{"id":4678,"date":"2024-12-21T10:15:37","date_gmt":"2024-12-21T10:15:37","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4678"},"modified":"2025-01-13T10:20:38","modified_gmt":"2025-01-13T10:20:38","slug":"medijska-buka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4678","title":{"rendered":"MEDIJSKA BUKA"},"content":{"rendered":"\n

Od pritiska dru\u0161tvenih mre\u017ea do preplavljenosti informacijama \u2013 posljedice koje medijski sadr\u017eaji ostavljaju na psihu modernog \u010dovjeka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161e: Danijela Lasica<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci \u0161irom Balkana upozoravaju na negativne efekte koji se javljaju uslijed prekomjernog izlaganja medijskim sadr\u017eajima, posebno onima koji se odnose na nasilje, depresiju i druge psiholo\u0161ke traume. Da li su, me\u0111utim, mediji isklju\u010divi krivci za pogor\u0161anje mentalnog zdravlja ili su samo ogledalo problema koje dru\u0161tvo ve\u0107 ima?<\/p>\n\n\n\n

Doktor Aleksandar Popovi\u0107, psihijatar i psihoterapeut, isti\u010de da je prekomjerna izlo\u017eenost medijima ozbiljan faktor rizika za razvoj razli\u010ditih mentalnih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU posljedne vrijeme primijetili smo zna\u010dajan porast depresije i anksioznosti me\u0111u mladima, a jedan od faktora koji doprinosi ovome svakako je i medijsko okru\u017eenje. Neprestano bombardovanje negativnim informacijama i dramati\u010dnim doga\u0111ajima mo\u017ee ozbiljno uticati na psiholo\u0161ko stanje\u201c, obja\u0161njava Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, on ka\u017ee da mediji mogu biti i alat za o\u010duvanje mentalnog zdravlja ukoliko se koriste odgovorno.<\/p>\n\n\n\n

On isti\u010de tzv. Papageno efekat, prema kojem adekvatno izvje\u0161tavanje o mentalnim problemima, poput suicida, mo\u017ee imati pozitivan uticaj.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKada se problemi mentalnog zdravlja obra\u0111uju sa pa\u017enjom, poput na\u010dina na koji se novinari u Be\u010du obu\u010davaju da izbjegnu senzacionalizam, mo\u017ee se zna\u010dajno smanjiti broj samoubistava. Primer je pad stope suicida u be\u010dkom metrou za \u010dak 75% nakon implementacije ovih mjera,\u201d nagla\u0161ava Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, dodaje, senzacionalisti\u010dko izvje\u0161tavanje, poznato kao Verterov efekat, ima suprotan ishod \u2013 porast broja samoubistava. To pokazuje koliko je va\u017eno kako se mediji odnose prema osjetljivim temama.<\/p>\n\n\n\n

Profesor Mario Hibert sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji se bavi istra\u017eivanjem uticaja medija na dru\u0161tvo, nagla\u0161ava va\u017enost odgovornosti medija u predstavljanju informacija.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMediji imaju mo\u0107 oblikovanja stvarnosti u kojoj \u017eivimo. Kada prenose vijesti o nasilju, katastrofama i nesre\u0107ama, ne uzimaju u obzir emocionalnu cijenu koju takve informacije imaju na publiku. Na\u017ealost, izostaje potreba za odgovorno\u0161\u0107u i zdravim pristupom informisanju\u201c, isti\u010de Hibert.<\/p>\n\n\n\n

Hibert dodaje da su posebno ugro\u017eeni mladi ljudi koji formiraju svoja mi\u0161ljenja i stavove na osnovu sadr\u017eaja kojem su izlo\u017eeni.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIstra\u017eivanja pokazuju da mladi ljudi koji konstantno konzumiraju negativne medijske sadr\u017eaje razvijaju pesimisti\u010dki pogled na svijet, \u0161to mo\u017ee dovesti do ozbiljnih psiholo\u0161kih problema. Zbog toga je potrebno da mediji prepoznaju svoju ulogu u o\u010duvanju mentalnog zdravlja\u201c, smatra Hibert.<\/p>\n\n\n\n

Novinarka televizije Nova M \u017deljka Mirkovi\u0107, koja se bavi temama iz psihologije i mentalnog zdravlja, isti\u010de da je va\u017eno da novinari postanu svjesni posljedica svojih izvje\u0161taja na duhovno stanje ljudi.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMnogi novinari i novinarke nemaju dovoljno obrazovanja o psiholo\u0161kim aspektima izvje\u0161tavanja, a s obzirom na sveprisutnost medija u dana\u0161njem dru\u0161tvu, potrebna je edukacija o tome kako i na koji na\u010din izvje\u0161tavati o osjetljivim temama\u201c, ka\u017ee Mirkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ona nagla\u0161ava da je kod izvje\u0161tavanja o te\u0161kim temama poput samoubistava, nasilja i prirodnih katastrofa potrebno primjenjivati specifi\u010dne eti\u010dke smjernice, kako bi se smanjio negativan uticaj na mentalno zdravlje gledalaca i \u010ditalaca.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNovinari treba da prepoznaju kada je dovoljna distanca izme\u0111u isticanja detalja o tragedijama i pru\u017eanja konstruktivnih informacija koje mogu pomo\u0107i onima koji se suo\u010davaju sa sli\u010dnim izazovima\u201c, dodaje ona.<\/p>\n\n\n\n

Uticaj dru\u0161tvenih mre\u017ea \u2013 saveznik ili neprijatelj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S druge strane, dru\u0161tvene mre\u017ee \u010desto prikazuju nerealne standarde \u017eivota, \u0161to doprinosi osje\u0107aju nezadovoljstva i depresije, posebno kod mladih.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee su postale neizbje\u017ean dio svakodnevnog \u017eivota, posebno me\u0111u mladima. Iako omogu\u0107avaju povezivanje i dijeljenje sadr\u017eaja, one nose i ozbiljne rizike. Stalna izlo\u017eenost \u201csavr\u0161enim\u201d \u017eivotima drugih ljudi mo\u017ee izazvati osje\u0107aj nezadovoljstva, ni\u017ee samopouzdanje i \u010dak simptome depresije.<\/p>\n\n\n\n

Prema izvje\u0161taju Ameri\u010dkog udru\u017eenja psihologa, korisnici koji provode vi\u0161e od tri sata dnevno na dru\u0161tvenim mre\u017eama imaju znatno ve\u0107i rizik od razvoja anksioznih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

Doktor Popovi\u0107 primje\u0107uje da se na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u010desto prikazuje \u201cla\u017eni pozitivizam\u201d, koji stvara iluziju da svi osim nas vode savr\u0161en \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMladi ljudi postaju anksiozni i depresivni jer porede svoje svakodnevne \u017eivote sa idealizovanim verzijama tu\u0111ih \u017eivota,\u201d obja\u0161njava on.<\/p>\n\n\n\n

Iako statistike za Crnu Goru ne postoje, Popovi\u0107 isti\u010de da je prema podacima kojima raspola\u017ee stopa suicida me\u0111u mladima do 25 godina alarmantno visoka.<\/p>\n\n\n\n

\u201cSuicid je drugi vode\u0107i uzrok smrti u ovoj populaciji, a izvje\u0161tavanje o ovome \u010desto neadekvatno pristupa problemu,\u201d upozorava on.<\/p>\n\n\n\n

Mediji, iako \u010desto kritikovani, mogu igrati klju\u010dnu ulogu u podizanju svijesti o mentalnim problemima. Kampanje za destigmatizaciju mentalnog zdravlja, poput globalne inicijative \u201cIt\u2019s OK to not be OK\u201d, primjer su kako se platforme mogu koristiti za edukaciju i podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, prema rije\u010dima doktora Popovi\u0107a, ovakvi napori \u010desto su nedovoljni, jer istovremeno postoje i suprotni primjeri.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMediji koji prenose senzacionalne naslove i \u0161okantne slike mogu izazvati anksioznost i paniku u dru\u0161tvu. Klju\u010d je u edukaciji medijskih profesionalaca kako bi se prona\u0161ao balans, u kontroli sadr\u017eaja i vremena provedenog na mre\u017eama. Postoji mnogo alata i aplikacija koje mogu pomo\u0107i u pra\u0107enju i ograni\u010davanju vremena na mre\u017ei,\u201d isti\u010de Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

On dodaje da bi dru\u0161tvene mre\u017ee trebalo da budu prostor za pozitivnu razmjenu ideja, a ne za kritiku i nasilje.<\/p>\n\n\n\n

Kako za\u0161tititi mentalno zdravlje u digitalnom dobu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da je digitalna detoksikacija sve popularniji trend, posebno me\u0111u mladima koji su svjesni \u0161tetnog uticaja stalnog prisustva na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

\u201cPreporu\u010dujem postavljanje granica, poput vremena bez ekrana prije spavanja ili ograni\u010davanja vremena provedenog na dru\u0161tvenim mre\u017eama,\u201d savjetuje doktor Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, sve vi\u0161e stru\u010dnjaka zagovara uvo\u0111enje edukacije o mentalnom zdravlju u \u0161kolama. Kroz radionice i \u010dasove, mladi mogu nau\u010diti kako da prepoznaju i upravljaju svojim emocijama. Tako\u0111e, promocija fizi\u010dke aktivnosti i zdravih stilova \u017eivota ima klju\u010dnu ulogu u o\u010duvanju mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

U zemljama poput Finske i \u0160vedske, gdje se emocionalna inteligencija i briga o mentalnom zdravlju podu\u010davaju ve\u0107 u osnovnim \u0161kolama, istra\u017eivanja pokazuju smanjenje stope anksioznih poreme\u0107aja i depresije kod mladih.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se, me\u0111utim ,po tom pitanju radi u Crnoj Gori? Ministarstvo zdravlja Crne Gore je istaklo va\u017enost pru\u017eanja adekvatne podr\u0161ke gra\u0111anima, uz istovremenu edukaciju medija i novinara.<\/p>\n\n\n\n

 \u201e Ministarstvo zdravlja Crne Gore ve\u0107 neko vrijeme pokre\u0107e inicijative koje se bave kako pobolj\u0161anjem uslova za mentalno zdravlje, tako i edukacijom medija o ovoj va\u017enoj temi\u201c, stoji u odgovoru Ministarstva.<\/p>\n\n\n\n

Kako dodaju, uz podr\u0161ku medija, radi\u0107e na promovisanju zdravih komunikacijskih praksi i prevenciji problema poput stresa i depresije, koji su \u010desto izazvani neodgovornim medijskim izve\u0161tavanjem.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje je me\u0111utim da li i mediji i stru\u010dnjaci i vlada i dru\u0161tvo uop\u0161te prepoznaju va\u017enost ovog problema.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Foto: Pixabay<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od pritiska dru\u0161tvenih mre\u017ea do preplavljenosti informacijama \u2013 posljedice koje medijski sadr\u017eaji ostavljaju na psihu modernog \u010dovjeka Pi\u0161e: Danijela Lasica Stru\u010dnjaci \u0161irom Balkana upozoravaju na negativne efekte koji se javljaju uslijed prekomjernog izlaganja medijskim sadr\u017eajima, posebno onima koji se odnose na nasilje, depresiju i druge psiholo\u0161ke traume. Da li su, me\u0111utim, mediji isklju\u010divi krivci za<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4679,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4678","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4678","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4678"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4678\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4680,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4678\/revisions\/4680"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4679"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}