{"id":4681,"date":"2024-12-23T10:22:40","date_gmt":"2024-12-23T10:22:40","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4681"},"modified":"2025-01-13T10:39:06","modified_gmt":"2025-01-13T10:39:06","slug":"kako-polako-okrecemo-leda-vijestima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4681","title":{"rendered":"KAKO POLAKO OKRE\u0106EMO LE\u0110A VIJESTIMA?"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e:<\/strong> Damir Niko\u010devi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Za razliku od ranijeg perioda, kada je \u010ditanje novina ozna\u010davalo ritualni momenat uz jutarnju kafu, a i\u0161\u010dekivanje 19h30 bila prilika da se saznaju najnovije vijesti na malim ekranima, danas se sa vijestima budimo i sa njima zavr\u0161amo dan. Dnevnu svjetlost nerijetko zamjenjujemo svjetlom ekrana, a sve se \u010de\u0161\u0107e pitamo \u0161ta nam od tih informacija zaista koristi, a \u0161ta nam \u0161teti. Usud na\u0161eg vremena jeste nagomilana proizvodnja vijesti koje se sve manje \u010ditaju i slu\u0161aju. Koliko se mijenjaju navike u proizvodnji vijesti, toliko se mijenjaju navike i u njihovoj konzumaciji. U tom kontekstu, potpuno je opravdan stav jednog od govornika sa nedavne me\u0111unarodne konferencije<\/a> kojoj sam prisustvovao, koji je istakao da nijedna industrija, poput medijske, ne stvara toliku koli\u010dinu stresa i onima koji u njoj rade, ali i onima koji svakodnevno konzumiraju njen sadr\u017eaj. Posao proizvodnje vijesti o\u010digledno nikome ne prija i svi smo pod tim stresom \u2013 barem tako ka\u017eu posljednja istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Da li su vijesti postale teret?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema Reutersovom godi\u0161njem izvje\u0161taju o digitalnim vijestima i navikama publike, \u201eDigital News Report 2024\u201c<\/a>, \u010dak 39% ljudi danas selektivno izbjegava vijesti. Glavni razlozi za to su preoptere\u0107enost koli\u010dinom informacija (39%), negativan ton vijesti (34%) i percepcija ponavljanja istih tema (27%). Vijesti su postale sinonim za sukobe, katastrofe i politi\u010dke krize, \u0161to kod publike izaziva osje\u0107aj nemo\u0107i i psiholo\u0161ki umor. \u010cesto ih do\u017eivljavamo kao ponavljaju\u0107e i dosadne, pogotovo kad se ista tema iznova obra\u0111uje.<\/p>\n\n\n\n

Pristup vijestima, o\u010digledno, ne \u017eelimo da pla\u0107amo<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Samo 17% ispitanika u bogatijim zemljama platilo je online vijesti tokom pro\u0161le godine. Sjeverna Evropa prednja\u010di, sa najve\u0107im procentom pretplatnika (Norve\u0161ka 40%, \u0160vedska 31%). Me\u0111utim, ve\u0107ina ispitanika (55%) ka\u017ee da ne bi platila ni\u0161ta za vijesti, \u0161to predstavlja ozbiljan izazov za odr\u017eivost medijskih ku\u0107a. Razlozi za to su, sa jedne strane, drugi izvori koji ostaju besplatni, a sa druge, nedostatak interesa. U Crnoj Gori se mo\u017eemo sjetiti primjera jednog od najposje\u0107enijih portala, koji je poku\u0161ao da monetizuje svoj sadr\u017eaj, ali se od tog modela ubrzo odustalo zbog nezainteresovanosti javnosti da plati pristup sadr\u017eaju.<\/p>\n\n\n\n

Promjene navika sve o\u010diglednije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema nalazima, sve vi\u0161e dominiraju platforme poput TikToka, YouTube-a i Instagrama, na kojima vijesti imaju sve manju vidljivost. Sa druge strane, tradicionalne digitalne platforme poput Facebooka i X-a postaju sve manje relevantne. Facebook je zabilje\u017eio pad od 4% u konzumaciji vijesti, dok je TikTok, po prvi put, pretekao X kao izvor informacija.<\/p>\n\n\n\n

Kra\u0107e video forme postaju dominantan oblik preno\u0161enja informacija, naro\u010dito me\u0111u mla\u0111im generacijama. Dvije tre\u0107ine ispitanika redovno gleda kratke videozapise na platformama poput TikToka i YouTube-a, dok samo 22% preferira vijesti na web-stranicama izdava\u010da. Ovaj trend, na\u017ealost, uzrokuje povr\u0161no razumijevanje tema, jer publika konzumira informacije u fragmentima, a ne kroz dublje analize. Istovremeno, istra\u017eivanje je pokazalo da je najve\u0107e nepovjerenje prema TikToku, jer \u010dak 27% korisnika smatra da je te\u0161ko razlikovati istinite informacije na toj platformi, dok platforme poput Googlea i LinkedIna u\u017eivaju ve\u0107i nivo povjerenja.<\/p>\n\n\n\n

Autenti\u010dno\u0161\u0107u protiv poreme\u0107aja pa\u017enje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Generacija Z (ro\u0111eni izme\u0111u 1997. i 2012. godine) preferira platforme koje nude sa\u017eete informacije kroz vizualne formate, poput videa ili infografika. \u010cesto konzumiraju vijesti dok obavljaju druge aktivnosti, poput slu\u0161anja muzike ili komunikacije sa prijateljima. Posljedi\u010dno, ovo neminovno dovodi do povr\u0161nog razumijevanja informacija i pove\u0107ane sklonosti ka dezinformacijama.<\/p>\n\n\n\n

Millennial Pause vs Gen Z shake i za\u0161to je to va\u017eno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Razlike u konzumaciji sadr\u017eaja postaju sve o\u010diglednije, a \u010dak i generacija milenijalaca (ro\u0111eni izme\u0111u 1981. i 1996. godine) ponekad izgleda nespremno i staromodno u odnosu na generaciju Z. Termin \u201eMillennial Pause<\/a>\u201c odnosi se na trenutak ti\u0161ine ili zastoja od sekunde ili dvije na po\u010detku videa koji kreiraju milenijalci. Taj trenutak je, zapravo, ostatak navike da provjere da li je snimanje zaista po\u010delo, \u0161to je nekada bilo potrebno zbog tehni\u010dkih izazova sa starijim ure\u0111ajima. Sa druge strane, generacija Z odmah po\u010dinje govoriti (\u201eGen Z Shake\u201c<\/a>) ili odmah radi ne\u0161to privla\u010dno u prvim sekundama videa, kako bi zadr\u017eala pa\u017enju publike koja brzo prelazi s jednog sadr\u017eaja na drugi.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da generacija Z ima prosje\u010dan raspon pa\u017enje od 8 sekundi, \u0161to je zna\u010dajno manje u pore\u0111enju s milenijalcima, \u010diji je raspon pa\u017enje oko 12 sekundi. Algoritmi platformi poput TikToka, Instagrama i YouTube-a favorizuju video sadr\u017eaje koji privuku pa\u017enju u prvim sekundama. Brzi po\u010detak pove\u0107ava vrijeme zadr\u017eavanja i sugeri\u0161e platformama da je video zanimljiv, \u0161to posljedi\u010dno pove\u0107ava njegovu vidljivost.<\/p>\n\n\n\n

Sada, zamislimo generaciju Z i njihov odnos prema tradicionalnim medijima i starim na\u010dinima preno\u0161enja vijesti. Ne \u0161tima. Vremena se mijenjaju, a ovi trendovi ne mogu biti ignorisani. To mora biti predmet pa\u017enje svih nas koji se bavimo medijima, jer evolucija u na\u010dinu konzumacije sadr\u017eaja predstavlja izazov, ali i priliku za promjenu medijskih strategija i pristupa.<\/p>\n\n\n\n

Teorija \u201eF\u201c obrasca<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas je o\u010digledno da samo ono \u0161to je vizuelno privla\u010dno uglavnom skre\u0107e pa\u017enju korisnika. Prema teoriji \u201eF\u201d obrasca<\/a>, korisnici skeniraju stranice u obliku slova \u201eF\u201c, fokusiraju\u0107i se na naslove, podnaslove i tekst na lijevoj strani ekrana. Vizuelno privla\u010dne boje i \u010ditljivi fontovi zna\u010dajno pove\u0107avaju vjerovatno\u0107u da \u0107e sadr\u017eaj biti pro\u010ditan, dok upotreba bijelog prostora sa lijeve i desne strane \u010dini stranice preglednijima i lak\u0161ima za navigaciju.<\/p>\n\n\n\n

Sa druge strane, sadr\u017eaji oboga\u0107eni interaktivnim elementima poput slika, videa i infografika znatno pove\u0107avaju zadr\u017eavanje korisnika, jer je \u010dak 80% ispitanika izjavilo da bolje pamte informacije koje su predstavljene vizuelno. Du\u017ei tekstovi (me\u0111u kojima mo\u017ee biti i ovaj koji \u010ditate) \u010desto gube pa\u017enju korisnika, jer je ve\u0107ina sklonija kra\u0107im i sa\u017eetim formatima (otuda poku\u0161aj skretanja pa\u017enje na ovaj tekst kroz segmentirane odjeljke). Ovo dodatno potvr\u0111uje nalaz da 79% ljudi skenira stranice, dok samo 16% \u010dita u potpunosti. Svi ovi faktori direktno uti\u010du na na\u010din konzumacije vijesti, jer kompleksnije pri\u010de zahtijevaju i dublje anga\u017eovanje, koje nije uvijek u skladu s korisni\u010dkim navikama.<\/p>\n\n\n\n

Mentalno zdravlje pod pritiskom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Reutersov godi\u0161nji izvje\u0161taj pokazuje da 39% ispitanika osje\u0107a \u201eumor od informacija\u201c, \u0161to doprinosi razvoju anksioznosti i depresije. Posebno su pogo\u0111ene mla\u0111e generacije, koje su stalno \u201ebombardovane\u201c informacijama putem pametnih telefona i dru\u0161tvenih mre\u017ea. Uz umor, dominira i nepovjerenje u vijesti, koje iznosi samo 40% na globalnom nivou. Finska se isti\u010de sa najvi\u0161im nivoom povjerenja (69%), dok je u zemljama poput Gr\u010dke i Ma\u0111arske povjerenje svega 23%.<\/p>\n\n\n\n

Koliko mediji mogu biti opasni po mentalno zdravlje, analiziralo se i nedavno u emisiji \u201eGra\u0111anski ugao\u201c<\/a> na E TV, a o porastu anksioznosti izazvane dru\u0161tvenim mre\u017eama, \u0161to u krajnjem dovodi do nasilnih akcija, govori i BBC-jeva dokumentarna emisija \u201eThe TikTok Effect\u201c, nedavno prikazana na Hrvatskoj radio televiziji (HRT).<\/a> Izuzetno je va\u017eno da i tradicionalni mediji sve vi\u0161e prepoznaju zna\u010daj ovih tema i da se o njima otvoreno govori.<\/p>\n\n\n\n

\u201eLet\u2019s break the breaking news cycle and slow down the news.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ovu krilaticu je na gorepomenutoj konferenciji izgovorio Mite Kuzevski, iz platforme \u0412\u0438\u0434\u0438 \u0412\u0430\u043a\u0430<\/a> iz Sjeverne Makedonije. Prema njegovim rije\u010dima, vijesti bi mogle ponovo postati glavni igra\u010d ukoliko u javnom prostoru bude vi\u0161e pozitivnih pri\u010da, pri\u010da koje daju nadu, vi\u0161e raznovrsnih tema, lokalnih sadr\u017eaja, te tema koje se bave mentalnim zdravljem, obrazovanjem i svakodnevnim izazovima sa kojima se suo\u010davamo. Takve pri\u010de nam mogu pomo\u0107i da promijenimo svoje navike nabolje.<\/p>\n\n\n\n

Dobar primjer za to je emisija Nedjeljom u 2 na HRT-u, u kojoj je autor emisije, Aleksandar Stankovi\u0107, nakon 24 godine odlu\u010dio da to vi\u0161e ne\u0107e biti politi\u010dki talk show (video: 00:15)<\/a>, ve\u0107 emisija posve\u0107ena razli\u010ditim \u017eivotnim i dru\u0161tvenim fenomenima. Prvih desetak emisija nove sezone bile su pun pogodak i otkrile nam nevjerovatne \u017eivotne pri\u010de koje su za potrebe mla\u0111e generacije sa\u017eete u kratke formate s ciljem da skrenu njihovu pa\u017enju na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Trendovi u Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Reutersov izvje\u0161taj na\u017ealost nije obuhvatio Crnu Goru, me\u0111utim istra\u017eivanje Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU)<\/a>, predstavljeno u martu 2024. godine, pru\u017eilo je uvid u odre\u0111ene navike i trendove. Skoro 90% gra\u0111ana u Crnoj Gori posjeduje pametni telefon, a 95% ima pristup internetu. Dru\u0161tvene mre\u017ee, koje koristi tri \u010detvrtine stanovni\u0161tva, \u010desto su prvi izvor informacija, ali su istovremeno i najmanje pouzdane.<\/p>\n\n\n\n

Uprkos rastu\u0107oj popularnosti digitalnih medija, televizija i dalje ostaje dominantan izvor vijesti. \u0160ezdeset posto gra\u0111ana svakodnevno prati televiziju, \u0161to ukazuje na njenu trajnu va\u017enost u crnogorskom medijskom okru\u017eenju. Istra\u017eivanje je pokazalo da vi\u0161e od polovine gra\u0111ana vjeruje medijima, dok oko dvije petine nema povjerenja.<\/p>\n\n\n\n

Ostaje da se vidi kako \u0107e se navike mijenjati dalje u Crnoj Gori, posebno s obzirom na to da op\u0161ta dru\u0161tveno-politi\u010dka situacija neminovno vodi do proizvodnje velikog broja informacija.<\/p>\n\n\n\n

Povratak vijestima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenica je da se format vijesti kakav je bio nikada vi\u0161e ne\u0107e vratiti. Da bismo vijesti ponovo u\u010dinili \u201ein\u201c, moramo razumjeti \u0161ta ih je gurnulo na marginu. Gra\u0111ani zaslu\u017euju sadr\u017eaj koji je relevantan, pouzdan, ta\u010dan i dobro \u201eupakovan\u201c. Pozitivnih primjera ima mnogo, a neki od njih su ve\u0107 pomenuti u ovom tekstu. To, naravno, ne zna\u010di da treba zanemariti dnevno-politi\u010dki sadr\u017eaj \u2013 jer on i dalje oblikuje skoro sve aspekte na\u0161ih \u017eivota \u2013 ali je neophodno da vijesti postanu alat za dublje razumijevanje na\u0161e svakodnevice, ljudi oko nas, pa i nas samih.<\/p>\n\n\n\n

Foto: AI<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Damir Niko\u010devi\u0107 Za razliku od ranijeg perioda, kada je \u010ditanje novina ozna\u010davalo ritualni momenat uz jutarnju kafu, a i\u0161\u010dekivanje 19h30 bila prilika da se saznaju najnovije vijesti na malim ekranima, danas se sa vijestima budimo i sa njima zavr\u0161amo dan. Dnevnu svjetlost nerijetko zamjenjujemo svjetlom ekrana, a sve se \u010de\u0161\u0107e pitamo \u0161ta nam od tih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4682,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,143],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4681","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"category-aktuelnosti-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4681"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4683,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4681\/revisions\/4683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}