{"id":4635,"date":"2024-09-29T16:05:36","date_gmt":"2024-09-29T16:05:36","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4635"},"modified":"2024-09-29T16:13:05","modified_gmt":"2024-09-29T16:13:05","slug":"kome-ostaju-tradicionalni-mediji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4635","title":{"rendered":"Kome ostaju tradicionalni mediji?"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Sne\u017eana Radusinovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eNemam televizor u mom studentskom stanu. Nije mi potreban.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa televiziji gledam samo sportske prenose.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\u201eTelevizor uklju\u010dim jednom u \u010detiri godine. U vrijeme izbora.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa televiziji neki ljudi koji odavno nisu mladi govore o mladima.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Nerma iz BiH, Kristina iz Crne Gore, Lazar iz Srbije i Dajana iz Hrvatske, u\u010desnici podkasta koji smo za Hexatorm jutjub kanal snimali jo\u0161 prije 3 godine, nisu me \u0161tedjeli na online sastancima na kojima smo okvirno razgovarali o tome kako se mladi informi\u0161u. Televizije odavno nema na njihovom medijskom horizontu, pa smo podkast na kraju \u0161aljivo nazvali \u201eKo jo\u0161 danas gleda TV? Ja ne!\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Sudbinu televizije dijeli ve\u0107ina tradicionalnih medija koji su uglavnom napu\u0161tena teritorija u \u017eivotima mladih, a uveliko stasavaju nove generacije koje nikada nisu ni kro\u010dile na nju.<\/p>\n\n\n\n

Oni su social natives, generacije koje su rasle zajedno sa dru\u0161tvenim mre\u017eama. To su mladi koji imaju od 18 do 24 godine i koji se, po svom odnosu prema medijima i na\u010dinu informisanja, zna\u010dajno razlikuju od ne\u0161to starijih generacija (od 25 do 34 godine) \u010dije su odrastanje obilje\u017eili kompjuteri i telefonski ekrani. Njih smo nazvali digital natives.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSocial natives\u201c, djeca dru\u0161tvenih mre\u017ea, uglavnom se prepu\u0161taju algoritmima Instagrama, Tik Toka i Jutjuba. Privla\u010di ih neformalni i zabavni stil ovih, prije svega vizuelnih, medijskih platformi. Umjesto da aktivno tra\u017ee i biraju informaciju, informacija pronalazi njih. Zato se pripadnici ovih generacija i ne ve\u017eu za konkretne medije, niti razvijaju lojalnost  prema njima. U godi\u0161njim izvje\u0161tajima o digitalnim vijestima koje radi Rojtersov institut za studije novinarstva (Digital News Report) detaljno se opisuju i navike mladih u obije navedene kategorije. Izve\u0161taj sumira rezultate istra\u017eivanja potreba i navika publike u 47 zemalja svijeta, na osnovu odgovora vi\u0161e od 95.000 ispitanika. Izve\u0161taj daje va\u017ene podatke o globalnim trendovima koji mogu slu\u017eiti medijima za strate\u0161ko planiranje, razvoj sadr\u017eaja i na\u010dina njihove distribucije.<\/p>\n\n\n\n

Iako ih privla\u010de platforme sa vizuelnim sadr\u017eajima, mladi ispod 35 godina nisu izgubili interes za \u010ditanje teksta, ali on mora biti grafi\u010dki atraktivan, propra\u0107en zanimljivim fotografijama ili video klipovima, pa je napo\u017eeljnija kombinacija tekstualnog i vizuelnog sadr\u017eaja. Ina\u010de,mladi spadaju u publiku koja sve manje vjeruje vijestima, a u porastu je i trend izbjegavanja vijesti, naro\u010dito u \u201esocial natives\u201c grupi.<\/p>\n\n\n\n

Prema izvje\u0161taju, ispitanici su zaobilazili vijesti o pandemiji korona virusa i politici jer te teme negativno uti\u010du na njihovo raspolo\u017eenje. Broj ljudi koji izbjegavaju vijesti porastao je skoro svuda u svijetu. U Brazilu se udvostru\u010dio, sa 27% u 2017. na 54% u 2022. godini, a zna\u010dajno je porastao i u Velikoj Britaniji, sa 24% u 2017. na 46% u 2022. godini. Vi\u0161e od \u010detvrtine ispitanika mla\u0111ih od 35 godina ka\u017eu da izbjegavaju vijesti jer smatraju da su pristrasne i nepouzdane.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da mladi od 18 do 24 godine misle da medijske organizacije treba da iznesu svoje stavove o va\u017enim temama kao \u0161to su klimatske promjene, a da novinari treba da budu slobodni da izraze svoje li\u010dne poglede na razne teme na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Uz sve ovo mladi imaju svoju sopstvenu definiciju vijesti u koju pored politike i aktuelnih de\u0161avanja, lokalnih i globalnih, spadaju i sport, zabava, novosti o poznatim li\u010dnostima, kultura i nauka.<\/p>\n\n\n\n

Tragom ovih podataka ve\u0107ina javnih servisa u Evropi razvija strategije kako da dopre do mlade publike. U tom kontekstu primarni cilj je \u0161to bolje upoznati i razumjeti mlade ljude, njihove dileme, izazove, snove, ono \u0161to ih brine, ono \u0161to ih raduje. Istra\u017eivanja ka\u017eu da mo\u017eda nijedna publika nije toliko cijenila autenti\u010dnost kao mladi iz \u201esocial natives\u201c grupe. Ako ho\u0107emo njihovu pa\u017enju, treba im dati teme, primjere, pri\u010de, situacije koje su bliske njihovoj stvarnosti, njihovom svakodnevnom \u017eivotu. Zato je sadr\u017eaje namijenjene mladima najbolje povjeriti mladim autorima. Kakva god da je strategija tredicionalnih medija \u2013 bilo da se podmla\u0111uje novinarski kadar ili da se anga\u017euju spoljnji saradnici, tinejd\u017eeri, jutjuberi, mladi influenseri \u2013 princip je isti. Mladi treba da kreiraju sadr\u017eaje za mlade \u010dak i kada to za medije nosi odre\u0111ene rizike.<\/p>\n\n\n\n

Poslednjih godina javni servisi \u0161irom Evrope ula\u017eu milione eura kako bi dosegli mladu publiku. Tako je u Njema\u010dkoj, na primjer, ulo\u017eeno oko 6 miliona eura u platforme poputa Funk-a<\/a>, svojevrsne online videoteke u kojoj se mogu na\u0107i sadr\u017eaji koje kreiraju mladi influenseri i jutjuberi. <\/p>\n\n\n\n

Godi\u0161nji izvje\u0161taji Rojtersovog instituta za studije novinarstva precizno pokazuju da navike mlade publike u velikoj mjeri mijenjaju, ali da je u toku i raslojavanje me\u0111u mladima koji vi\u0161e nisu nekakva kompaktna kategorija. Uz to publika tradicionalnih medija ubrzano stari, prosje\u010dni televizijski gledalac ima vi\u0161e od 60 godina, a televizija bilje\u017ei manju gledanost i uticaj u pore\u0111enju sa uspje\u0161nim podkasterima i jutjub influenserima \u0161to se trenutno jasno mo\u017ee pratiti na primjeru izbora u SAD-u. Zanimljivo je da su mladi u\u010desnici podkasta sa po\u010detka ove pri\u010de veoma pa\u017eljivo pratili prethodnu predizbornu trku u SAD-u, a da su bili sasvim nezainteresovani za izbore u svojim zemljama. Na pitanje  za\u0161to je to tako, odgovorili su \u2013 tema je bila zanimljivo obra\u0111ena na njihovim omiljenim platformama i njome su se bavili influenseri kojima vjeruju, a kojima primarna tema nije politika.<\/p>\n\n\n\n

Po\u0161to smo odavno nau\u010dili da na mladima svijet ostaje, klju\u010dno  je pitanje, kome \u0107e za dvadesetak godina ostati tradicionalni mediji kada njihove 60+ publike vi\u0161e ne bude.<\/p>\n\n\n\n

Blog je dio projekta \u201cMladi tragaju za boljim medijskim sadr\u017eajima\/Youth voices for better media choices\u201d koji sprovodi Institut za medije Crne Gore uz podr\u0161ku Ameri\u010dke ambasade u Podgorici.\u00a0 Mi\u0161ljenja, nalazi, zaklju\u010dci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autorke i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stav Stejt dipartmenta\/Vlade SAD.<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sne\u017eana Radusinovi\u0107 \u201eNemam televizor u mom studentskom stanu. Nije mi potreban.\u201c \u201eNa televiziji gledam samo sportske prenose.\u201c \u201eTelevizor uklju\u010dim jednom u \u010detiri godine. U vrijeme izbora.\u201c \u201eNa televiziji neki ljudi koji odavno nisu mladi govore o mladima.\u201c Nerma iz BiH, Kristina iz Crne Gore, Lazar iz Srbije i Dajana iz Hrvatske, u\u010desnici podkasta koji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4636,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[149,141],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4635","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-blog","8":"category-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4635"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4635\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4637,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4635\/revisions\/4637"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}