{"id":4551,"date":"2024-04-08T17:11:00","date_gmt":"2024-04-08T17:11:00","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4551"},"modified":"2024-06-09T17:21:28","modified_gmt":"2024-06-09T17:21:28","slug":"homo-ecranis-i-odraz-u-ogledalu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4551","title":{"rendered":"Homo ecranis i odraz u ogledalu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>KAKO MEDIJI OBLIKUJU NA\u0160E STAVOVE, VRIJEDNOSTI I IDENETITET<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pi\u0161e: Danijela Lasica<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMediji su u idealnom svijetu sagovornik koji vam poma\u017ee da se razaberete u svim \u010dudima svijeta&#8230; A to nije mala stvar. Kao i svaki sagovornik i ovaj se vrednuje va\u0161om pa\u017enjom i povjerenjem\u201d, ovim rije\u010dima knji\u017eevnik Bal\u0161a Brkovi\u0107, po\u010dinje pri\u010du o uticaju medija na na\u0161e stavove. O tome ko smo, \u0161ta smo, \u010demu strijemimo, \u0161ta podr\u017eavamo, koga kudimo, koga ne volimo.<\/p>\n\n\n\n<p>Da li su mediji sami po sebi dobri ili lo\u0161i \u2013 pitanje je na koje na\u0161i sagovornici donekle daju sli\u010dan odgovor: Ni\u0161ta nije crno ili bijelo, dobro ili lo\u0161e. U potpunosti. Mo\u017ee li Homo ecranis tj. savremeni \u010dovjek zavisan od medija u potpunosti da se nosi sa izazovima tehnologije i kulture koju najnoviji mas mediji produkuju?<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTo vam je onaj problem sa ogledalom &#8211; kada se ljutite na ogledalo \u0161to vam se ne svi\u0111a onaj koga vidite tamo. A ono \u0161to nam se svi\u0111a ili ne svi\u0111a nije stvar medija, nego realnosti. Mediji koji poma\u017eu jednom dru\u0161tvu su oni koji govore istinu, ma kako neprijatna bila. Toga nema mnogo, ne samo u Crnoj Gori. U vrijeme globalne povr\u0161nosti i korporativnog zaglupljivanja mediji mogu pomo\u0107i, ne tako \u0161to \u0107e kreirati pozitivnu sliku po svaku cijenu, ve\u0107 dr\u017ee\u0107i nivo ozbiljnosti i znanja\u201d, ka\u017ee Brkovi\u0107.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mminstitute.org\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Balsa-Brkovic.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3031\" style=\"width:609px;height:auto\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><em>Bal\u0161a Brkovi\u0107 (Foto: Privatna arhiva)<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Istori\u010dar Milo\u0161 Vukanovi\u0107 ka\u017ee da medije nikako ne bi okarakterisao kao dobre ili lo\u0161e, ve\u0107 prije svega kao nu\u017ene.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mediji, kao kompleksna i uticajna dru\u0161tvena pojava, imaju svoje pozitivne i negativne elemente. Mediji su imali i dalje imaju klju\u010dnu ulogu u izgradnji slobodnog mi\u0161ljenja, dru\u0161tva i pojedinca, i jedan su od osnovnih sistema za\u0161tite protiv jednoumlja, apsolutizma i tiranije. Na\u017ealost, mediji su od samog po\u010detka, kao i svaka forma pisane rije\u010di, kori\u0161teni u svrhu propaganda, a u posljednje vrijeme vidimo mutaciju medija u sredstvo za podjelu i kreiranje sveprisutnije relativizacije i apatije. Me\u0111utim, i dru\u0161tvo i mediji su uvijek znali da se prilagode i nad\u017eive sve zloupotrebe pa \u0107e i ove\u201d optimisti\u010dan je Vukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mminstitute.org\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/MILOS-VUKANOVIC.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3032\" style=\"width:840px;height:auto\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><em>Milo\u0161 Vukanovi\u0107 (Foto: Privatna arhiva)<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Antropol\u0161kinja Lidija Vuja\u010di\u0107 smatra da tehnologija napreduje br\u017ee nego \u0161to mi uspijevamo da je pratimo, pa se tako u pojednostavljenom tuma\u010denju, \u010desto o medijima, \u010duje da oni imaju pozitivnu i\/li negativnu ulogu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prva se odnosi na njihovu klju\u010dnu poziciju u dru\u0161tvu da informi\u0161u, edukuju i zabavljaju auditorijum, kao \u0161to integri\u0161u dru\u0161tvo, jer svakom pojedincu omogu\u0107avaju pristup glavnom toku kulture \u0161to nesporno demokratizuje dru\u0161tveni ambijent. Tako\u0111e, o medijima se govori i strogo kriti\u010dki, jer se ve\u017eu za razli\u010dite oblike manipulacije (politi\u010dke, ideolo\u0161ke, pa i ekonomske kroz marketing) i tzv. spinovanja javnosti, plasiranja la\u017enih vijesti, kao \u0161to je sve intezivnija \u201cproizvodnja\u201c trivijalnih sadr\u017eaja, skandala i ustupanja medijskog prostora akterima sa margina dru\u0161tvenog \u017eivota i na taj se na\u010din njihovo kontroverzno pona\u0161anje prevodi u prihvatljive dru\u0161tvene tokove\u201c, poja\u0161njava Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mminstitute.org\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Lidija-Vujacic-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3033\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><em>Lidija Vuja\u010di\u0107 (Foto: Privatna arhiva)<\/em><\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Aktuelni mediji u svoj svojoj tehnolo\u0161koj, ali i kulturolo\u0161koj tj. ideolo\u0161koj, vrijednosnoj, ekonomskoj, politi\u010dkoj potenciji kreiraju na\u0161 odnos prema svijetu koji nas okru\u017euje i u skladu sa tim (re)interpretiraju dru\u0161tvene odnose, dodaje na\u0161a sagovornica.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSvaki pojedinac, vi\u0161e ili manje, zainteresovan je za medijske proizvode i naro\u010dito sopstvenu ulogu u procesu produkcije, distribucije i, svakako, recepcije i sam postaje \u201cmedij\u201d, iako njegova uloga u javnoj sferi zavisi od mno\u0161tva \u0161irih, sociokulturnih, ekonomskih faktora i, nadasve individualnog kapaciteta u kojem se njegov aktivizam ostvaruje. No, Homo ecranis tj. savremeni \u010dovjek zavisan od medija, ne uspijeva u potpunosti da se nosi sa izazovima tehnologije i kulture koju najnoviji mas mediji produkuju\u201d, ka\u017ee Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedno od klju\u010dnih pitanja, na koje se \u010desto zaboravlja je, koliko zapravo mediji formiraju mi\u0161ljenje pojedinaca, grupe, zajednice, dru\u0161tva, uti\u010du na na\u0161e rasu\u0111ivanje, vrednovanje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU Crnoj Gori je problem \u0161to ljudi prije svakog rasu\u0111ivanja navuku dresove. Postanu navija\u010di. Dakle &#8211; rasu\u0111ivanja tu nema. Ali, tada vas zanimaju samo mediji koji vam govore va\u0161u sliku i saop\u0161tavaju va\u0161u istinu. To besmisleno ubje\u0111ivanje istomi\u0161ljenika pravi od medija propagandne biltene\u201d jasan je Brkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Vukanovi\u0107 napominje da su internet i dru\u0161tvene mre\u017ee u jednom trenutku zaprijetile da ospore primat medija u formiranju mi\u0161ljenja, ali da je ipak, bilo potrebno manje od deceniju da neobjektivnost i nestabilnost te forme informacije erodira povjerenje javnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDa budem jasan, protekle tri decenije su donijele i smanjenje povjerenja u medije, ali ne i potiskivanje njihovog zna\u010daja. Mediji i dalje imaju mo\u0107 da formiraju mi\u0161ljenje, prije svega da masovno\u0161\u0107u ukorijene neku informaciju ili stav, ali sami pluralizam medija i op\u0161ti porast kriti\u010dke misli kod populacije ipak limitira mogu\u0107nost da ta informacija bude unisono prihva\u0107ena. Mediji su iako oslabljeni, i dalje jako sredstvo za kreiranje stavova i vrijednosti, ali i kapaciteta rasu\u0111ivanja. Na\u017ealost, vrijednosti koje se promovi\u0161u ne moraju uvijek da budu u korist zajednice, a rasu\u0111ivanje, kako vidimo kod nas i u regionu, mo\u017ee biti zagu\u0161eno konstantnom skepsom \u010dak i ka po\u017eeljnim autoritetima, poput doktora i edukatora, prihva\u0107anjem teorija zavjere ili praznovjerja\u201d, ka\u017ee Vukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>I Vuja\u010di\u0107 je mi\u0161ljenja da masovni mediji (pre)oblikuju prirodu ljudske komunikacije, kao i uop\u0161te na\u0161u stvarnost, vi\u0161e od bilo kog drugog tehnolo\u0161kog artefakta i sadr\u017eaja koje, kroz razli\u010dite formate, produkuju.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU krizi je, na neki na\u010din, i cjelokupna dru\u0161tvenost, jer posebno digitalna komunikacija sve vi\u0161e zamjenjuje onu \u201clice u lice\u201d pa se mo\u017ee govoriti i o fenomenu otu\u0111enosti koji postaje dru\u0161tveni problem i prevazilazi online i offline sfere. I zato je \u201cmo\u0107\u201d medija ogromna?! Da, medijska sfera postaje arena na kojoj se vode &#8220;bitke\u201d za ekonomsku, politi\u010dku, kulturnu, nacionalnu, eti\u010dku, estetsku ili neku drugu supremaciju, kako na lokalnom, nacionalnom, regionalnom tako i na globalnom planu\u201d, ka\u017ee Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Gdje je u svemu tome danas medijska pismenost. Rije\u010d koju posebno u posljednje vrijeme \u010desto \u010dujemo.<br><br>\u201c\u010cini mi se da ni na\u0161e dru\u0161tvo, ali i generalno, nije doraslo tim izazovima u \u0161irem, vrijednosnom i eti\u010dkom smislu. Nesporno je da je za funkcionalan \u017eivot u savremenom dru\u0161tvu neophodna informati\u010dka pismenost, ali jednako va\u017ean je eti\u010dki pristup u plasiranju i \u201ckonzumiranju\u201d informacija. Uz to, postoje\u0107a inovacija kao princip uvijek proizilazi iz razgranate medijske i komercijalne sfere, a ne iz vizionarske politike i ekonomije. Tek bi takva digitalna \u201cinkluzija\u201d povezala upotrebu i na\u010din razumijevanja tehnologije, dru\u0161tveno osvje\u0161tenije promi\u0161ljanje i iniciranje procesa dru\u0161tvenih i li\u010dnih promjena\u201d, ka\u017ee Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ona smatra da nedovoljna medijska pismenost, suo\u010dava pojedinca sa brojnim izazovima, i manipulacijama kao \u0161to su politi\u010dka, ideolo\u0161ka i ekonomska propaganda, la\u017ene informacije itd. kao obmanjuju\u0107a strategija kojom odre\u0111ena interesna struktura na sebi odgovaraju\u0107i na\u010din interpretira doga\u0111aje, procese itd.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTu su, zapravo, povezane i logi\u010dke i eti\u010dke kontroverze. Izme\u0111u ostalog, interesno koncipirani mediji \u201cuspavljuju\u201c korisnike nude\u0107i im instant informacije, koje \u201c\u0161tede\u201d vrijeme, ali \u201cubijaju\u201c istra\u017eiva\u010dku samostalnost, kreativnost, kriti\u010dko mi\u0161ljenje\u201d obja\u0161njava Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Brkovi\u0107, na pitanje kolila je danas medijska pismenost u na\u0161oj zemlji, odgovara \u201cpo malo \u0161krto\u201d ili samo realno.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNa niskom, nema sumnje. Medijska pismenost podrazumijeva odre\u0111eni integritet, ali i znanje, a koliko je toga oko nas? Ne bih rekao da je rije\u010d o izobilju\u201d, zaklju\u010duje Brkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Vukanovi\u0107 ka\u017ee da je na to pitanje mo\u017eda naizgled lako odgovoriti s ocjenom da je nisko, ali da stvari nijesu tako jednostavne.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDa, na\u0161i gra\u0111ani nemaju visok stepen medijske pismenosti u klasi\u010dnom smislu. Informacije koje im se serviraju detaljno ne analiziraju i nemaju vje\u0161tine kojom mogu da procijene elemente propagande. Me\u0111utim, nakon tri decenije konstante manipulacije, smatram da smo kao dru\u0161tvo razvili otpor ka, prije svega, politi\u010dkoj propagandi, da smo gladni stabilnog i stru\u010dnog autoriteta u mnogim sferama.&nbsp; Sa druge strane, onamo gdje nam pismenost manjka jeste ka medijskoj manipulaciji koja zloupotrebljava identitetske i vrijednosne stavove koje smo ipak razvili u vremenima krize i stagnacije. Zloupotrebu tih stavova ne vidimo, a kritici se itekako protivimo\u201d, zaklju\u010duje Vukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Na pitanje da li mo\u017ee da navede primjere koje je zapazio kao neki pokazatelj uticaja medija, Vukanovi\u0107 ka\u017ee da su primjeri svakodnevni, i da pojedina\u010dno navo\u0111enje nema smisla jer su oni kratkog trajanja i upotrebne vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKako na\u0161 medijski prostor optere\u0107uju politi\u010dka de\u0161avanja, neka svaki gra\u0111anin poku\u0161a da se sjeti koliko je malih i ve\u0107ih skandala bilo samo u protekloj godini i kako su bili medijski zastupljeni. Mislim da \u0107e na kraju dana do\u0107i do ocjene da jedino \u0161to ostaje vrijedno sje\u0107anja su slu\u010dajevi kada su im mediji kriti\u010dki pristupili, poku\u0161avaju\u0107i da suzbiju sve pozadinske manipulacije\u201d, obja\u0161njava Vukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>On ukazuje na jedan posredan uticaj medija, koji po njegovom mi\u0161ljenju, ima zna\u010dajnu ulogu u izgradnji dru\u0161tva &#8211; izgradnja subkulture.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNaime, sva dru\u0161tva imaju \u201cmejnstrim\u201d muzi\u010dku i kulturnu scenu, ali samo u dru\u0161tvima u kojima vlast ne \u017eeli napredak i koja \u017eeli da kroz stagnaciju odr\u017eava kontrolu, kulturna i muzi\u010dka scena je zasnovana na najprizemnijim porivima dru\u0161tva.&nbsp; Podr\u0161ka dr\u017eave i medija kulturnoj sceni jeftinih tonova, vulgarnosti i agresiji nije slu\u010dajna. Na to treba dodati agresivnost rijalitija koja se uvukla u najve\u0107i broj domova, kao i zatupljivanje navodno izrazito vjerskog dru\u0161tva raznim prorocima, horoskopima i ostalim sujevjerjima. Ne treba da \u010dudi \u0161to postoji tolika sli\u010dnost izme\u0111u zastupljenost tih elemenata tokom krize 90ih i danas. Cilj je omamljivanje dru\u0161tvenog razvoja da slu\u010dajno ne bi do\u0161lo do formiranja otpora jednom tipu vladanja.\u201d ka\u017ee Vukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Vukanovi\u0107 je jasan \u2013 ako \u017eelimo napredak svi moramo glasnije da komentari\u0161emo medijske pojave koje na du\u017ee staze degradiraju dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNe mo\u017eemo da zatvaramo o\u010di na agresivnost i vulgarnost muzike, rijalitija i javnih nastupa. Ne mo\u017eemo da ignori\u0161emo efekta koje sve te pojave imaju na op\u0161te dru\u0161tveno stanje. Ne mo\u017eemo vi\u0161e da veli\u010damo i promovi\u0161emo aktere tih degeneri\u010dnih dru\u0161tvenih pojava. I na kraju na mo\u017eemo vi\u0161e da ih aboliramo odgovornosti od problema u dru\u0161tvu\u201d kaze Vukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>I Vuja\u010di\u0107 smatra da kriti\u010dko promi\u0161ljanje, intelektualna anga\u017eovanost, moralni princip kod \u201ckonzumenata\u201d informacija i, nadasve, visoki standardi u novinarstvu mogu da&nbsp;preokrenu i&nbsp;anga\u017euju pojedinca i dru\u0161tva u pravcu stvaranja novog kulturnog, odnosno&nbsp;vrijednosnog&nbsp;kapitala.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTo, zapravo, zna\u010di, razvijanje medijske pismenosti tj. ve\u0107i stepen zainteresovanosti i upoznavanja sa \u0161irim aspektom isporu\u010dene poruke kod onih kojima je namijenjena tj. \u010ditanje izme\u0111u redova, pore\u0111enje vi\u0161e izvora itd., kako bi se u tom procesu iskristalisati bitni od nebitnih, ta\u010dni i neta\u010dni sadr\u017eaji. I dru\u0161tveno odgovorni mediji mogu stvoriti subverzivnu i konstruktivnu, a ne \u201cizmanipulisanu\u201d javnost\u201d, zaklju\u010duje Vuja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ovaj tekst je ura\u0111en uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>KAKO MEDIJI OBLIKUJU NA\u0160E STAVOVE, VRIJEDNOSTI I IDENETITET Pi\u0161e: Danijela Lasica \u201cMediji su u idealnom svijetu sagovornik koji vam poma\u017ee da se razaberete u svim \u010dudima svijeta&#8230; A to nije mala stvar. Kao i svaki sagovornik i ovaj se vrednuje va\u0161om pa\u017enjom i povjerenjem\u201d, ovim rije\u010dima knji\u017eevnik Bal\u0161a Brkovi\u0107, po\u010dinje pri\u010du o uticaju medija na<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3712,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4551","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4551"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4551\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4556,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4551\/revisions\/4556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3712"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}