![\"\"](\"https:\/\/www.mminstitute.org\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Screenshot_20241229_133714_com.viber_.voip_-503x1024-jpg.avif\")
Jakov I. Leon<\/strong>, novinar i urednik u Doj\u010de vele (DW), kao i medijski konsultant za inovacije i razvoj programa u brojnim EU projektima, ka\u017ee da kao i ve\u0107ina drugih njema\u010dkih javnih medijskih servisa, DW testira i koristi vje\u0161ta\u010dku inteligenciju.<\/p>\n\n\n\n \u201cMe\u0111utim, te alatke slu\u017ee primarno za automatizaciju odre\u0111enih procesa u produkciji. Generativna vje\u0161ta\u010dka inteligencija je za ve\u0107inu javnih servisa jo\u0161 uvijek relativno nov i neistra\u017een teren. Zato je vrlo malo medijskih ku\u0107a koje koriste AI za stvaranje novinarskih sadr\u017eaja\u201d, navodi Leon.<\/p>\n\n\n\n Kako poja\u0161njava, DW trenutno ne objavljuje nijednu \u201enovinarsku formu\u201c koju je kreirala neka AI alatka, a razlozi su nepouzdanost i izostanak adekvatne zakonske regulative. Koriste sopstvene platforme koje omogu\u0107avaju prevo\u0111enje na vi\u0161e desetina jezika, transkripciju sadr\u017eaja, titlovanje i sli\u010dne tehni\u010dke procese.<\/p>\n\n\n\n \u201cPored toga, koriste se alatke poput ChatGPT-a i Copilot-a, koje poma\u017eu u optimizaciji naslova za digitalne platforme, u skladu sa zahtjevima pretra\u017eiva\u010da. Ipak, do sada nije objavljen nijedan tekst, fotografija ili video kao direktni produkt AI tehnologije\u201d, navodi Leon.<\/p>\n\n\n\n Fenomen halucinacije, odnosno pogre\u0161ne predikcije<\/strong> \u2013 najve\u0107i izazov<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako isti\u010de svaki tekst koji pripremi AI platforma prolazi kroz provjeru urednika, koji donosi kona\u010dnu odluku o objavi.<\/p>\n\n\n\n \u201cTekstovi su pokazali da vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee biti podjednako uspje\u0161na kao i novinari u specijalizovanim zadacima, jer ni stru\u010dnjaci ni publika nisu uspjeli da primijete razliku\u201d, navodi Leon.<\/p>\n\n\n\n Ipak poru\u010duje, da su ovo jo\u0161 uvijek pionirski koraci. Ono \u0161to je va\u017eno, kako isti\u010de Leon, jeste da se svi takvi sadr\u017eaji predstavljaju javnosti, kako je to slu\u010daj u Njema\u010dkoj, kao produkti nastali uz pomo\u0107 vje\u0161ta\u010dke inteligencije.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i izazov, kako poja\u0161njava Leon, u primjeni generativne vje\u0161ta\u010dke inteligencije, jeste \u201cfenomen halucinacije, odnosno pogre\u0161ne predikcije\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cDe\u0161ava se da na prvi pogled uvjerljivi podaci i analize, na kraju ispadnu potpuno neta\u010dni ili izmi\u0161ljeni. Drugim rije\u010dima, ni\u0161ta od onoga \u0161to AI predlo\u017ei ne smije se uzeti zdravo za gotovo, a kamoli objaviti kao pouzdanu informaciju, bez detaljne provjere\u201d, ka\u017ee Leon.<\/p>\n\n\n\n Uz sve to, kako potcrtava, novinari nikako ne mogu biti oslobo\u0111eni odgovornosti za sadr\u017eaj koji objavljuju i du\u017eni su da preuzmu odgovornost u slu\u010daju da se utvrdi da je do\u0161lo do gre\u0161ke. Podsje\u0107a i da mnoge zemlje jo\u0161 uvijek nemaju adekvatne propise koji reguli\u0161u oblast primjene AI.<\/p>\n\n\n\n \u201cOprez, odgovornost i temeljna provjera moraju ostati prioritet svakom novinaru, bez obzira na to koliko tehnologija olak\u0161ava rad\u201d, poru\u010duje Leon.<\/p>\n\n\n\n Novinarstvo ne\u0107e nestati, ali \u0107e dobiti druga\u010diju formu<\/strong><\/p>\n\n\n\n On smatra da upotrebom AI za deceniju, dvije ili tri, novinarstvo ne\u0107e nestati, ali \u0107e dobiti druga\u010diju formu i zahtijeva\u0107e nove vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n \u201cMogu\u0107e je \u010dak i da \u0107e se samo novinarsko zanimanje zvati druga\u010dije\u201d, navodi Leon.<\/p>\n\n\n\n On ka\u017ee i da trenutno u svijetu postoji preko 1.100 sajtova za vijesti i informacije koje generi\u0161e vje\u0161ta\u010dka inteligencija, uz malo ili bez ljudskog nadzora.<\/p>\n\n\n\n \u201cMnogi od ovih sajtova koriste generativne AI alate za kreiranje sadr\u017eaja, uklju\u010duju\u0107i i \u0161irenje la\u017enih narativa. Ova \u010dinjenica ukazuje na potencijalne opasnosti nekontrolisane upotrebe AI tehnologija u medijima\u201d, ka\u017ee Leon i dodaje da u takvim okolnostima, novinarima nema zamjene.<\/p>\n\n\n\n Uvjeren je da novinari u budu\u0107nosti ne\u0107e imati ni\u0161ta manje zna\u010dajnu ulogu u informisanju javnosti nego \u0161to je imaju danas.<\/p>\n\n\n\n \u201cVje\u0161ta\u010dka inteligencija bi\u0107e mo\u0107no oru\u0111e koje \u0107e im pomagati u radu \u2013 ali nikako njihov protivnik\u201d, zaklju\u010dio je Leon.<\/p>\n\n\n\n RTCG koristi i stvara AI alate<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ovih dana i novinari Javnog medijskog servisa Radio Televizije Crne Gore prolaze obuke za kori\u0161\u0107enje vje\u0161ta\u010dke inteligencije u svom radu. Dok obuke traju, RTCG trenutno aktivno koristi tehnologiju vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI) u vi\u0161e segmenata rada, ka\u017ee Dejan Vujovi\u0107<\/strong>, pomo\u0107nik generalnog direktora RTCG za tehniku. <\/p>\n\n\n\n \u201cImplementirali smo ra\u010dunarski program koji automatski pretvara govorni sadr\u017eaj iz video i audio zapisa u pisani tekst, \u0161to unapre\u0111uje efikasnost na\u0161eg rada\u201d, navodi Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, u okviru RTCG internog razvojnog tima, kako poja\u0161njava, radi se na nekoliko naprednih AI rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n Jedno od rje\u0161enja je i specijalizovani softver za digitalizaciju arhivske gra\u0111e koji: automatski prepoznaje osobe u video materijalima, ubrzava proces katalogizacije kroz automatsko generisanje metapodataka, pojednostavljuje organizaciju i pretra\u017eivanje digitalizovanog materijala.<\/p>\n\n\n\n \u201cOva ulaganja u AI tehnologiju i interni razvoj softverskih rje\u0161enja dio su na\u0161e \u0161ire strategije modernizacije i digitalne transformacije RTCG-a, sa ciljem unapre\u0111enja kvaliteta i efikasnosti na\u0161eg rada\u201d, poja\u0161njava Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prednosti brojne, provjera nu\u017ena<\/strong><\/p>\n\n\n\n I on isti\u010de da primjena vje\u0161ta\u010dke inteligencije u medijima sa sobom nosi prednosti i izazove.<\/p>\n\n\n\n \u201cUzmimo za primjer automatski prevod \u2013 iako je brz, jo\u0161 uvijek nije savr\u0161en i mo\u017ee napraviti gre\u0161ke koje bi mogle promijeniti zna\u010denje vijesti ili jednostano nisu u duhu na\u0161eg jezika. Zato je klju\u010dno da svaki AI-generisani sadr\u017eaj provjeri iskusni novinar\u201d, isti\u010de Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o gre\u0161kama koje su mogu\u0107e, Vujovi\u0107 isti\u010de najva\u017enije:<\/p>\n\n\n\n \u201cAI mo\u017ee generisati ubjedljiv, ali neta\u010dan sadr\u017eaj. Drugo, AI sistemi mogu imati svoje \u201cpristrasnosti\u201d koje su naslijedili iz podataka na kojima su obu\u010davani. Tre\u0107e, postoji rizik od pretjeranog oslanjanja na AI\u201d, upozorava Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Vujovi\u0107: Transparentnost klju\u010dna, AI mi pomogla u pisanju jednog odgovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za uspje\u0161no kori\u0161\u0107enje AI u medijskom radu, klju\u010dno je, kako ka\u017ee, uspostaviti jasne procedure, a to su: redovna edukacija, sistematska verifikacija i transparentnost.<\/p>\n\n\n\n \u201cDa zaklju\u010dim \u2013 rad sa AI u medijima zahtijeva balans izme\u0111u iskori\u0161tavanja tehnolo\u0161kih mogu\u0107nosti i odr\u017eavanja visokih profesionalnih standarda. Moramo biti i tehnolo\u0161ki pismeni i novinarski oprezni, stalno u\u010de\u0107i i prilago\u0111avaju\u0107i se, ali nikad ne gube\u0107i iz vida temeljne principe kvalitetnog novinarstva\u201d, ka\u017ee Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U duhu pune transparentnosti, on potom isti\u010de:<\/p>\n\n\n\n \u201c\u017delim naglasiti da sam u pripremi prethodnog odgovora koristio pomo\u0107 vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Kroz precizne instrukcije i nekoliko iteracija usavr\u0161avanja, AI je pomogla u formulisanju odgovora koji u potpunosti odra\u017eava moje stavove i ekspertizu u ovoj oblasti. Ovo namjerno isti\u010dem jer smatram da je transparentnost u kori\u0161\u0107enju AI alata fundamentalni princip koji moramo usvojiti u medijskom prostoru\u201d, potcrtava Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tako se, ka\u017ee on, gradi povjerenje sa publikom i poma\u017ee u edukaciji i novinara i javnosti o realnim mogu\u0107nostima i ograni\u010denjima AI tehnologije.<\/p>\n\n\n\n \u201cTime pokazujemo da AI mo\u017ee biti koristan alat, ali uvijek pod pa\u017eljivim ljudskim nadzorom i uz jasno ozna\u010davanje njenog kori\u0161\u0107enja\u201d, zaklju\u010dio je Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pla\u0161i brzina kojom AI mo\u017ee da proizvodi la\u017ene vijesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mihailo Backovi\u0107, stru\u010dnjak za AI ka\u017ee da je Chat\/GPT nije samo alat, ve\u0107 bi bolje bilo na njega gledati kao na asistenta.<\/p>\n\n\n\n Backovi\u0107 isti\u010de i da je strah u kori\u0161\u0107enju AI jednim dijelom neopravdan i posljedica je, kako ka\u017ee, nerazumijevanja te tehnologije. Sa druge strane, Backovi\u0107 dodaje, da su neki strahovi opravdani.<\/p>\n\n\n\n \u201cOno gde ja vidim najve\u0107i rizik i najve\u0107i opravdan strah je efekat ove tehnologije na medije i kroz tzv. \u201cdeepfake\u201d tehnologije\u201d, navodi Backovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, kako dodaje, ono \u0161to dodatno brine jeste brzina kojom vje\u0161ta\u010dka inteligencija kreira podatke, odnosno novi sadr\u017eaj, pa tako i la\u017ene vijesti.<\/p>\n\n\n\n \u201cKoli\u010dina sadr\u017eaja koju AI botovi recimo mogu da proizvode to nije ne\u0161to \u0161to jedan deset ili hiljadu ljudi bi ikad mogli da procesuiraju. Tako da tu vidim jednu ozbiljnu prijetnju\u201d, ka\u017ee Backovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n Sa druge strane ohrabruje to \u0161to je ta tehnologija dostupna i onima koji se bore protiv la\u017enih vijesti.<\/p>\n\n\n\n \u201c\u0160to zna\u010di da mi mo\u017eemo da pravimo sisteme na bazi vje\u0161ta\u010dke inteligencije koji bi mogli da nam pomognu da razumijemo nove taktike o dezinformacijama, da nam pomognu da otkrijemo metode, da otkrijemo te botove i na kraju krajeva da imamo efikasan sistem za borbu protiv dezinformacija tako\u0111e na bazi vje\u0161ta\u010dke inteligencije\u201d, kazao je Backovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Profesorica na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Podgorici Jovana Davidovi\u0107 ka\u017ee da postoje izazovi u primjeni i kori\u0161\u0107enju AI, ali da ti izazovi u jednom trenutku mo\u017ee postati prilika.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee da je crnogorsko novinarstvo u za\u010detku kada je rije\u010d o kori\u0161\u0107enju AI, kako dodaje, nijesmo specifi\u010dni po tome.<\/p>\n\n\n\n \u201cImamo primer da je New York Times tek 2023. godine postavio urednika za vje\u0161ta\u010dku inteligenciju\u201d, navodi Davidovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n I ona isti\u010de da vijesti koje generi\u0161u softveri vje\u0161ta\u010dke inteligencije, mora da provjeri urednik, a svaki sadr\u017eaj koji je nastao kori\u0161\u0107enje AI mora biti nazna\u010den kao takav. <\/p>\n\n\n\n \u201cVje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee da se upotrebljava, ona mo\u017ee da koristi i u novinarskom poslu, ali moramo vidjeti na koji na\u010din eti\u010dno da upotrebljavamo vje\u0161ta\u010dku inteligenciju i prevashodno kako da uskladimo to sa postoje\u0107om regulativom u Crnoj Gori. Tu mislim na Eti\u010dki kodeks, koji je osnov samoregulacije, a u nekom periodu naravno \u0107e to biti i predmet formalno-pravnog okvira\u201d, poru\u010dila je Davidovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Foto: Pixabay<\/p>\n\n\n\n Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Maja Lali\u0107 Burzanovi\u0107 Ni\u0161ta \u0161to novinarima napi\u0161e vje\u0161ta\u010dka inteligencija (AI) ne smije se uzeti zdravo za gotovo i objaviti kao pouzdana informacija, bez detaljne provjere. Oprez, odgovornost i temeljna provjera moraju ostati prioritet svakom novinaru, bez obzira na to koliko tehnologija olak\u0161ava rad. To su neke od klju\u010dnih poruka stru\u010dnjaka za ovu oblast koji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4691,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4690","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4690","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4690"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4690\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4692,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4690\/revisions\/4692"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4691"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4690"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4690"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4690"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}