{"id":4795,"date":"2025-09-21T20:37:26","date_gmt":"2025-09-21T20:37:26","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4795"},"modified":"2025-09-21T20:37:26","modified_gmt":"2025-09-21T20:37:26","slug":"u-sjenci-lajkova-bitka-novinarstva-s-diktatom-drustvenih-mreza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4795","title":{"rendered":"U sjenci lajkova: bitka novinarstva s diktatom dru\u0161tvenih mre\u017ea"},"content":{"rendered":"\n<p>PI\u0160E: Danijela Lasica<\/p>\n\n\n\n<p>U protekloj deceniji dru\u0161tvene mre\u017ee su iz temelja promijenile na\u010din na koji se \u0161ire informacije. Platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka i X-a (biv\u0161eg Twittera) postale su dominantan kanal za distribuciju vijesti, a mnogi korisnici ih danas do\u017eivljavaju kao glavni izvor informisanja. Taj trend, me\u0111utim, donio je i nove izazove: brzina objavljivanja zamijenila je provjeru \u010dinjenica, algoritmi su postali urednici, a granica izme\u0111u relevantne vijesti i puke trivijalnosti sve je tanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj fenomen nije zaobi\u0161ao ni Crnu Goru. Redakcije, u nastojanju da zadr\u017ee pa\u017enju publike, \u010desto prate ono \u0161to je ve\u0107 postalo popularno na mre\u017eama, pa \u010dak i kada sadr\u017eaj nema pravu dru\u0161tvenu vrijednost. Stru\u010dnjaci upozoravaju da takav pristup dugoro\u010dno ugro\u017eava kredibilitet i profesionalnost medija.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSve vi\u0161e se dnevno novinarstvo oslanja na dru\u0161tvene mre\u017ee, \u0161to dugoro\u010dno mo\u017ee biti jako opasno, jer novinari i redakcije moraju imati sopstvene izvore i na\u010din rada koji ne\u0107e biti koordinisan polemikama sa dru\u0161tvenih mre\u017ea,\u201c ka\u017ee Danilo Ajkovi\u0107, novinar TV Vijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>On dodaje da zna\u010daj mre\u017ea ne treba potcijeniti, ali isti\u010de: \u201eRedakcije moraju imati odre\u0111ena pravila, u smislu da ne mora svako upornije pisanje influensera na odre\u0111enu temu da dovede nu\u017eno i do novinarske reakcije.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dno razmi\u0161lja i Predrag Tomovi\u0107, nekada\u0161nji novinar Slobodne Evrope i Al Jazeere, koji nagla\u0161ava da viralnost \u010desto potiskuje kriterijume va\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDovoljno je da neki sadr\u017eaj na Facebooku, Instagramu ili TikToku postane viralan, pa da ga redakcije preuzmu kao \u2018glavnu vijest\u2019, iako je rije\u010d o banalnosti ili \u010distoj trivijalnosti,\u201c ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao ilustraciju navodi primjer iz Budve, kada se na dru\u0161tvenim mre\u017eama pojavio video privatnog sukoba i prepirke na ulici jedne budvanske familije i zakupca pla\u017ee, koji onda zauzme medijski prostor kao da je dru\u0161tveno relevantan doga\u0111aj.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodaje da se nerijetko takve teme tretiraju istim intenzitetom kao i ozbiljna politi\u010dka ili ekonomska de\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Tomovi\u0107 upozorava da podila\u017eenje algoritmima \u0161teti kvalitetu informisanja.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;\u201eUmjesto da mediji sami postavljaju kriterijume va\u017enosti i daju kontekst, oni podilaze popularnosti na mre\u017eama. Time se gubi profesionalni standard, a publika ostaje uskra\u0107ena za ozbiljno, kvalitetno i odgovorno novinarstvo.\u201c, ka\u017ee na\u0161 sagovornik<\/p>\n\n\n\n<p>Dugogodi\u0161nji novinar i analiti\u010dar medija Du\u0161ko Vukovi\u0107 smatra da problem nije samo u mre\u017eama, ve\u0107 i u onima koji ih koriste da oblikuju javni diskurs.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eRazni akteri, prvenstveno politi\u010dki, koriste dru\u0161tvene mre\u017ee da bi medijima nametnuli svoje agende. Ra\u010dunaju na lijenost novinara i medija, koji ve\u0107 dugo povla\u0111uju raznim dotura\u010dima informacija, zanemaruju\u0107i obavezu da sami tragaju za vijestima i pri\u010dama,\u201c ka\u017ee Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>On upozorava da takav pristup \u201ezanemaruje samu svrhu novinarstva, a time se gubi profesionalizam i kredibilitet\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, Vukovi\u0107 isti\u010de da dru\u0161tvene mre\u017ee ne treba potpuno odbaciti. \u201eNe treba ignorisati interesovanje publike, ali joj ni povla\u0111ivati bezgrani\u010dno. Mediji moraju voditi ra\u010duna o tome da postoje vijesti i pri\u010de koje gra\u0111ani moraju da \u010duju, kao i one koje bi, sa stanovi\u0161ta vlastitog interesa, bilo po\u017eeljno da \u010duju.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><br>Dru\u0161tvene mre\u017ee nesumnjivo su postale va\u017ean saveznik u \u0161irenju informacija, ali i ozbiljan izazov za o\u010duvanje profesionalnog integriteta medija. Novinarstvo, ako \u017eeli da ostane stub demokratskog dru\u0161tva, ne smije se svesti na preno\u0161enje viralnih objava bez kriti\u010dke distance.<\/p>\n\n\n\n<p>Redakcije bi morale da postave jasne standarde: dru\u0161tvene mre\u017ee mogu biti po\u010detna ta\u010dka za istra\u017eivanje pri\u010de, ali ne i filter kroz koji prolazi cjelokupna ure\u0111iva\u010dka politika. U suprotnom, opasnost da novinari postanu samo retransmiteri onoga \u0161to diktiraju algoritmi \u2013 umjesto glas razuma i analize \u2013 posta\u0107e realnost od koje \u0107e najvi\u0161e izgubiti publika.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PI\u0160E: Danijela Lasica U protekloj deceniji dru\u0161tvene mre\u017ee su iz temelja promijenile na\u010din na koji se \u0161ire informacije. Platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka i X-a (biv\u0161eg Twittera) postale su dominantan kanal za distribuciju vijesti, a mnogi korisnici ih danas do\u017eivljavaju kao glavni izvor informisanja. Taj trend, me\u0111utim, donio je i nove izazove: brzina objavljivanja zamijenila<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4796,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,143],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4795","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"category-aktuelnosti-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4795"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4797,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4795\/revisions\/4797"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}