{"id":4595,"date":"2024-09-18T12:41:45","date_gmt":"2024-09-18T12:41:45","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4595"},"modified":"2024-09-19T12:16:03","modified_gmt":"2024-09-19T12:16:03","slug":"sta-sve-moze-da-se-sazna-iz-nasih-fotografija-onlajn","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4595","title":{"rendered":"\u0160ta sve mo\u017ee da se sazna iz na\u0161ih fotografija onlajn"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Ana Martinoli, teoreti\u010darka medija i profesorka na FDU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eOpenhajmer Vje\u0161ta\u010dke Inteligencije\u201c \u2013 tako je Business Insider <\/em>nazvao Mihala Kozinskog, psihologa sa Univerziteta Stanford koji prou\u010dava kori\u0161\u0107enje vje\u0161ta\u010dke inteligencije, ma\u0161inskog u\u010denja i ra\u010dunarskih tehnika za modelovanje i predvi\u0111anje ljudskog pona\u0161anja. U nizu istra\u017eivanja, Kozinski je ukazao na mogu\u0107nosti vje\u0161ta\u010dke inteligencije da otkrije skrivene, privatne detalje li\u010dnosti kao \u0161to su nivo inteligencije, seksualne preferencije, politi\u010dka uvjerenja. Za sve to, AI je dovoljno da pred sobom ima niz na\u0161ih Fejsbuk lajkova i fotografije lica, pi\u0161e Business Insider.<\/p>\n\n\n\n

Kroz istoriju, bilo je mnogo poku\u0161aja (nepopularnih i zlokobnih, koji su zavr\u0161avali u nekom obliku diskriminacije) da se kvalitet i specifi\u010dnost ne\u010dije psihe i uma \u201eizmjere\u201c kroz dimenzije i proporcije lica ili strukturu kostiju lobanje. Kozinski<\/a>, koriste\u0107i AI, nastavlja da razvija ove teorije u praksi i tvrdi da kombinuju\u0107i podatke i alate za prepoznavanje lica danas mogu prili\u010dno precizno da se odgonetnu na\u0161i stavovi, uvjerenja i sklonosti. Svjestan mogu\u0107nosti zloupotrebe ovakvih AI alata, Kozinski u svojim radovima prije svega upozorava na posljedice: \u201eVrlo brzo, mogli bismo se na\u0107i u poziciji u kojoj ovi modeli imaju svojstva i kapacitete koji su daleko napredniji od onoga \u0161to ljudi mogu zamisliti\u201c, ka\u017ee za Business Insider<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Jedno od prvih istra\u017eivanja<\/a> kojim je Kozinski privukao pa\u017enju \u0161ire javnosti bilo je zasnovano na analiziranju pona\u0161anja i \u201elajkova\u201c korisnika Fejsbuka, a pokazalo je da su procijene kompjutera o karakteru i strukturi li\u010dnosti pojedinaca na osnovu njihovih digitalnih otisaka ta\u010dniji i validniji od prosu\u0111ivanja njihovih bliskih osoba ili poznanika. Nalazi Kozinskog su pokazali da se li\u010dnost i karakter ljudi mogu predvdijeti automatski i bez oslanjanja na ljudske vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Nekoliko godina kasnije<\/a>, Kozinski novom studijom pokazuje da crte lica sadr\u017ee mnogo vi\u0161e informacija o seksualnoj orijentaciji nego \u0161to ih ljudski mozak mo\u017ee uo\u010diti i protuma\u010diti. Na osnovu karakteristika lica sa preko 35.000 fotografija, kori\u0161\u0107enjem vje\u0161ta\u010dke inteligencije i sofisticiranih matemati\u010dkih sistema koji na osnovu velikog skupa podataka analiziraju vizuelne elemente, ispostavilo se da je tzv. klasifikator mogao ispravno razlikovati gej i heteroseksualne mu\u0161karce u 81 odsto slu\u010dajeva, a u 74 odsto slu\u010dajeva kod \u017eena. Kada su iste procijene, na osnovu istih fotografija, poku\u0161ali da naprave ljudi, rezultati su bili znatno ni\u017ei. Ta\u010dnost algoritma se pove\u0107ala na 91 odsto za mu\u0161karce i 83 odsto za \u017eene, kada je klasifikator imao na raspolaganju pet fotografija iste osobe. Crte lica koje je koristio klasifikator uklju\u010divale su i fiksne (npr. oblik nosa) i prolazne crte lica (npr. stil njege). Ve\u0107 tada, Kozinski je upozorio da, s obzirom na to da kompanije i vlade sve vi\u0161e koriste algoritme za otkrivanje intimnih osobina ljudi, nalazi njegovog istra\u017eivanja otkrivaju prijetnju privatnosti i bezbijednosti gej mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, evo nas u 2024. godini, a u njoj isti nau\u010dnik dokazuje da tehnologija prepoznavanja lica mo\u017ee da predvidi politi\u010dku orijentaciju osobe<\/a> sa nevjerovatnim nivoom preciznosti. Njegovo istra\u017eivanje, objavljeno u \u010dasopisu American Psychologist<\/em><\/a>, pokazuje da \u010dak i neutralni izrazi lica mogu sadr\u017eati tragove o ne\u010dijim politi\u010dkim uvjerenjima. Kozinski isti\u010de da ovaj nalaz predstavlja zabrinutost za privatnost gra\u0111ana, posebno zato \u0161to prepoznavanje lica mo\u017ee da funkcioni\u0161e bez pristanka pojedinca. Sa sve ve\u0107om upotrebom tehnologija za prepoznavanje lica u javnom i privatnom sektoru, postoji pove\u0107ana mogu\u0107nost da se ovi alati mogu koristiti u svrhe izvan jednostavne identifikacije, kao \u0161to je predvi\u0111anje politi\u010dke orijentacije.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSlike lica mogu lako (i tajno) da se prikupe od strane organa za sprovo\u0111enje zakona ili da se dobiju iz digitalnih ili tradicionalnih arhiva, uklju\u010duju\u0107i dru\u0161tvene mre\u017ee, platforme za upoznavanje, veb-stranice za dijeljenje fotografija i vladine baze podataka\u201c, navodi Kozinski u razgovoru za PsyPost<\/em><\/a>. Iako njegova istra\u017eivanja nisu kona\u010dna, ona ukazuju na prijetnju za privatnost gra\u0111ana, koja je bez presedana.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: radar.nova.rs<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ana Martinoli, teoreti\u010darka medija i profesorka na FDU \u201eOpenhajmer Vje\u0161ta\u010dke Inteligencije\u201c \u2013 tako je Business Insider nazvao Mihala Kozinskog, psihologa sa Univerziteta Stanford koji prou\u010dava kori\u0161\u0107enje vje\u0161ta\u010dke inteligencije, ma\u0161inskog u\u010denja i ra\u010dunarskih tehnika za modelovanje i predvi\u0111anje ljudskog pona\u0161anja. U nizu istra\u017eivanja, Kozinski je ukazao na mogu\u0107nosti vje\u0161ta\u010dke inteligencije da otkrije skrivene, privatne detalje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4596,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[149,141],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4595","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-blog","8":"category-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4595"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4598,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4595\/revisions\/4598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}