Novinarstvo na Zapadnom Balkanu, kao i u svijetu, u 2023. godini suo\u010dilo se sa brojnim izazovima i promjenama koje su uticale na njegovu ulogu, kvalitet i odr\u017eivost. Pandemija COVID-19, ekonomska nesigurnost, politi\u010dki nemiri, porast dezinformacija i cenzure, zajedno sa ubrzanim napretkom digitalnih tehnologija i platformi, \u010dinili su neke od klju\u010dnih faktora koji su oblikovali medijski krajolik u ovom regionu. Ovi izazovi su samo naglasili potrebu za novinarskim integritetom, eti\u010dkim pristupom i sposobno\u0161\u0107u prilago\u0111avanja stalnim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
Digitalizacija i ubrzan tehnolo\u0161ki razvoj uticali su na na\u010din na koji se informacije distribuiraju, prate i konzumiraju. Novinarstvo na globalnom nivou prolazi kroz transformaciju koja postavlja nove standarde i izazove za profesionalce\/ke u oblasti informisanja. Te transformacije su prisutne i na Zapadnom Balkanu.<\/p>\n\n\n\n
Pitanja slobode medija, transparentnosti i odnosa s vlastima dodatno su iscrtavala put kojim je novinarstvo kora\u010dalo u 2023. godini u ovoj regiji.<\/p>\n\n\n\n
Kroz prizmu globalnih trendova, ali istovremeno uzimaju\u0107i u obzir specifi\u010dnosti regiona, pitali smo medijske eksperte\/kinje da nam ka\u017eu kako oni vide novinarstvo u godini koja je pred nama, koja \u0107e to biti uloga novinara\/ki, koje se promjene o\u010dekuju u pristupu informacijama, te kakve \u0107e prilike biti otvorene u dinami\u010dnom svijetu novinarstva na Zapadnom Balkanu.<\/p>\n\n\n\n
Lamija Ale\u010dkovi\u0107, savjetnica za digitalne medije na USAID-ovom BMAP Forward projektu koji provodi Internews, navodi da bi godina koja je pred nama mogla biti posve\u0107ena eksperimentima, kako u svijetu, tako i u ovoj regiji. <\/p>\n\n\n\n
\u201eIdu\u0107a \u0107e godina biti posve\u0107ena eksperimenatima, u svijetu, pa i kod nas. Vrlo \u010desto kaskamo za trendovima, ali imam osje\u0107aj da je iza nas razdoblje u kojemu se u\u010dilo, primjenjivalo nove formate, uvodilo nove modele rada unutar redakcija, ispitivalo kako publika di\u0161e… Stvari kao da su sjele na svoje. Idealna je to pozicija za otvaranje novog poglavlja u kojemu \u0107e se s vi\u0161e spremnosti, hrabrosti i elana koji \u010desto nedostaje kada su promjene u pitanju, pristupati eksperimentima s inovativnim novinarskim formatima i tehnologijom. Kroz cijelo to posljednje razdoblje, imam osje\u0107aj da su svi mediji redom, napokon shvatili nu\u017enost proizvodnje multimedije i originalnog sadr\u017eaja, neovisno o platformi za koju je kreiran. Na tome \u0107e se, pretpostavljam, ponajvi\u0161e bazirati eksperimenti.\u201c <\/em><\/p>\n\n\n\n Milena Tihojevi\u0107, specijalistkinja za digitalne medije i uredni\u010dku analitiku u kompaniji Smartocto je tako\u0111er istakla: <\/p>\n\n\n\n \u201ePored svog glavnog poziva i zadatka, mediji se bave raznim dodatnim stvarima, pa i analitikom. Istina je da se mnogi mediji danas bore sa prelaskom na GA4 i da im to predstavlja veliki problem, pa \u010desto nisu u mogu\u0107nosti da isprate ono \u0161to su ina\u010de navikli da prate (ukoliko nemaju neki drugi alat na raspolaganju). Uvjek je sveprisutan i manjak vremena (posebno u malim redakcijama) za analizu sadr\u017eaja, pa se oslanjaju mahom na svoj unutra\u0161nji osje\u0107aj, drugi, Ipak, u dostupnim podacima tra\u017ee prohodne puteve kojim mogu da krenu da bi \u0161to bolje odgovorili na potrebe svojih \u010ditalaca (\u0161to ne zna\u010di da \u0107emo, i da treba u\u0107i u zonu manipulativnih naslova npr.).<\/em><\/p>\n\n\n\n A kada govorimo o potrebama na\u0161e publike, va\u017eno je napomenuti\u00a0model korisni\u010dkih potreba\u00a0<\/a>(User Needs Model<\/a>) koji je pokrenuo Dimitri \u0160i\u0161kin i BBC, jo\u0161 2016. godine, otvaraju\u0107i vrata nizu promena u redakcijama sa razli\u010ditim ciljevima, biznis modelima, na\u010dinom rada\u2026 Zapadni Balkan, na\u017ealost, nije jo\u0161 zaronio u more ovog koncepta. Ta\u010dnije, i dalje le\u017ei na pla\u017ei, na sigurnoj udaljenosti. No, vjerujem da bi implementacija istog (pa za po\u010detak i samo razmi\u0161ljanje o implementaciji) mogla da donese (i u\u010dvrsti) anga\u017eman i vjernost \u010ditalaca i \u010ditateljki \u0161to je ono ka \u010demu stremimo. A \u0161to nam dalje daje priliku da rastemo, mo\u017eda \u010dak i u domenu pretplata.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n Eksperimentisanje \u0107e biti vidljivo kroz razli\u010dite pristupe, od okretanja prema konstruktivnom novinarstvu, novinarstvu rje\u0161enja, poliranju i preciznijem definisanju strategija za sadr\u017eaje na dru\u0161tvenim mre\u017eama s kojima se poku\u0161ava privu\u0107i mla\u0111a publika. <\/p>\n\n\n\n Tehnologija \u0107e biti ta oko koje \u0107e se koncentristi eksperimentisanje, naro\u010dito u sferi razumijevanja i kori\u0161tenja vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Mnoge medijske redakcije \u0161irom svijeta ve\u0107 uveliko koriste tehnolo\u0161ka dostignu\u0107a kroz svakodnevni rad. U kontekstu vje\u0161ta\u010dke inteligencije, sve redakcije se suo\u010davaju sa pritiscima dono\u0161enja pametnih poslovnih odluka u skladu sa o\u010duvanjem eti\u010dkih standarda.<\/p>\n\n\n\n Milena je ukazala da\u00a0\u201e(o)no \u0161to svakako primje\u0107ujemo jeste da je medijski svijet Balkana svjestan novina koje izranjaju \u0161irom svijeta (pomenu\u0107u ovdje i vrtoglavu brzinu kojom je ChatGPT u\u0161ao u radne tokove i kod nas). No, generalno, promjene se kod nas de\u0161avaju znatno sporije, i prime\u0107ujem da se ustru\u010davamo da testiramo pomenute novine (ponekad iz opravdanih, ali i neopravdanih razloga). \u010cinjenica je da \u0107emo neke od njih morati da uvrstimo (i, ponavljam, testiramo) i aktivno radimo s njima, ili \u0107e nas pojesti talas ‘novog doba’. A u svakom slu\u010daju, mora\u0107emo da znamo \u0161ta oni koji nam poklanjaju pa\u017enju misle o tome, te je analitika, svakako, prvi i neophodan korak.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n Osvr\u0107u\u0107i se na medije na Zapadnom Balkanu u smislu pra\u0107enja koraka sa svjetskim trendovima u novinarstvu, Lamija navodi da ponekad mane mogu biti okrenute u prednost: Vje\u0161ta\u010dka inteligencija u novinarstvu donosi brojne promjene u na\u010dinu proizvodnje i potro\u0161nje novinarskog sadr\u017eaja, poput personalizacije, automatskog pisanja, algoritamskih preporuka ili verifikacije.\u00a0<\/p>\n\n\n\n \u201cSvjedo\u010dili smo velikom uzdizanju revolucije vje\u0161ta\u010dke inteligencije u protekloj godini. To \u0107e se nastaviti i u 2024. godini i vje\u0161ta\u010dka inteligencija \u0107e utjecati na jo\u0161 ve\u0107e promjene u proizvodnji i potro\u0161nji sadr\u017eaja, tako da \u0107emo tek vidjeti kako \u0107e se novinarstvo prilagoditi i standardizirati vje\u0161ta\u010dku inteligenciju.\u201c <\/em>\u2013 navodi Damjan Dano, stru\u010dnjak za digitalnu transformaciju.<\/p>\n\n\n\n Dru\u0161tvene mre\u017ee i novinarstvo su dvije oblasti koje su u stalnom uticaju i interakciji jedna na drugu. U 2023. godini, nastavljen je trend upotrebe dru\u0161tvenih mre\u017ea kao izvora informacija, ali i kao platforme za kreiranje i distribuciju sadr\u017eaja. Dru\u0161tvene mre\u017ee bivaju prostor uticaja na javno mnijenje, ali i na politi\u010dke procese i odluke. One pru\u017eaju prostor za mobilizaciju, aktivizam, kampanje, informisanje, ali i dezinformisanje, manipulaciju i polarizaciju dru\u0161tva. Razvoj novih tehnologija i alata je omogu\u0107io bolju produkciju, prezentaciju i analizu sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Dru\u0161tvene mre\u017ee kroz dodatno anga\u017eovanje izazivaju novinare\/ke da se vi\u0161e uklju\u010de u komunikaciju sa svojom publikom. Publika tra\u017ei vi\u0161e inspirativnih, edukativnih i zabavnih sadr\u017eaja, kao i mogu\u0107nosti da u\u010destvuju u kreiranju i komentiranju istih.<\/p>\n\n\n\n Osvr\u0107u\u0107i se na pitanje dru\u0161tvenih mre\u017ea, Lamija navodi da bi se idu\u0107e godine mogao o\u010dekivati ve\u0107i fokus na kreiranje originalnog sadr\u017eaja, te da bi se moglo o\u010dekivati\u00a0\u201e\u0161arolikije i kvalitetnije pakovanje sadr\u017eaja kroz multimediju proizvedenu uz pomo\u0107 vje\u0161ta\u010dke inteligencije, vi\u0161e video sadr\u017eaja zbog seljenja publike na mre\u017ee kojima video dominira poput TikToka, YT, Instagrama, a manje \u0107e se truda ulagati u sada ve\u0107 \u201etradicionalne\u201c, i kod ciljane publike sve manje popularne, platforme poput Facebooka i X-a. Sve to kao rezultat boljeg razumijevanja analitike koja govori o tome \u0161to se tra\u017ei. Do sada se to utvr\u0111ivalo, sad je vrijeme da se puno samouvjerenije i kreativnije proizvodi.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\nOprezno i polako sa vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom<\/h2>\n\n\n\n
\u201eIma li boljega trenutka od ovoga sada da se ne\u0161to \u0161to je kod nas do sada percipirano kao mana, okrene u prednost \u2013 na\u0161e zaziranje od novoga koje zna uzeti puno vremena. Pa neka to bude idu\u0107a godina, godina eksperimentiranja i propitkivanja. Na\u0161e kaskanje neka postane razdoblje opreza u vremenu \u201eAI hype-a\u201c i treba ga iskoristiti za upoznavanje s mogu\u0107nostima koje umjetna inteligencija pru\u017ea, odre\u0111ivanje vlastitih stvarnih potreba i na\u010dina na koje ona mo\u017ee pomo\u0107i novinaru i redakciji te pametno detektirati prave alate i polako ih ciljano uvoditi u svakodnevni rad.\u201c <\/em><\/p>\n\n\n\nPromjene i trendovi u novinarstvu i dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/h2>\n\n\n\n