima uslijedile su zbog serije tekstova u kojima se advokatica dovodi u vezu sa navodnom korupcijom tokom privatizacije Telekoma. U tekstovima koji su bili sporni \u0110ukanovi\u0107evoj, pisalo se o tome da su ameri\u010dki istra\u017eni organi utvrdili da su prilikom prodaje Telekoma, sa preko sedam miliona eura, podmi\u0107ena najmanje dva crnogorska funkcionera i pomenuta advokatica, sestra tada najvi\u0161eg vladinog funkcionera. Zbog navodne pretrpljene du\u0161evne boli i povrede \u010dasti tra\u017eila je o\u0161tetu od po 100 hiljada eura, ukupno 300 hiljada.<\/p>\n\n\n\n<p>Tada, kao i danas, novinarska profesija finansijski je bila nestabilna, a sudski postupci su i nakon dvanaest godina, jo\u0161 u toku, na razli\u010ditim instancama, obja\u0161njavaju sagovornici Autonomije.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvr\u0161na direktorica nedjeljenika \u201cMonitor\u201d&nbsp;<strong>Milena Perovi\u0107<\/strong>, danas isti\u010de kako u svojim tu\u017ebama Ana \u0110ukanovi\u0107 nijednom nije sporila nijedan podatak koji je objavio taj list. Obja\u0161njava kako je tekao slu\u010daj i u kojoj fazi je danas:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cOsloba\u0111aju\u0107a presuda u korist Monitora koju je donio Osnovni sud u Podgorici ukinuta je u Vi\u0161em sudu u Bijelom Polju 2014. godine. Zbog \u010dega je ba\u0161 ta instance, a ne vi\u0161e sudske instance u Podgorici raspravljala o predmetu, nije obja\u0161njeno. Monitoru je nalo\u017eeno da plati sestri premijera 5000 eura na ra\u010dun du\u0161evnih boli, za koje je ona u sudnici tvrdila da nije pretprjela. Taj novac joj je pla\u0107en.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon toga Monitor je ulo\u017eio ustavnu \u017ealbu, ali taj proces jo\u0161 nije okon\u010dan dodaje Perovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/autonomija.info\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Milena-Perovic-ustupljena-fotografija-1022x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-217306\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Milena Perovi\u0107: Monitor je ulo\u017eio ustavnu \u017ealbu, ali taj proces jo\u0161 nije okon\u010dan.<br>(ustupljena fotografija)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>\u201cPrema mojim posljednjim saznanjima Ustavni sud je ukinuo presudu Vi\u0161eg suda kojom je djelimi\u010dno usvojen tu\u017ebeni zahtjev. Ja sam zastupao Monitor pred Osnovnim sudom gdje je done\u0161ena presuda u korist Monitora. Nakon toga, Vi\u0161i sud je usvojio \u017ealbu i preina\u010dio tu presudu Osnovnog suda\u201d, potvr\u0111uje i tada\u0161nji pravni zastupnik ovog nedjeljnika&nbsp;<strong>Veselin Radulovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dno se odvijalo i sa dnevnim novinama Dan. Saglasni su na\u0161i sagovornici da bi ovakav odnos prema medijima danas mogao da se do\u017eivi kao SLAPP tu\u017eba.<\/p>\n\n\n\n<p>Advokat Dana Neboj\u0161a Asanovi\u0107 ka\u017ee da je u dva navrata Osnovni sud presu\u0111ivao u korist Dana, ali su vi\u0161e sudske instance preina\u010davale tu presudu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNakon ulo\u017eene \u017ealbe Ustavnom sudu, ta sudska instanca poni\u0161tava presudu Vi\u0161eg suda. Nakon druge \u017ealbe, sve je pred Ustavnim sudom\u201d, isti\u010de Asanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Sudbina je uslijedila kao i Monitoru, kazna od 5000 eura. Jo\u0161 se me\u0111utim \u010deka na reakciju Ustavnog suda, koju kako obja\u0161njava Asanovi\u0107, o\u010dekuju vrlo brzo.<\/p>\n\n\n\n<p>No kako je blokada ove institucije, zbog nepostojanja kvoruma, uticala na brojne postupke, tako se \u010dini da je i sa ovim. Odgovor iz ove sudske instance na to kada bi moglo da se o\u010dekuje da se aktuelizuje predmet Ane \u0110ukanovi\u0107 protiv medija, nijesmo dobili.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cSud ne mo\u017ee da prihvati tvrdnju Vrhovnog suda da je podnosilac \u017ealbe objavljivanjem \u010dlanaka imao namjeru da diskredituje li\u010dnost tu\u017eilje i da su imali razloga da vjeruju da su informacije ta\u010dne. Sve su to razlozi zbog kojih je Ustavni sud utvrdio da se ne mo\u017ee mije\u0161ati u slobodu izra\u017eavanja. Osnovni sud je odbio tu\u017ebu advokatice \u0110ukanovi\u0107, ali je Vi\u0161i sud preina\u010dio i presudio u njenu korist i dosudio joj 5.000 eura. I Vrhovni sud je potvrdio tu presudu\u201c<\/em>, navedeno je tada u obrazlo\u017eenju odluke Ustavnog suda.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/autonomija.info\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Veselin-Radulovic-ustupljena-fotografija-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-217309\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Veselin Radulovi\u0107 (ustupljena fotografija)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zakonodavni okvir u Crnoj Gori<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>Godine 2011. kleveta je dekriminalizovana u Crnoj Gori, a gra\u0111anske parnice zbog povrede prava li\u010dnosti koristile su se kako bi se vr\u0161io pritisak na novinare i medije, \u0161to upravo predstavlja SLAPP.<\/p>\n\n\n\n<p>To \u0161to u zemlji ne postoje jasno propisani kriterijumi koji odre\u0111uju karakter SLAPP tu\u017ebe, dodatno uslo\u017enjava i to \u0161to nema uporednih praksi, odnosno nijedna zemlja \u010dlanica Evropske unije do sada nije usvojila zakon protiv SLAPP tu\u017ebi, obja\u0161njava saradnica u nastavi na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Podgorici<strong>&nbsp;Jovana Davidovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cBudu\u0107i da je jedna od karakteristika SLAPP tu\u017ebi i nesrazmjerna visina tu\u017ebenog zahtjeva u cilju zastra\u0161ivanja i cenzure medija, ovo podru\u010dje treba \u0161to prije regulisati, prate\u0107i budu\u0107e preporuke Evropske komisije i Savjeta Evrope. Do dono\u0161enja standardizovanih normi, crnogorski sudovi nemaju kriterijume na osnovu kojih bi podnijetu tu\u017ebu mogli tretirati kao SLAPP\u201d, ka\u017ee Davidovi\u0107 za Autonomiju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/autonomija.info\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Jovana-Davidovic-ustupljena-fotografija-1-1024x636.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-217308\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Jovana Davidovi\u0107: Ovo podru\u010dje treba \u0161to prije regulisati, prate\u0107i budu\u0107e preporuke Evropske komisije i Savjeta Evrope.<br>(ustupljena fotografija)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Upravo SLAPP tu\u017ebe, ili one sli\u010dne njima u crnogorskom zakonodavstvu,&nbsp;<strong>imaju za cilj da zaustave dalje istra\u017eivanje od javnog interesa<\/strong>, dodaje Davidovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTu\u017eioci i tu\u017eiteljke, koji u Crnoj Gori koriste ovaj mehanizam uglavnom su pojedinci koji time \u0161tite svoje interese (naj\u010de\u0161\u0107e politi\u010dke, i\/ili ekonomske ), svoju reputaciju ili bilo koje druge li\u010dne interese. Trenutno se tu\u017ebe usmjerene protiv u\u010de\u0161\u0107a javnosti ili govora pred crnogorskim sudovima jedino mogu prepoznati kao gra\u0111anske tu\u017ebe (u parni\u010dnom ili prekr\u0161ajnom postupku) uz koje tu\u017eilac ili tu\u017eiteljka podnosi zahtjev za naknadu nematerijalne \u0161tete i tro\u0161kova postupa, zbog povrede \u010dasti, ugleda, dostojanstva, za\u0161tite privatnosti i li\u010dnih podataka itd.\u201d, zaklju\u010duje Davidovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>No sa aspekta slobode medija, zakonodavni okvir Crne Gore je, prema rije\u010dima advokata&nbsp;<strong>Matije Vu\u0107i\u0107evi\u0107a<\/strong>, perspektivan. Prije svega jer je uskla\u0111ivan sa pravnim tekovinama Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSloboda medija je uslovljena obavezom koja nala\u017ee da mediji moraju da djeluju u dobroj vjeri i da pru\u017eaju ta\u010dne i pouzdane informacije u skladu sa novinarskom etikom. To sa druge strane ne zna\u010di da mediji moraju utvr\u0111ivati istinu na nivou stvarne ili sudske istine, jer bi to predstavljalo previ\u0161e nametnut teret, koji bi doveo u pitanje ostvarivanje slobode medija, ve\u0107 mediji moraju postupati sa posebnom pa\u017enjom primjerenom okolnostima konkretnog slu\u010daja\u201d, napominje Vu\u0107i\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o pravnoj praksi, Vuki\u0107evi\u0107 obja\u0161njava da \u0107e odluka suda uvijek zavisiti od stanja koje se odnosi na pojedina\u010dni sudski spor. Kriterijumi za to, barem kada se govori o praksi Evropskog suda za ljudska prava su, kako dodaje, pitanja od javnog interesa, da li je rije\u010d o javnoj li\u010dnosti, ali i na\u010din na koji su informacije pribavljene, obra\u0111ene i da li su istinite.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKada je rije\u010d o praksi doma\u0107ih sudova, mo\u017ee se re\u0107i da su na osnovama stavova zauzetih u slu\u010dajevima iznijetim pred Evropskim sudom za ljudska prava, iznijansirali odre\u0111ene stavove i iste zauzeli u vi\u0161e pojedina\u010dnih odluka, da bi u kona\u010dnom Ustavni sud Crne Gore, kao sui generis sud, takve odluke ukidao, \u0161to sveukupno stvara<strong>&nbsp;jo\u0161 uvijek zamu\u0107enu sliku o uniformnoj ocjeni ishoda tzv. \u201eslapp\u201c sudskih sporova<\/strong>, ka\u017ee advokat Vu\u0107i\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Anti SLAPP pokret u Evropi<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>SLAPP tu\u017ebe kao oblik zastra\u0161ivanja profesionalaca od odbrane javnog interesa u \u017ei\u017ei su interesovanja me\u0111unarodne javnosti posljednih godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve ve\u0107i broj napada i prijetnji novinarima, braniocima ljudskih prava, i drugih aktivista dosljedno je dokumentovano i prijavljeno u godi\u0161njem izvje\u0161taju Komisije o vladavini prava.<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjer, izvje\u0161taj \u201cMedia Pluralism Monitor\u201d za prethodnu godinu, koji je pokrio 27 dr\u017eava \u010dlanica EU, i pet zemalja kandidata (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska) pokazuje pogor\u0161anje situacije u pogledu za\u0161tite novinara.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima, u 2021. broj fizi\u010dkih napada na novinare porastao je za \u010dak 61%, dok su incidenti uznemiravanja i zastra\u0161ivanja porasli za 57% u analiziranim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p>Trenutno ne postoji Zakon protiv SLAPP tu\u017ebi na nivou Evropske unije, a prijedlog Komisije za anti SLAPP direktivu bi popunio ovaj pravni vakum.<\/p>\n\n\n\n<p>Evropske dr\u017eave su imale&nbsp;<strong>posebne mjere za\u0161tite protiv SLAPP-a<\/strong>, a samo tri od njih (Irska, Litvanija i Malta) su razmatrale uvo\u0111enje specifi\u010dnih mjera za rje\u0161avanje SLAPP-a, kako bi se radilo na ja\u010danju slobode govore, odnosno za\u0161titili medijski radnici.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Sloboda medija \u2013 mrtvo slovo na papiru?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p>U period od 2011. do 2022. godine pred crnogorskim sudovima identifikovano je 210 tu\u017ebi protiv novinara i medija zbog povrede \u010dasti i ugleda, pokazuje istra\u017eivanje Sindikata medija Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u podnosiocima tu\u017ebi je njih 35 koji su na neki na\u010din na izvoru politi\u010dke, ekonomske ili dru\u0161tvene mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem za slobodu medija u Crnoj Gori nije u zakonodavnom okviru, koliko u pravosu\u0111u koje je decenijama politi\u010dki kontrolisano, a koje ni danas nije reformisano, zaklju\u010duju na\u0161i sagovornici.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0110or\u0111e \u0110uki\u0107 (Autonomija, naslovna fotografija: Autonomija)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cStavovi izra\u017eeni u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nu\u017eno stavove Evropskog fonda za Balkan\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Ovaj projekat je dobitnik nagrade EDI Community Choices Award, koju su podr\u017eali Ministarstvo spoljnih poslova SR Nema\u010dke i EFB, saradnja \u010diji je doma\u0107in Mre\u017ea evropskih fondacija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako ih crnogorski pravni sistem ne prepoznaje kao takve, obrise SLAPP tu\u017ebi (strate\u0161ke tu\u017ebe protiv javnog anga\u017emana) nije te\u0161ko prepoznati. Tako je u modernoj crnogorskoj istoriji jasno da su pojedini akteri u javnom \u017eivotu imali jedan cilj \u2013 ugu\u0161iti slobodu govora i zastra\u0161iti medijske poslenike. Upravo je to osnovni razlog zbog kojeg neko lice tu\u017ei<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4123,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[130],"class_list":{"0":"post-4122","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"tag-slapp-tuzbe"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4122"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4122\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4124,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4122\/revisions\/4124"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4123"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}