{"id":4733,"date":"2025-08-13T16:20:14","date_gmt":"2025-08-13T16:20:14","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4733"},"modified":"2025-08-14T12:13:02","modified_gmt":"2025-08-14T12:13:02","slug":"norveska-jaca-bezbjednost-crna-gora-trazi-odgovore-lekcije-iz-tragedija-na-cetinju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4733","title":{"rendered":"Norve\u0161ka ja\u010da bezbjednost \u2014 Crna Gora tra\u017ei odgovore: Lekcije iz tragedija na Cetinju"},"content":{"rendered":"\n

Danijela Lasica<\/strong>, novinarka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cetrnaest godina nakon teroristi\u010dkog napada koji je potresao Norve\u0161ku, ta dr\u017eava je gotovo u potpunosti sprovela preporuke nezavisne komisije, koja je formirana na prijedlog tamo\u0161nje vlade. Od ja\u010danja policijskih kapaciteta do modernizacije komunikacijskih sistema, Norve\u0161ka je iz tragedije izgradila ja\u010di i spremniji sistem.

\u201eMnoge od predlo\u017eenih mjera su sprovedene. Policija i hitne slu\u017ebe sada su bolje pripremljene za teroristi\u010dke prijetnje nego \u0161to su bile prije \u010detrnaest godina. Operativna spremnost se pobolj\u0161ala, operativni centri policije su ve\u0107i, a kapacitet helikoptera je znatno bolji\u201c, ka\u017ee Olav Roneberg, TV 2 iz Norve\u0161ke, koji se bavi temama bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n

Napadi iz 2011. otkrili su ozbiljne slabosti: neadekvatnu za\u0161titu Vladinog kompleksa, sporu reakciju policije na ostrvu Utoja, slabu koordinaciju me\u0111u slu\u017ebama i neiskori\u0161\u0107en potencijal modernih tehnologija. Komisija je tada preporu\u010dila set sistemskih promjena \u2013 od obuke i operativnih centara do ja\u010danja saradnje obavje\u0161tajnih struktura.<\/p>\n\n\n\n

Prema Ronebergovim rije\u010dima, upravo je u operativnim segmentima postignut najve\u0107i napredak:<\/p>\n\n\n\n

\u201eOperativna spremnost se o\u010dito pobolj\u0161ala, operativni centri policije su ve\u0107i, a kapacitet helikoptera je znatno bolji.\u201c, dodaje na\u0161 sagovornik.<\/p>\n\n\n\n

Norve\u0161ka je odgovorila brzo i sistemski. Jedna od najzna\u010dajnijih promjena usvojena je iste godine – op\u0161te naoru\u017eavanje policije. Norve\u0161ka je decenijama bila poznata po tome \u0161to policajci nisu nosili oru\u017eje u redovnim patrolama. To se promijenilo 1. jula 2011, kada je stupila na snagu odluka parlamenta, \u0161to vlasti pravdaju potrebom br\u017ee reakcije u slu\u010daju oru\u017eanih napada. U me\u0111uvremenu, ova odluka koja je bila privremenog karaktera, opet je ukinuta. Naime, tamo\u0161nja policija smatrala da vi\u0161e nema osnove za nastavak no\u0161enja oru\u017eja prilikom policijskih patrola, ve\u0107 se policija vratila no\u0161enju vatrenog oru\u017eja koje \u0107e biti zaklju\u010dano u njihovim patrolnim automobilima.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, neke odluke i dalje va\u017ee. Norve\u0161ka je tako uvela i nacionalni TETRA komunikacioni sistem \u201eN\u00f8dnett\u201c, koji omogu\u0107ava \u0161ifrovanu, brzu i sigurnu komunikaciju izme\u0111u policije, vojske, hitnih i zdravstvenih slu\u017ebi. Sistem je operativan \u0161irom zemlje, a redovno se testira kroz zajedni\u010dke vje\u017ebe.

U glavnom gradu Oslu, policija i vojska danas sprovode zajedni\u010dke simulacije kriznih situacija, a procedure za koordinaciju su jasnije nego 2011. godine.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, na\u0161 sagovonik upozorava da i dalje slaba ta\u010dka ostaje \u2013 saradnja slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVidjeli smo 2022. godine, tokom pucnjave na doga\u0111aju Pride, kada su ubijene dvije osobe, a vi\u0161e njih povrije\u0111eno, da doma\u0107e i strane obavje\u0161tajne slu\u017ebe nijesu dovoljno dobro komunicirale\u201d ka\u017ee Roneberg.<\/p>\n\n\n\n

Komisija je i tada zaklju\u010dila da je napad mogao biti sprije\u010den boljom komunikacijom me\u0111u agencijama, a nakon toga su uslijedila nova obe\u0107anja o reformama. Kao novinar sa vi\u0161egodi\u0161njim iskustvom, Roneberg je zato prili\u010dno oprezan.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNisam siguran da li je sada po tom pitanju bolja situacija\u201c, dodaje kratko.<\/p>\n\n\n\n

CRNA GORA PRED ISTIM IZAZOVOM
<\/strong>
Dok Norve\u0161ka gradi sistem iz temelja, Crna Gora se suo\u010dila s ponavljanjem tragedije. Nakon masakra u cetinjskom naselju Medovina u avgustu 2022., gdje je ubijeno 10 osoba, ovog januara taj grad je postao popri\u0161te nove tragedije \u2013 13 mrtvih, me\u0111u njima dvoje djece, i jo\u0161 jednom zajednica u \u0161oku.

Izme\u0111u ove dvije tragedije pro\u0161le su nepune tri godine, ali ih povezuje isto pitanje: za\u0161to sistem nije funkcionisao? Gra\u0111ani Cetinja, ali i dio stru\u010dne javnosti tvrdi da \u201eumjesto da bezbjednosne slu\u017ebe izvuku pouke, one nijesu ni\u0161ta uradile\u201d.

Nakon posljednjeg masakra, Vlada je uvela dvomjese\u010dnu amnestiju za predaju oru\u017eja, najavila stro\u017ee kontrole i izmjene zakona o posjedovanju oru\u017eja. U me\u0111uvremenu, gra\u0111ani su iza\u0161li na ulice, tra\u017ee\u0107i ostavke i sistemske promjene.

DVA MODELA \u2013 DVA REZULTATA<\/strong><\/p>\n\n\n\n


U Norve\u0161koj, Komisiju iz 2011. imenovala vlada, ali je ona radila potpuno nezavisno od politi\u010dkih struktura. Njeni nalazi bili su o\u0161tri i konkretni, a norve\u0161ka javnost ih je prihvatila kao objektivnu i profesionalnu procjenu.<\/p>\n\n\n\n

Tako je Norve\u0161ka, pod pritiskom javnosti, ali i zahvaljuju\u0107i institucionalnoj volji, sprovela reforme koje su joj omogu\u0107ile br\u017eu reakciju i bolju koordinaciju u krizama.

Crna Gora, uprkos dvije masovne pucnjave, je i dalje bez jasnog plana koji bi sprije\u010dio nove tragedije.

Razlika se vidi i u povjerenju javnosti \u2013 Norve\u017eani u velikoj mjeri vjeruju policiji i hitnim slu\u017ebama, dok u Crnoj Gori gra\u0111ani sve glasnije tra\u017ee odgovornost i promjene.

Norve\u0161ka iskustva pokazuju da je mogu\u0107e pretvoriti bol u snagu sistema, ali samo ako postoji politi\u010dka odlu\u010dnost da se reforme sprovedu do kraja. Crna Gora, suo\u010dena s vlastitim traumama, tek treba da odlu\u010di ho\u0107e li tim putem krenuti.

Norve\u0161ka iskustva pokazuju da se iz tragedije mogu izvu\u0107i jasne pouke, ali i da bez stalne provjere sistema i spremnosti \u2014 opasnost od ponavljanja propusta uvijek ostaje.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Tekst je dio projekta koji finansira Constructive Institute, a realizuje se u okviru SoJo Europe programa, evropske inicijative koju kofinansira Evropska unija, posve\u0107ene ja\u010danju nezavisnog i kvalitetnog novinarstva \u0161irom Evrope.<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danijela Lasica, novinarka \u010cetrnaest godina nakon teroristi\u010dkog napada koji je potresao Norve\u0161ku, ta dr\u017eava je gotovo u potpunosti sprovela preporuke nezavisne komisije, koja je formirana na prijedlog tamo\u0161nje vlade. Od ja\u010danja policijskih kapaciteta do modernizacije komunikacijskih sistema, Norve\u0161ka je iz tragedije izgradila ja\u010di i spremniji sistem. \u201eMnoge od predlo\u017eenih mjera su sprovedene. Policija i hitne<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4734,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,143],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4733","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"category-aktuelnosti-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4733"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4733\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4741,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4733\/revisions\/4741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4734"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}