{"id":4707,"date":"2025-02-04T14:09:51","date_gmt":"2025-02-04T14:09:51","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4707"},"modified":"2025-02-17T14:13:15","modified_gmt":"2025-02-17T14:13:15","slug":"pogresne-odluke-marka-z-i-kakve-to-veze-ima-sa-nama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4707","title":{"rendered":"Pogre\u0161ne odluke Marka Z. i kakve to veze ima sa nama?"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Bojana Kosti\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na\u0161i profili i aktivnosti na dru\u0161tvenim mre\u017eama pod budnim su okom kompanija koje njima upravljaju. Malo je toga u na\u0161im rukama i pod na\u0161om kontrolom. Ako ste ikada bili meta onlajn napada i prijetnji, onda znate kako je za\u0161tita li\u010dne bezbjednosti povezana sa mnogobrojnim preprekama i neefikasno\u0161\u0107u sistema za prijavu i uklanjanje sadr\u017eaja. Ova neefikanost nije samo posljedica automatizovanih sistema za prijavu i nedovoljnog broja timova odgovornih za bezbjednost, ve\u0107 je uzrokovana i nezainteresovano\u0161\u0107u kompanija da se bave pitanjem bezbjednosti njihovih \u201ckorisnika\u201d. Ne smije se izgubiti iz vida da je, na primjer X, tada Twitter, uveo mehanizam za prijavljivanje uznemiravanja tek 2013<\/a>, sedam godina nakon \u0161to je kompanija po\u010dela sa radom. Nakon \u010duvenog Gamergate slu\u010daja<\/a>, napada na novinarku gigabajtima toksi\u010dnog sadr\u017eaja, i ostale platforme su po\u010dele da se intersuju za pitanje bezbjednosti. Mnogo godina kasnije od njihovog nastanka.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dan je problem i kad je rije\u010d o sadr\u017eaju kao \u0161to je medijski, a posebno, sa izvje\u0161tajima istra\u017eiva\u010dkih novinara, analizama nevladinog, pa i vladinog sektora. Jednom objavljena informacija ima neizvjestan tok kretanja na platformama. Da li \u0107ete je vidjeti i pro\u010ditati zavisi od mno\u0161tva faktora i algoritamskih signala. Pored toga, kompanije \u010desto namjerno \u201c\u0161timuju\u201d algoritme u skladu sa svojim odlukama da u\u010dine manje ili vi\u0161e vidljivim medijske reporta\u017ee ili sadr\u017eaj koji je politi\u010dkog karaktera. Jo\u0161 je 2018. Facebook odlu\u010dio da ukloni vijesti iz News feed-a u na\u0161oj regiji, pa su posle vra\u0107ene, u nekom obliku.<\/a> U skorije vrijeme, X, odnosno Elon Musk, je otvoreno objavio da \u0107e u\u010diniti vi\u0161e dostupan sadr\u017eaj desno orijentisanih politi\u010dkih pozicija. Obratite pa\u017enju na rije\u010d otvoreno,<\/a> jer je \u010dinjenica ove transparentnosti va\u017ean element koji umnogome odre\u0111uje da li je mogu\u0107e provjeriti usagla\u0161enost ove odluke sa nedavno usvojenim Aktom o digitalnim uslugama.  <\/a><\/p>\n\n\n\n

Objave, poput ove od Elona Muska, i nevidljive odluke kompanija poput X ili Mete, Tik-Toka, Google-a, u vezi sa promjenama politika upravljanja sadr\u017eajem<\/a>, dakle na\u010dina na koji informacije kru\u017ee na platformama i dolaze do pojedinaca, krucijalno uti\u010de na na\u0161u mogu\u0107nost da primamo i dijelimo informacije i da formiramo mi\u0161ljenje. Dakle, na slobodu izra\u017eavanja i slobodu medija. Ove odluke su uvijek politi\u010dke prirode i to je va\u017ena \u010dinjenica koja se mora dr\u017eati na umu. Tako je i sa odlukom Marka Zukenberga koji je objavio 7. januara ove godine<\/a>. Ukratko, Meta, koja je vlasnik i Instagrama, Threads i Whatsup, planira da: <\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Prekine sa programom provjere \u010dinjenica (fact-checking program) u Americi. Umjesto toga pokre\u0107e se novi program \u201cCommunity Notes\u201d (\u201czapa\u017eanja zajednice\u201d).\u00a0<\/li>\n\n\n\n
  2. Omogu\u0107i pristup i cirkulaciju sadr\u017eaja politi\u010dkog karaktera.\u00a0<\/li>\n\n\n\n
  3. Promijeni politike upravljanja sadr\u017eajem, dozvoljavaju\u0107i sadr\u017eaje koji se odnose na rodna pitanja, migracije i seksualnost.<\/li>\n\n\n\n
  4. Prestane sa kori\u0161\u0107enjem automatskih sistema za prepoznavanje \u201cmanje opasnog\u201d sadr\u017eaja. Samo \u201cveoma\u201d opasan sadr\u017eaj bi\u0107e i dalje moderiran samo-inicijativno od strane kompanija.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Na prvi pogled, ni jedna od ovih odluka ne djeluje zastra\u0161uju\u0107e i \u010dudno. Ali, ako se dublje pogleda, svaka od njih ima\u0107e dalekose\u017ene posljedice po slobodu izra\u017eavanja, pluralizam informacija, slobodu da budemo razli\u010diti, mir i bezbjednost, informacijski integritet i stanje javnog informisanja. Ove posljedice su ozbiljnije za zemlje i regione sa nestabilnim medijskim slobodama, problemima dru\u0161tvene polarizacije i razli\u010ditim oblicima siroma\u0161tva, kao \u0161to je Zapadni Balkan. <\/p>\n\n\n\n

    Odgovnost za provjeru \u010dinjenica prelazi na gra\u0111ane-korisnike<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Zatvaranje programa provjere \u010dinjenica, prvo u Americi, a onda mo\u017eda i  u ostatku svijeta, u praksi zna\u010di da \u0107e do sada nezavisne eksperte za provjeru \u010dinjenica, koji su mahom radili po utvr\u0111enoj i transparetnoj metodologiji,  zamijeniti \u201ckorisnici\u201d. Tamo gdje su novinari iz redakcija za provjeru \u010dinjenica dodavali kontekst i objavljivali ta\u010dne i provjerene informacije kroz proces \u201cdebunking-a\u201d, uz obilje\u017eavanja sadr\u017eaja, sad \u0107e kroz Community Notes<\/a>, koje koristi i kompanija X, svi biti pozvani da obilje\u017ee sadr\u017eaj i dodaju kontekstualne informacije.<\/a>  Te zabilje\u0161ke (notes), pojedinci ocijenjuju na osnovu \u201cne\u010dega\u201d, a algoritam \u010dini vidljivim one zabilje\u0161ke koje su dobile najve\u0107i broj glasova i koje omogu\u0107avaju razli\u010dite uvide na isti sadr\u017eaj. Kao i uvijek, u pitanju je igra velikih brojeva<\/a>: ve\u0107i broj zabilje\u0161ki (notes), ve\u0107a vidljivost. <\/p>\n\n\n\n

    Sa ta\u010dke gledi\u0161ta teorije \u201ctr\u017ei\u0161ta slobodnih ideja\u201d, D\u017eon Stjuart Mil bi bio zadovoljan ovom promjenom. Me\u0111utim, previ\u0111a se va\u017enost uloge ta\u010dnosti i provjerljivost izvora informacija i \u010dinjenica. Na primjer, kada slede\u0107i put medij blizak vlasti objavi da se navodno priprema napad na predsjednika, svaki korisnik mo\u0107i \u0107e da \u201cubrizga\u201d svoju viziju ove vijesti i time dodatno doprinese bu\u0111enju \u201ckolektivne ma\u0161te\u201d. Dodatno, odavno se u krugovima koji se bave pitanjem regulacije platformi, ukazuje na to da ne smije pojedinac biti isklju\u010divo odgovaran za ta\u010dnost tvrdnji koje iznosi, a jo\u0161 manje za ta\u010dnost informacija koje drugi prenose, poput  medija ili politi\u010dara. Organizaicije za provjeru \u010dinjenica imaju resurse da provjere ove navode, gra\u0111ani nemaju. I ne treba da imaju. Pored toga, ove organizacije su bile jedna od rijetkih brana razli\u010ditim mitomanskim i mitskim narativima i manipulacijijama koje kru\u017ee ovim na\u0161im platformizovanim svjetovima. Vratiti odgovornost na gra\u0111ane \u2013 korisnike<\/a> \u2013 zna\u010di otvorenih o\u010diju produbiti mo\u0107 kompanija da slobodu izra\u017eavanja svedu na \u201cvelike brojeve\u201d  koji odlu\u010duju \u0161ta se \u010duje i vidi.<\/p>\n\n\n\n

    Potreba da se ukine ovaj program dolazi iz \u010diste zablude da je \u201cprovjera \u010dinjenica jednaka cenzuri\u201d , <\/a>kao \u0161to je Mark Z. objasnio. Istina je da sadr\u017eaj koji je obilje\u017een kao neta\u010dan mo\u017ee imati umanjenu vidljivost. Ali, va\u017eno je podvu\u0107i da je to u krajnoj liniji odluka kompanija, a ne organizacija za provjeru \u010dinjenica. One provjervaju ta\u010dnost, omogu\u0107avaju\u0107i ljudima da donesu informisane odluke<\/a>, a kompanije donese odluku kako \u0107e ovaj sadr\u017eaj i ljude koji ga kreiraju sankcionisati. Iza ove krilatice o cenzuri krije se nezadovoljstvo me\u0111u desno orjentisanim strukturama u Americi, koje su sklone da kreiraju i dijele razli\u010dite oblike dizinformacija \u2013 da rad ovih organizacija, umanjuje njihovo djelovanje na platformama. I dok se mo\u017eemo slo\u017eiti da je laganje dozvoljeno, kao i da su alternativne \u010dinjenice dozvoljene, nije dozvoljeno manipulasati javnim mnjenem i to kroz koordinisane akcije. Tokom, sada ve\u0107 zaboravljene, pandemije covid-19, organizacije iz BiH, Za\u0161to ne, je kroz proces provjere \u010dinjenica vjerovatno spasila mnoge \u017eivote<\/a>. Ova organizacija navodi, u svojoj izjavi,<\/a>  da je \u201cposebno pora\u017eavaju\u0107e \u010duti da se na ovaj na\u010din daje vjetar u le\u0111a potpuno neta\u010dnom i neutemeljenom diskursu o provjeri \u010dinjenica kao o cenzuri\u2026 Svrha fact-checkinga uvijek je bila i ostaje pru\u017eanje dodatnih, provjerenih informacija zasnovanih na \u010dinjenicama, a ne uskra\u0107ivanje informacija bilo kome.\u201d Sama Meta je navela da je tokom izbora za predstavnike EU institucije pro\u0161le godine, 95% ljudi odlu\u010dilo da ne klikne<\/a> na sadr\u017eaj koji je bio obilje\u017een kao neki vid dizinforamcije. <\/p>\n\n\n\n

    Politi\u010dki sadr\u017eaj se vra\u0107a na platformu <\/em><\/p>\n\n\n\n

    Nakon otkrivanja Cambridge analytika skandala<\/a>, 2018. godine, kao i ispitavanje mogu\u0107eg uticaja Rusije na ameri\u010dke izbore<\/a>, Facebook, sada Meta je donio odluku da zabrani politi\u010dko ogla\u0161avanje na svojojoj platformi. I gotovo ne\u010dujno, tu odluku je pratila jo\u0161 jedna \u2013 ona po kojoj se vi\u0161e nije prioritizovao sadr\u017eaj politi\u010dkog karaktera. Na ovo se odnose ne samo informacije koje dijle politi\u010dki akteri, ve\u0107 i mediji, gra\u0111ani i tako dalje. Meta je dakle svojom slobodnom voljom stala na stanovi\u0161te, u februaru 2021. godine da \u0107e davati manju vidljivost politil\u010dkim informacijama, a naro\u010dito tokom izbora. \u201cTo je po\u010detak duga\u010dkog niza odluka koje su i\u0161le u pravcu daljeg smanjivanja vidljivosti sadr\u017eaja od javnog interesa.<\/a>\u201d Studija iz 2024 godine je utvrdila da se \u201csaobra\u0107aj\u201d tj. dostupnost ovog sadr\u017eaja smanjio za 50% od 2018<\/a>.  Sad je svim medijima u regiji jasno za\u0161to ni ve\u0107e ulaganje u \u201cboostovanje\u201d njihovog sadr\u017eaja i  ulaganje vi\u0161e truda u \u201cu\u010denje\u201d algoritma da prepozna \u201cnjihov\u201d medijski sadr\u017eaj nisu urodili plodom. Su\u0161tinski, nije nikad bilo do medija, nego do jednostrane odluke Meta-e da njihov prostor treba da slu\u017ei za zabavu, povezivanje sa prijateljima, opu\u0161tanje, a manje za ove stra\u0161ne teme poput politike i demokratije. Kome do tada nije bilo jasno da platforme nisu prostor za javnu debatu, vje\u017ebe iz neposredne demokratije i kreirnje javnog mi\u0161ljenja, od tada je postalo. <\/p>\n\n\n\n

    Sada se ova odluka mijenja i to za 180 stepeni. Od sada \u0107e svi oblici politi\u010dkog sadr\u017eaja biti dozvoljeni. Sa koje god strane politi\u010dkog spektra i vrijednosnih uvjerenja, Metini kanali za distribuciju sadr\u017eaja stoje svima na raspolaganju. I opet, D\u017eon Stjuart Mil bi se zapitao, pa \u0161ta nije u redu sa tim? Neka najbolji pobijedi. Me\u0111utim, problem je mnogo suptiliniji i dublji.  Na Meti, kao i ostalim platformama, vlada zakon najja\u010deg. Ako ste politi\u010dki akter sa va\u017enim idejama, ali nedovoljno finansijskih resursa i brojem pratilaca da va\u0161e ideje u\u010dinite vidljivim i viralnim, onda je va\u0161a \u0161ansa za politi\u010dki uspjeh zna\u010dajno umanjena.  Suprotno, \u0161to je ve\u0107a baza pratilaca, \u0161to je vi\u0161e para uba\u010deno za \u201cboost\u201d-ovanje sadr\u017eaja, \u0161to je ja\u010da  mre\u017ea koja dijele\u0107i sadr\u017eaj \u010dini viralnijim, to vi\u0161e pokre\u0107e \u201calgoritamsku igru velikih brojeva\u201di pove\u0107ava izglede za politi\u010dki uspjeh. Kroz jedan razgovor sa prijateljima iz Sjeverne Makedonije, prije par godinama sam saznala da ljudi vode milionske grupe na Meti  sa naivnim nazivom \u201cNavija\u010di FC Barselona\u201d ili \u201cTaylor Swith je najbolja\u201d.  Oni samo \u010dekaju da dobiju poruku od marketin\u0161ke kompanije koja vodi izbornu kampanju pojedinih politi\u010dara, sa molbom da za velike pare boost-uju njihove poruke iz politi\u010dke kampanje kroz svoje grupe. Zamislite kada za jedan mili-sekund kroz grupe koje broje milionske \u010dlanove stigne sadr\u017eaj koji \u0161iri besmislene infromacije iz Pizza Gate skandala.<\/a> Na \u017ealost, nema tog broja organizacija za provjeru \u010dinjenica koje imaju resurse i kapacitete da debunkuju u \u201creal time\u201d-u cirkulisanje ovog sadr\u017eaja.  Mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e ovi biznis modeli, kao ovaj iz Sjeverne Makedonije, samo nastaviti da cvjetaju, jer ne samo da nisu nelegalni, nego se \u010dini i da se legitimizovani. <\/p>\n\n\n\n

    \u0160ta stoji iza ove odluke, nije te\u0161ko zaklju\u010diti. Nakon Cambridge Analytica skandala, Pizza Gate i mnogo drugih koji su pokazali da mogu\u0107nost manipulacije i \u201cswing \u201cpolit\u010dkog ambijenta tokom izbora ima nesalgedive posledice na izbore i politi\u010dke sisteme, Meta je donijela niz odluka i mjera da poku\u0161a da suzbije ove ozbiljne probleme, a Mark Z. bio je pozvan na saslu\u0161anja u ameri\u010dkom parlamentu<\/a>. Na talasu tog pritiska, donijeta je i ova odluka da se politi\u010dki sadr\u017eaj prosto u\u010dini (manje-vi\u0161e) nevidljivim. Nema politi\u010dkog sadr\u017eaja \u2013 nema problema. Sada vi\u0161e Meta nema razloga za brigu i pritiske ove vrste. Na poslednjim ameri\u010dkim izborima vlast je sna\u017eno konsolidovala desnica i sada nema vi\u0161e ko da im \u201cdah\u0107e za vratom\u201d i zahteva preduzimanja mera u cilju o\u010duvanja izbornog procesa. Paradoksalno, mo\u017ee se desiti da Meta pove\u0107a svoj profit nakon dono\u0161enja ove odluke, jer \u0107e desnica sada radije ulagati sredstva za \u0161irenje svog ideolo\u0161kog okvira.<\/p>\n\n\n\n

    Lov na razli\u010ditost je otvoren <\/em><\/p>\n\n\n\n

    Pod istom logikom kreiranja \u0161ireg prostora za slobodu izra\u017eavanja i navodnog zgra\u017eavanja nad bilo kakvim ograni\u010denjima ovog prava koje nije apsolutno \u2013 ve\u0107 se u datim okolnostima i u skladu  sa ta\u010dno jasnim uslovima i te kako mo\u017ee ograni\u010diti \u2013 Meta je \u2013 u pravom smislu ovih rije\u010di \u2013 otvorila lov na razli\u010ditost. Na osnovu novih politika o moderaciji govora mr\u017enje<\/a> koje je Meta proslijedila zaposlenima, a koje su na na\u0161u sre\u0107u iscurjele u javnost, saznali smo zastra\u0161uju\u0107e \u201cnove\u201d slobode za korisnika. Tako nazivanje izbeglica i migranata \u201cpacovima\u201d ne\u0107e bit dozvoljeno, a njihovo izjedna\u010davanje sa \u201cprljavcima\u201d i \u201cva\u0161kavima\u201d svodi se na nivo uvrede, a ne govora mr\u017enje, pa \u0107e  zbog toga biti dozvoljeno i uklanja\u0107e se samo po zahtjevu korisnika. Vjerovatno ni poslije tog zahtjeva, zato \u0161to mnogobrojni ostali primjeri navode na zaklju\u010dak da je na djelu \u201cdehumanizacija migranata\u201d. Povezivanje migratana ili razli\u010ditih naroda ili pripadnika odre\u0111ene rase sa kriminalnim aktivnostima, u smislu \u201covi grozni imigranti, to su sve kriminalci\u201d \u2013 prema novim pravilima je dozvoljeno. \u2028Sad samo zastanite i prisjetite se svih novinskih natpisa, naslova, postova na Meti koji su sadr\u017eali ba\u0161 ove rije\u010di. Od sada, ako je sude\u0107i po Meti, ovakve gadosti postaju dio regularnog narativa. <\/p>\n\n\n\n

    Pored toga psovke, pe\u017eorativni jezik i jezik degradacije je dozvoljen. Posebno je va\u017eno napomenuti da je jo\u0161 Evropski Sud za ljudska prava davne 1974. zaklju\u010dio da je jezik vrije\u0111anja, uzmeniravaju\u0107i jezik, dozvoljen ako to zahtijevaju potrebe demokratkog dru\u0161tva<\/a> i ako je u datom kontekstu, to u skladu sa na\u010delima slobode izra\u017eavanja. Me\u0111utim, \u010dak i da je rije\u010d o demokratskom dru\u0161tvu, kontinuirani napadi i ugro\u017eavanje \u017eivota migranata i drugih ljudi kako kod nas tako i u SAD nikako ne mo\u017ee da opravda podobi ovu odluku Mete sa standardima slobode izra\u017eavanja. Pored migranata, specijalno lovi\u0161te namijenjeno je i\u017eivljvanju nad osobama koje pripadaju LGBTQI+ populaciji. Transrodni ljudi su \u201cnemoralni\u201d je zabranjeno na Meti, ali re\u0107i transrodni ljudi su \u201cmentalno bolesni\u201d, je dozvoljeno. Primijetiti ta\u010dnu razliku izme\u0111u ove dvije re\u010denice zna\u010di upasti u zamku Marka Z., jer nas navodi da razmatramo koje izme\u0111u ova dva zla je manje, dok gubimo iz vida \u0161iru sliku i poentu  da \u2013 nije dozvoljena rasna, vjerska, rodna ili druga diskriminacija pojedinaca. U ve\u0107ini na\u0161ih zemalja, ovakav govor mo\u017ee \u010dak biti i krivi\u010dno sankcionisan. Ali, Meta i Mark Z. druga\u010dijeg su stanovi\u0161ta. Ne samo druga\u010dijeg, ve\u0107 i krajnje arbitrarnog, toksi\u010dnog, zapaljivog i na kraju nehumanog<\/a>. Za nas je posebno zabrinjavaju\u0107e da \u0107e razli\u010diti forme etni\u010dke i nacionalne sterotipizacije biti dozvoljeni. Tako da  \u0161to se ti\u010de Zapadnog Balkana, mo\u017eemo da nastavimo da se \u201cga\u0111amo\u201d predrasudama i stereotipima, a nacionalizam \u0107e nastaviti da djubri na\u0161e mre\u017ee. Neko bi mogao da pomisli da je Mark Z \u010duo polit\u010dke aktere na Balkanu koji godinama profitiraju grade\u0107i zapaljive i \u0161tetne nacionalisti\u010dke narative, bazirane na primjesama \u201ca, \u0161ta su oni nama\u201d i \u201cmi \u0107emo njima\u201d\u2026<\/p>\n\n\n\n

    Mark Z i njegovi dvorjani, zaklju\u010duju da su ove promjene nu\u017ene. Jer, kako je mogu\u0107e ovakve izjave \u010duti na televiziji, ili u ameri\u010dkom Kongresu, a ne na ovoj platformi<\/a>. I u toj izjavi je sva sr\u017e ovog problema. Jer, upravo je politika (ne)upravljanja sadr\u017eajem na ovim platformama, u mnogome, ali NE SAMO, dovela do ove \u201cnormalizacije\u201d, degradacije i dehumanzizacije ljudi, a najvi\u0161e marginalizovanih grupa. Njihova neodgovornost, kao neka bolest, prenijela se na ostatak dru\u0161tvenih aktera, koji su na strukturama patrijarhata i mizoginije, prenijeli tu bolest u ostale sfere dru\u0161tvenog \u017eivota. I sad je prosto Meta odlu\u010dila da taj diskurs op\u0161te mr\u017enje prema razli\u010ditosti, normalizuje. Pored toga, Meta je, prate\u0107i istu odluku presjdnika Trampa<\/a>, tako\u0111e ukinula program u kompaniji koji podr\u017eava razli\u010ditost i jednakost (DEI),<\/a> a koji je omogu\u0107avao zapo\u0161ljavanje i ljudi iz marginalizovanih grupa. Sad su ga zamijenili programom za\u0161tite od diskriminacije, koji ne uzima u obzir  poziciju i karaktestike pojedinca.<\/p>\n\n\n\n

    Kod nas na Zapadnom Balkanu, sve ovo odjekuju mnogo stra\u0161nije. Na zvuke, povike i vrisku, za koju znamo da nikom dobro ne donosi i u kojoj niko ne pobje\u0111uje. U kontektstu na\u0161ih sugra\u0111ana, LGTBQI+ orijentacije, sada vi\u0161e nego ikada ranije moramo pokazati solidarnost i spremnost da im budemo podr\u0161ka kada se lov na razli\u010dost rasplamsa.<\/p>\n\n\n\n

    Manje ili vi\u0161e opasan sadr\u017eaj<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Dodatne izmjene odnose se na postupanje po prijavama ili automatsku moderaciju sadr\u017eaja<\/a>, uklju\u010duju\u0107i i onog koji se odnosi na migrante, razli\u010dite etni\u010dke grupe i rodna pitanja, kao i politi\u010dki sadr\u017eaj. Uvodi se kriterijum po kome \u0107e Meta uklanjati, po svom naho\u0111enju, samo \u201cvi\u0161e\u201d opasan sadr\u017eaj, kao \u0161to je ilegalni sadr\u017eaj i onaj koji izrazito kr\u0161i pravila zajednice. Dok \u0107e se po prijavi korisnika uklanjati sadr\u017eaj koji je \u201cmanje\u201d opasan. Pored prijave, kompanija sada zahtijeva i odre\u0111eni nivo \u201ckredibiliteta\u201d korisnika kao i da pojedinac dostavi  informacije prije nego \u0161to kompanija pokrene svoj sistem za uklanjanje sadr\u017eaja. Pored toga, timovi koji se bave ovim procesima se sele iz Kalifornije  u Teksas \u201c\u0161to treba da omogu\u0107i da se umanji stepen li\u010dne pristrasnosti timova koji su skloni cenzuri\u201d, \u0161to se odnosi na timove u Kaliforniji koja je tradicionalne dr\u017eava Demokrata. <\/p>\n\n\n\n

    Izmjene su problemati\u010dne iz puno razloga od kojih se mogu izdvajoiti dva. Prvi problem je tradicionalna netransparetnost i ne postojanje jasnih informacija o kategorizaciji sadr\u017eaja na \u201cmanje ili vi\u0161e\u201d opasan. Kao i u kontekstu novih politika govora mr\u017enje, gdje je procjena sadr\u017eaja arbitrarna i dosta nejasna, tako i u ovom slu\u010daju \u201cmanje ili vi\u0161e\u201d opasno, izgleda preopasno. Odluka mo\u017eda ne bi bila sama po sebi problemati\u010dna, da ne prolazi iz decenija pogre\u0161ne i neefikasne moderacije sadr\u017eaja, koja se sad mijenja u ovom politi\u010dkom momentu. Pored toga, opasan sadr\u017eaj je opasan na druga\u010dije na\u010dine za ljude. Drugo, zahtijevanje odre\u0111enog nivoa \u201ckredibiliteta\u201d korisnika da bi kompanija postupila po prijavi, nestvarno podsje\u0107a na kineski sistem socijalnih kredita<\/a>. Jednostavno obja\u0161njeno, u kineskom sistemu, \u0161to je ve\u0107i broj- \u201cscoring\u201d kredita, gra\u0111ani su u boljem polo\u017eaju, i obrnuto \u2013 manji broj, mo\u017ee dovesti do toga da se vi\u0161e ni gradskim prevozom ne mo\u017eete voziti. Kredibiltet korisnika koji zahtijeva Meta, samo potvr\u0111uje duboko poreme\u0107eni odnos izme\u0111u pojedinaca i Mete. Prosto je nevjerovatno ne zamisliti, da se ovo \u201cmjerenje\u201d kredibiliteta korisnika ne mo\u017ee jednog dana pretvoriti u ovaj kinski sistem. Ne bi bilo ni za\u010du\u0111uju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

    Zaklju\u010dak <\/em><\/p>\n\n\n\n

    Spomenuo je Mark Z. i druge razloge za svoje skretanje u \u201cdehumanizaciju i \u201choax\u201d, kao \u0161to je sve ve\u0107i broj evropskih zakona koji se bave regulacijom platformi, tajni sudovi u Latinskoj Americi koji navodno kompanijama izdaju naredbe da kri\u0161om uklanjaju sadr\u017eaj, kao i kineske cenzorske politike.  Na ovo se nadovezuje bojazan da \u0107e Mark Z. zajedno sa predsjednikom Trumpom, nastaviti da se suprostavlja ovim zakonima, sudovima i cenzorskim politikama<\/a> koje navodno ugro\u017eavaju mo\u0107 Mete i drugih mega mre\u017ea. Kate Klonick, poznata ameri\u010dka ekspertkinja iz ove oblasti, objasnila je da je \u201ccrtanje linije oko procesa upravljanja sadr\u017eajem  uvijek bila politi\u010dka odluka\u201d<\/a>, navode\u0107i da je ovo klasi\u010dan slu\u010daj otvorenog politi\u010dkog zarobljavanja Mete od strane odre\u0111ene politi\u010dke partije. S drudge strane, Evropska Komisija ve\u0107 razmatra pokretanje postupka protiv kompanije X<\/a> zbog otvorenog promovisanja sadr\u017eaja kroz svoje sisteme za preporuke, a koji \u010dini vi\u0161e vidljivim sadr\u017eaj desnih politi\u010dkih opcija<\/a> u odnosu na druge, a uvijek najvi\u0161e postove Elona M<\/a>. Doka\u017ee li se da je X manipulisao svoje sisteme za preporuku sadr\u017eaja, i tako kreirao sistemske rizike po demokratiju za gra\u0111ane EU, Evropska Komisija \u0107e mo\u0107i da pokrene postupak protiv kompanije na osnovu Akta o digitalnim uslugama. <\/a><\/p>\n\n\n\n

    Bez ula\u017eenja u odgovor na pitanje kako smo zavr\u0161ili ovdje, jer bi zahtijevao op\u0161irniju, a mo\u017eda i ne analizu, problem je u tome \u0161to upravljanje sadr\u017eajem, \u010dak i uz najvi\u0161e standarde slobode izra\u017eavanja, nije samo posebi univerzalno rje\u0161enje. Podr\u0161ka medijima, novinarstvu, gra\u0111anskom izvje\u0161tavanja, humanosti i humanizmu, zajednicama i razli\u010ditim oblicima otpora ili alternative kompanijama, samo su dio velike puzle \u010diji smo mi svi \u201cdjeli\u0107i\u201d. Sada, i u budu\u0107e, kao \u0161to nas studenti iz Srbije u\u010de svaki dan, na nama je da zahtijevamo i gradimo javne prostore slobode informisanja, kreativnosti i saradnje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

    Foto: Pixabay<\/p>\n\n\n\n

    \u010clanak je dio regionalnog projekta \u201eNa\u0161i mediji: Inicijativa civilnog dru\u0161tva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promovisanje dijaloga\u201c, koji podr\u017eava Evropska unija, a sprovodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Projekat kofinansira Ministarsrvo javne uprave u Crnoj Gori.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    \u010clanak je nastao uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i Ministarstva javne uprave u Crnoj Gori. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost Instituta za medije Crne Gore i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pi\u0161e: Bojana Kosti\u0107 Na\u0161i profili i aktivnosti na dru\u0161tvenim mre\u017eama pod budnim su okom kompanija koje njima upravljaju. Malo je toga u na\u0161im rukama i pod na\u0161om kontrolom. Ako ste ikada bili meta onlajn napada i prijetnji, onda znate kako je za\u0161tita li\u010dne bezbjednosti povezana sa mnogobrojnim preprekama i neefikasno\u0161\u0107u sistema za prijavu i uklanjanje<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4659,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4707","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4707","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4707"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4707\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4708,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4707\/revisions\/4708"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}