{"id":4693,"date":"2024-12-30T10:39:30","date_gmt":"2024-12-30T10:39:30","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4693"},"modified":"2025-01-13T10:42:16","modified_gmt":"2025-01-13T10:42:16","slug":"uticaj-drustvenih-medija-na-oblikovanje-politickih-stavova-sto-povezuje-ohajo-i-savnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4693","title":{"rendered":"Uticaj (dru\u0161tvenih) medija na oblikovanje politi\u010dkih stavova \u2013 \u0160to povezuje Ohajo i \u0160avnik?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Sonja Drobac<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tveni mediji postali su klju\u010dni alati za oblikovanje mi\u0161ljenja, stavova i pona\u0161anja ljudi u savremenim dru\u0161tvima. Broj korisnika interneta \u201ceksplodirao\u201d je, a platforme poput Fejsbuka, X, Instagrama i TikToka sveprisutne su u na\u0161im \u017eivotima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kriti\u010dki osvrt na njihovu dominatnost u oblikovanju javnog mnjenja, pa tako i politi\u010dkih stavova, sve je nu\u017enije i u kontekstu demokratija \u2013 relevatnosti izvora, slobode izra\u017eavanja i pristupa informacijama, \u0161to klju\u010dno doprinosi dono\u0161enju odluka i u\u010destvovanju gra\u0111ana u politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tradicionalni mediji&nbsp; \u2013 televizija i \u0161tampa \u2013 pre\u0161li su, u prethodne dvije decenije, put od \u201cembedded journalisam\u201d do \u201cembedded media\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom rata u Iraku 2003. lansirano je \u201cembedded\u201d novinarstvo. Odnosilo se na ratne dopisnike koji su bili pridru\u017eeni vojnim jedinicama uklju\u010denim u oru\u017eane sukobe. Sada su televizija, \u0161tampa, sve vi\u0161e i portali \u201cembedded media\u201d. Odnosi se na tradicionalne medijske sadr\u017eaje koji su integrisani ili pridru\u017eeni u digitalne platforme ili proizvode.<\/p>\n\n\n\n<p>Pogledajmo zato kako (dru\u0161tveni) mediji kroz manipulacije uti\u010du na oblikovanje mi\u0161ljenja i politi\u010dke stavove \u2013 u svijetu i u Crnoj Gori \u2013 te da li su izazovi isti u Ohaju i u \u0160avniku?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Filter bablom \u0107e\u0161 me, filer bablom \u0107u te<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sje\u0107ate se one brzalice iz djetinjstva \u2013 kamen\u010di\u0107em \u0107e\u0161 me, kamen\u010di\u0107em \u0107u te.<\/p>\n\n\n\n<p>Sada bi mogla da glasi &nbsp;\u2013 filter bablom \u0107e\u0161 me, filer bablom \u0107u te.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako smo i rekli, vi\u0161e nije vijest da su dru\u0161tveni mediji dominantan izvor informacija za milione ljudi \u0161irom svijeta. Dok \u010dekamo podatke za godinu koja je na izmaku, poslu\u017eimo se onima iz 2023 \u2013 vi\u0161e od 4,5 milijarde ljudi koristi dru\u0161tvene medije, \u0161to ih \u010dini nesumnjivim liderom u distribuciji vijesti i informacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od najva\u017enijih mo\u0107i dru\u0161tvenih medija je njihova sposobnost da direktno dopru do ljudi, i to \u010desto na \u201cpersonalizovan\u201d na\u010din. Algoritmi koji upravljaju ovim platformama prilago\u0111avaju, naime, sadr\u017eaj na osnovu interesovanja korisnika, \u0161to \u010desto stvara takozvani \u201cfilter bubble\u201d efekat. To zna\u010di da korisnici dobijaju informacije koje su u skladu sa njihovim stavovima, dok se informacije koje bi mogle biti suprotne njihovim uvjerenjima selektivno uklanjaju ili potiskuju. Na ovaj na\u010din, ljudi \u010desto nisu izlo\u017eeni razli\u010ditim perspektivama, \u0161to \u010dini pogodnu sredinu za manilupisanje, politi\u010dku polarizaciju i radikalizaciju mi\u0161ljenja i dru\u0161tava u cjelini.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Bauk komunizma<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Drugi ozbiljan aspekt su dezinformacije i propaganda, koji su postali klju\u010dni problem, a dru\u0161tveni mediji igraju dominantnu ulogu u njihovom \u0161irenju.<\/p>\n\n\n\n<p>La\u017ene vijesti \u0161ire se i prelaze granice nacionalnih dr\u017eava, \u201csvjetlosnom\u201d brzinom, stvaraju\u0107i globalne kampanje manipulisanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Manipulatori tako \u201cinspiri\u0161u\u201d jedni druge \u2013 imaju\u0107i priliku da u realnom vremenu provjeravaju koja od tehnika i taktika \u201cradi\u201d bolje od drugih.<\/p>\n\n\n\n<p>Evo primjera iz nedavne ameri\u010dke predsjedni\u010dke kampanje. Republikanski kandidati nebrojeno puta plasirali su teze, optu\u017ebe da je administracija D\u017eozefa Bajdena i Kamale Haris pod uticajem \u201cradikalnih ljevi\u010darskih snaga\u201d i da podr\u017eava komunisti\u010dke ili socijalisti\u010dke politike. Ove optu\u017ebe bazirale su se na odre\u0111enim politi\u010dkim potezima koje je preduzimala administracija demokratsktih kandidata \u2013 poput velikih paketa pomo\u0107i tokom pandemije COVID-19, pro\u0161irenja socijalnih programa i podr\u0161ke zakonu o klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n<p>Tramp i njegovi saveznici koristili su dru\u0161tvene medije (posebno X i Fejsbuk) kako bi stvorili narativ da Bajden i Haris \u017eele da \u201cuni\u0161te kapitalizam\u201d i transformi\u0161u SAD u socijalisti\u010dku dr\u017eavu, \u010dime su podstakli strah me\u0111u konzervativnim bira\u010dima, posebno me\u0111u starijim generacijama, onima sa predrasudama prema socijalisti\u010dkim idejama, ali i kod porodica koje su u Ameriku emigrirale, bje\u017ee\u0107i od komunisti\u010dkih re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj narativ nije bio samo politi\u010dki napad, ve\u0107 emocionalna manipulacija bira\u010dima koji su bili skloni da povjeruju kako bi \u201cradikalna ljevica\u201d mogla potpuno da promijeni njihov, tradicionalni, ameri\u010dki na\u010din \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Bilbordi, reklame, pridru\u017eeni medijski sadr\u017eaji i virali na dru\u0161tvenim mre\u017eama kori\u0161\u0107eni su za isticanje poruke kako su predsjednik ili predsjednica iz redova Demokrata prijetnja slobodi i pravom (tradicionalnom) ameri\u010dkom na\u010dinu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Na ovom primjeru jasno vidimo nekoliko stvari.<\/p>\n\n\n\n<p>Najprije, koliko je mo\u0107an alat manipulacija strahom\u2013 kori\u0161\u0107enje termina poput \u201ckomunizam\u201d i \u201csocijalizam\u201d ima duboke emocionalne konotacije u ameri\u010dkom dru\u0161tvu, zbog istorijskog straha od komunizma, naro\u010dito tokom Hladnog rata. Tramp i njegovi saveznici iskoristili su ove strahove da mobilizuju bira\u010de. Ovaj napad bio je posebno uspje\u0161an zbog na\u010dina na koji su dru\u0161tveni mediji kori\u0161\u0107eni za \u0161irenje dezinformacija. Mnoge od izre\u010denih tvrdnji bile su bez osnova, ali su brzo postajale viralne. Memovi, viralni postovi i video klipovi sa dramati\u010dnim porukama o \u201csocijalizmu\u201d u Americi postali su redovni na Fejsbuku i X, kao i drugim platformama. La\u017ena prijetnja od komunizma postajala je centralni narativ u politi\u010dkom diskursu. To je dovelo je do dodatne polarizacija bira\u010dkog tijela.<\/p>\n\n\n\n<p>Bira\u010di skloni konzervativnim stavovima dodatno su bili motivisani da iza\u0111u na izbore i glasaju protiv demokratske kandidatkinje, ali je i umanjilo podr\u0161ku progresivnijih bira\u010da koji su bili skepti\u010dni prema nekim od ekonomskih politika Demokrata. Sve ovo, dakle, nije bila samo politi\u010dka taktika Republikanaca, nego sna\u017ean primjer kako (dru\u0161tveni) mediji mogu biti iskori\u0161\u0107eni za \u0161irenje straha, polarizacije i dezinformisanje. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>I mi komunizam za trku imamo<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pri\u010du je mogu\u0107e \u201cpreslikati\u201d na doma\u0107i teren. Tako dolazimo do narativa o&nbsp;\u201eodbrani tekovina 30. avgusta\u201c i \u201cza\u0161titi prave (tradicionalne) Crne Gore\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj narativ postao je klju\u010dni politi\u010dki alat, jedini zajedni\u010dki imenitelj, ta\u010dka mobilizacije i&nbsp;osnova manipulacije aktuelne politi\u010dke ve\u0107ine u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<p>Oslanja se na polarizaciju na kojoj je i izvojevan \u201c30. avgust\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj je da se odr\u017ei slika \u201cdobrog\u201d i \u201clo\u0161eg\u201d, da se odr\u017ei \u2013 ako ve\u0107 ne mo\u017ee da se poja\u010da \u2013 polarizacija dru\u0161tva na strahu od povratka DPS-a na vlast i da se neprestano odr\u017eava emocionalna reakcija kod bira\u010da na toj osnovi.<\/p>\n\n\n\n<p>Podsjetimo se \u2013 narativ o \u201ctekovinama 30. avgusta\u201d poti\u010de iz dana kada je na&nbsp;parlamentarnim izborima 2020. godine&nbsp;postignut klju\u010dni politi\u010dki preokret u Crnoj Gori. Tada je opozicija, okupljena oko Srpske pravoslavne crkve, ostvarila izbornu pobjedu protiv DPS-a (Demokratske partije socijalista) i formirala novu vlast.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>I sami (dru\u0161tveni) mediji bili su zna\u010dajni za izborni ishod 30. avgusta. Tokom izborne kampanje bili su klju\u010dni alat za politi\u010dke stranke tada\u0161nje opozicije. Kori\u0161\u0107enje dru\u0161tvenih medija za \u0161irenje politi\u010dkih poruka i mobilizaciju bira\u010da bilo je izra\u017eeno, a pratile su ih dezinformacije i la\u017ene vijesti. Tako\u0111e, dru\u0161tveni mediji su bili kori\u0161\u0107eni za mobilizaciju i organizaciju protestnih akcija.<\/p>\n\n\n\n<p>Vratimo se narativouo \u201ctekovinama 30. avgusta\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201c30. avgust\u201d&nbsp;ozna\u010dava datum kada je postignut klju\u010dni politi\u010dki korak, a sam doga\u0111aj ima duboko simboli\u010dko zna\u010denje. Ovaj datum se, dakle, vidi kao trenutak kada je do\u0161lo do promjene vlasti, smjene starog politi\u010dkog establi\u0161menta i po\u010detka nove politi\u010dke ere u Crnoj Gori koja, ustvari, zna\u010di vra\u0107anje \u201cpravim, tradicionalnim\u201d vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n<p>Za pristalice aktuelne vlasti,&nbsp;\u201ctekovine 30. avgusta\u201d&nbsp;ozna\u010davaju&nbsp;pobjedni\u010dki trenutak \u201cu borbi protiv korupcije, autokratije, i stagnacije\u201d&nbsp;koja je prema njihovim tvrdnjama obilje\u017eila prethodne decenije. Za mnoge, to je trenutak kada je na scenu stupio politi\u010dki pokret koji se zala\u017ee za&nbsp;pro\u0161irenje sloboda, demokratizaciju i ve\u0107u zastupljenost nacionalnih i vjerskih zajednica, \u0161to se posebno isticalo u kontekstu odnosa prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenoj ulozi u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n<p>Pogledajmo sada kako se manipuli\u0161e tim narativom.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od klju\u010dnih elemenata jeu\u010dvr\u0161\u0107ivanje duboke polarizovanosti dru\u0161tva. Podrazumijeva podjelu na&nbsp;\u201cdobru\u201d stranu, koju predstavljaju oni koji su dio pobjedni\u010dke koalicije, i&nbsp;\u201clo\u0161u\u201d stranu\u201d, koju predstavljaju politi\u010dki protivnici, naro\u010dito oni iz DPS-a. Kroz ovu podjelu, stvorena je jasna&nbsp;emocionalna linija&nbsp;koja mobilizuju bira\u010de na one koji podr\u017eavaju \u201etekovine\u201c i one koji \u017eele da\u201cvrate montenegrinski re\u017eim\u201di \u201cugroze postignu\u0107a\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz ovaj narativ \u010desto se koristi&nbsp;strah&nbsp;kao alat politi\u010dke manipulacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Stalni pozivi na \u201eodbranu tekovina\u201c uklju\u010duju tvrdnje da bi povratak na vlast partija poput DPS-a zna\u010dio&nbsp;\u201cpovratak autoritarnog re\u017eima, korupcije, netransparentnosti i la\u017enih, montenegrinskih, milogorskih vrijednosti\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako politi\u010dki lideri vladaju\u0107eg desnog politi\u010dkog spektra \u010desto govore o tome da bi povratak DPS-a zna\u010dio&nbsp;povratak u period kontrolisane medijske scene, gu\u0161enja politi\u010dkog pluralizma i ja\u010danja oligopolskih mre\u017ea. Time se poja\u010dava strah kod bira\u010da koji su skloni da vjeruju kako su \u201etekovine 30. avgusta\u201d sve suprotno tome.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato narativ o \u201eodbrani tekovina\u201c \u010desto ide u pravcu&nbsp;idealizacije trenutne vlasti&nbsp;i njenih postignu\u0107a, dok se&nbsp;previ\u0111aju ili umanjuju negativne strane novog politi\u010dkog poretka. Kroz ovakav narativ, postignu\u0107a kao \u0161to su promjene u odnosima sa crkvama, te nova politika prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi prikazuju se kao apsolutno pozitivni, a zanemaruju se svi izazovi koji prate ove promjene.<\/p>\n\n\n\n<p>Manipulacija narativom \u201eodbrana tekovina 30. avgusta\u201c ima i funkciju&nbsp;isklju\u010divanja konkretnih politi\u010dkih rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Umjesto da se razmatraju specifi\u010dna pitanja i strategije za rje\u0161avanje problema u Crnoj Gori, kampanje u (dru\u0161tvenim) medijima \u010desto se usmjeravaju na&nbsp;simboli\u010dke borbe: ko je \u201e\u010duvar tekovina\u201c, ko je protiv njih, ko je \u201etradiocionalista\u201c, a ko \u201czastupnik la\u017enih vrijednosti\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova manipulacija omogu\u0107ava politi\u010darima da izbjegnu stvarnu odgovornost za upravljanje dr\u017eavom, dok istovremeno polarizuju bira\u010de kroz identifikaciju sa simboli\u010dkim temama.<\/p>\n\n\n\n<p>Narativ o \u201eodbrani tekovina 30. avgusta\u201c u crnogorskoj politi\u010dkoj areni nije, dakle, samo politi\u010dki slogan, ve\u0107 i&nbsp;mo\u0107an alat manipulacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz njega se koristi&nbsp;polarizacija, strah, idealizacija vlasti i izbjegavanje konkretnih politi\u010dkih rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Halo Ohajo, \u0160avnik ovdje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nadamo se da je sada, na kraju teksta, \u010ditaocima jasan odgovor na pitanje iz naslova \u2013 \u0161to povezuje Ohajo i \u0160avnik?<\/p>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tveni mediji imaju sposobnost da ozbiljno uti\u010du na politi\u010dku polarizaciju, jednako u velikim zemljama kao i u malim, poput Crne Gore. Politi\u010dke stranke, pa \u010dak i pojedinci (sjetimo se Ilona Maska), koriste sve vi\u0161e, \u010de\u0161\u0107e i beskrupuloznije dru\u0161tvene medije kako bi pro\u0161irili svoje stavove i diskreditovali konkurenciju. To dovodi do sve o\u0161trijih polarizacija me\u0111u ljudima. Ovakva i ovolika polarizacija rezultira stvaranjem \u201cekvivalentnih ekosistema\u201d gdje su korisnici okru\u017eeni informacijama koje potvr\u0111uju njihove ve\u0107 formirane stavove, dok suprotni stavovi bivaju ignorisani.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa porastom broja dezinformacija i polarizacije, mora se postaviti pitanje o odgovornosti platformi kao \u0161to su Fejsbuk, X, Jutjub i TikTok. Ove platforme moraju snositi odgovornost za sadr\u017eaj koji se \u0161iri na njihovim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n<p>U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama sada postoje poku\u0161aji da se regulisanje dru\u0161tvenih medija stavi u centar politi\u010dkih diskusija. Sa povratkom Trampa na vlast, o\u010dito je, to \u0107e biti mnogo te\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>U Crnoj Gori, kao i u drugim balkanskim zemljama, i dalje postoji manjak zakonske regulative koja bi se bavila pitanjem odgovornosti za \u0161irenje dezinformacija u (dru\u0161tvenim) medijima. Iako postoje zakoni koji se odnose na klevetu i za\u0161titu li\u010dnih podataka, ja\u010daju glasovi koji upozoravaju da bi specifi\u010dni zakoni koji reguli\u0161u dru\u0161tvene medije mogli biti klju\u010dni u smanjenju \u0161tetnog uticaja dezinformacija. Stvarni dijalog, \u010dak i ozbiljniji poku\u0161aji, za sada izostaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u010dinjenica ostaje da su regulisanje sadr\u017eaja na internetu i borba protiv dezinformacija neki od glavnih izazova za vlasti, novinare, ali i same tehnolo\u0161ke kompanije.<\/p>\n\n\n\n<p>Foto: AI<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Sonja Drobac Dru\u0161tveni mediji postali su klju\u010dni alati za oblikovanje mi\u0161ljenja, stavova i pona\u0161anja ljudi u savremenim dru\u0161tvima. Broj korisnika interneta \u201ceksplodirao\u201d je, a platforme poput Fejsbuka, X, Instagrama i TikToka sveprisutne su u na\u0161im \u017eivotima. Kriti\u010dki osvrt na njihovu dominatnost u oblikovanju javnog mnjenja, pa tako i politi\u010dkih stavova, sve je nu\u017enije i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4694,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4693","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4693"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4693\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4695,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4693\/revisions\/4695"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4694"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}