PI\u0160E: Danijela Lasica<\/p>\n\n\n\n
\u201eUhap\u0161en Podgori\u010danin\u201c, \u201epriveden Cetinjanin\u201c ili \u201eosumnji\u010deni Pljevljak\u201c odavno su postale dio svakodnevnog medijskog jezika u Crnoj Gori. Formalno, u tim naslovima nema neistine \u2013 osoba jeste uhap\u0161ena, grad jeste ta\u010dan. Su\u0161tinski, me\u0111utim, rije\u010d je o praksi koju stru\u010dnjaci nazivaju grani\u010dnim izvje\u0161tavanjem \u2013 medijskom zonom koja ne kr\u0161i direktno profesionalne standarde, ali proizvodi niz komunikacijskih i dru\u0161tvenih rizika.
Politikolog Aleksandar Novovi\u0107 obja\u0161njava da grani\u010dno izvje\u0161tavanje podrazumijeva sadr\u017eaje koji su \u201ena ivici\u201c novinarskog kodeksa \u2013 bez otvorenog govora mr\u017enje, bez eksplicitne diskriminacije, ali sa elementima koji mogu da iskrive zna\u010denje doga\u0111aja. To su, kako obja\u0161njava Novovi\u0107, tekstovi sa klikabilnim naslovima, nepreciznim formulacijama, implicitnom dramatizacijom ili suptilnim etiketiranjem aktera.
\u201e Zajedni\u010dko obilje\u017eje svih ovih varijanti grani\u010dnog izvje\u0161tavanja jeste nedostatak konteksta i izostanak \u0161ire slike o dru\u0161tvenim procesima i odnosima mo\u0107i u kojima se doga\u0111aj odvija. \u201c, navodi Novovi\u0107.
U praksi, to zna\u010di da fokus \u010desto biva pomjeren sa su\u0161tine \u2013 krivi\u010dnog djela, institucionalne odgovornosti ili dru\u0161tvenog problema \u2013 na identitetske odrednice koje nijesu relevantne. Nacionalnost, grad, rod ili socijalni status postaju istaknuti elementi vijesti, iako ne doprinose razumijevanju doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNa primjer, tekst o seksualnom nasilju nad \u017eenama mo\u017ee biti objavljen u neprimjerenoj rubrici, poput sporta ili zabave, samo zato \u0161to je<\/p>\n\n\n\n
po\u010dinilac ili \u017ertva javna li\u010dnost, \u010dime se ozbiljna dru\u0161tvena tema svodi na kuriozitet. Drugi primjer su naslovi koji skre\u0107u pa\u017enju sa su\u0161tine doga\u0111aja na etiketiranje aktera, poput isticanja nacionalnosti, roda ili socijalnog statusa u situacijama gdje ti podaci nijesu relevantni. Grani\u010dno izvje\u0161tavanje uklju\u010duje i tekstove koji, svjesno ili nesvjesno, opredme\u0107uju \u017ertvu \u2013 fokusiraju\u0107i se na njen izgled, pona\u0161anje ili privatni \u017eivot umjesto na sam \u010din nasilja i njegov dru\u0161tveni kontekst\u201d obja\u0161njava Novovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje koje je sproveo pokazuje da crnogorski mediji koriste grani\u010dni ton u oko 17,1 odsto ukupne produkcije sadr\u017eaja. Kod manjih portala taj procenat prelazi 22 odsto, \u0161to, prema njegovim rije\u010dima, govori o sna\u017enom pritisku tr\u017ei\u0161ta, brzine i borbe za pa\u017enju publike.
Opasnost grani\u010dnog izvje\u0161tavanja, obja\u0161njava, ne le\u017ei u otvoreno negativnom narativu, ve\u0107 u normalizaciji \u201epraznog interpretativnog prostora\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKako takvi sadr\u017eaji ne pru\u017eaju jasan okvir za razumijevanje doga\u0111aja, oni prebacuju teret tuma\u010denja na \u010ditaoca koji \u010desto nema dovoljno medijske pismenosti da prepozna manipulativne elemente. Time se pove\u0107ava rizik od pogre\u0161nih, emocionalno obojenih ili pojednostavljenih<\/p>\n\n\n\n
interpretacija, \u0161to dugoro\u010dno uti\u010de na formiranje stavova i percepciju dru\u0161tvene stvarnosti i nerijetko kreira tenzi\u010dan i neafirmativan javni ambijent\u201c, ka\u017ee Novovi\u0107.
U svakodnevnom novinarskom radu, posebno u crnoj hronici, ta \u201ezona ivice\u201c je gotovo neizbje\u017ena. Novinarka Pobjede Bojana Robovi\u0107 isti\u010de da je grani\u010dno izvje\u0161tavanje prakti\u010dno dio svakodnevice izvje\u0161tavanja o hap\u0161enjima, istragama i te\u0161kim krivi\u010dnim djelima.
\u201c Neophodna je velika opreznost kada se javnost izvje\u0161tava o \u0161kakljivim temama kao \u0161to su hap\u0161enja, istrage i optu\u017eenja osumnji\u010denih za silovanja, obljube maloljetnih osoba, ubistava, \u0161verca droge. Vodim ra\u010duna da ne kr\u0161im zakon i kodekse ali to ne zna\u010di da taj tekst ne\u0107e emotivno pogoditi prije svega \u017ertvu, a potom njene prijatelje i porodicu i na kraju i sve one ljude koji vode koliko toliko sre\u0111en \u017eivot i kojima su ove pojave ,,stra\u0161ne\u201c i,,nevjerovatne\u201d obja\u0161njava Robovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako dodaje, svaka rije\u010d u tekstu ima te\u017einu. \u201cJedna re\u010denica mo\u017ee nekome upropastiti dan, no\u0107 ili \u017eivot\u201c, dodaje ona, podsje\u0107aju\u0107i na li\u010dno iskustvo kada je zbog upotrebe rije\u010di \u201erobija\u201c, iako kao sinonima za zatvorsku kaznu, porodica osu\u0111enog do\u017eivjela tekst kao stigmatizuju\u0107i.
Taj primjer, smatra ona, pokazuje koliko je novinarski posao \u201ehod po ivici\u201c. Posebno u malim sredinama, gdje se ljudi me\u0111usobno poznaju, identitetske odrednice mogu proizvesti dodatnu stigmatizaciju, ne samo pojedinca ve\u0107 i njegove porodice ili \u010ditave zajednice.<\/p>\n\n\n\n
Kako dodaje, problemati\u010dni aspekt grani\u010dnog izvje\u0161tavanja se mo\u017eda najbolje ogleda u tome da se tekstovi \u010desto ili skoro uvijek naslovljavaju da je uhap\u0161en ili optu\u017een \u201eCetinjanin\u201c, \u201ePodgori\u010danin\u201c ili \u201eNik\u0161i\u0107anin\u201c. \u201cIako namjera novinara nije da uvrijedi cijelu zajednicu fakat je da \u0107e ovakav naslov ostaviti trag u javnom prostoru jer jedan naslov se pamti du\u017ee nego presuda.\u201d ka\u017ee Robovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, Robovi\u0107 upozorava da potpuno izbjegavanje navo\u0111enja mjesta nije nu\u017eno rje\u0161enje.
\u201e\u201cPre\u0107utkivanje identiteta mo\u017ee biti opasno jer pod njegovim pla\u0161tom nastaje iluzija da je sve u redu. Kada napi\u0161em da je Pljevljak uhap\u0161en zbog te\u0161kog krivi\u010dnog djela, ne smatram da time naru\u0161avam \u010dast svih gra\u0111ana Pljevalja. Smatram da je to u funkciji javnog interesa \u2013 da gra\u0111ani znaju da se nasilje de\u0161ava i u malim sredinama, da nije rezervisano samo za \u201evelike gradove\u201c, ali i da se \u017ertve ohrabre da prijave nasilje,\u201d obja\u0161njava ona.<\/p>\n\n\n\n
Urednica redakcije dru\u0161tva u ND Vijestima Tina Popovi\u0107, me\u0111utim, smatra da se granica u crnogorskim medijima \u010desto prelazi rutinski i bez dovoljno uredni\u010dkog promi\u0161ljanja.
\u201c U malom dru\u0161tvu kakvo je Crna Gora, grad nije neutralna informacija. To je fakti\u010dki identitetska skra\u0107enica, koju gra\u0111ani \u010desto \u010ditaju, odnosno slu\u0161aju, ali bez dodatnog obja\u0161njenja. Kada se ne imenuje odgovornost, ali se imenuje sredina, krivica se nekako prebacuje sa pojedinca na kolektiv. Medij tada vi\u0161e ne informi\u0161e, ve\u0107 kao da sugeri\u0161e.\u201c, upozorava Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da se \u010desto \u010duje opravdanje da je Crna Gora \u201emalo tr\u017ei\u0161te\u201c, u kojem \u010ditaoci\/gledaoci o\u010dekuju dodatne detalje, posebno kad se radi o akcijama iz policijskih saop\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMoj stav je da pominjanje grada, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, ne doprinosi razumijevanju konteksta i ne slu\u017ei javnom interesu. Takva praksa je u suprotnosti s duhom Kodeksa novinara, koji nala\u017ee po\u0161tovanje pretpostavke nevinosti i zabranu stigmatizacije, \u010dak i kada ona nije izre\u010dena direktno\u201d ka\u017ee Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona podsje\u0107a da evropska novinarska praksa nala\u017ee navo\u0111enje porijekla ili mjesta stanovanja samo kada je to neposredno relevantno za pri\u010du, te da je Evropski sud za ljudska prava vi\u0161e puta ukazivao na opasnost posredne identifikacije, posebno u malim sredinama.
\u201e Policijska saop\u0161tenja su naj\u010de\u0161\u0107e pisana iz bezbjednosne, a ne novinarske perspektive. Mediji, me\u0111utim, moraju biti svjesni da nijesu du\u017eni da prepi\u0161u ili samo \u201cnalijepe\u201d policijska saop\u0161tenja, ve\u0107 da ih ure\u0111uju u skladu s javnim interesom i profesionalnim standardima.\u201c, isti\u010de Popovi\u0107.
Politikolog Novovi\u0107 ukazuje da se nedostatak dubljeg i objektivnijeg konteksta \u010desto se \u201ekalibri\u0161e\u201c prema ni\u0161ama u kojima mediji djeluju, odnosno prema publici kojoj se obra\u0107aju. \u201cIzuzetak su uglavnom striktno istra\u017eiva\u010dki mediji, kao i u odre\u0111enoj mjeri nedjeljnici i mjese\u010dnici, koji zbog druga\u010dije dinamike rada i ve\u0107eg fokusa na analizu rje\u0111e pribjegavaju ovakvim oblicima izvje\u0161tavanja\u201d ka\u017ee Novovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Sagovornici se sla\u017eu u jednom \u2013 grani\u010dno izvje\u0161tavanje nije crno-bijela pojava. Ono zahtijeva stalno preispitivanje, uredni\u010dku odgovornost i svijest da formalna ispravnost ne zna\u010di nu\u017eno i dru\u0161tvenu ne\u0161kodljivost.
U suprotnom, mediji rizikuju da, umjesto da informi\u0161u, nehotice sugeri\u0161u \u2013 i da granica koju svakodnevno prelaze postane nova norma.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n\n\n\n PI\u0160E: Danijela Lasica \u201eUhap\u0161en Podgori\u010danin\u201c, \u201epriveden Cetinjanin\u201c ili \u201eosumnji\u010deni Pljevljak\u201c odavno su postale dio svakodnevnog medijskog jezika u Crnoj Gori. Formalno, u tim naslovima nema neistine \u2013 osoba jeste uhap\u0161ena, grad jeste ta\u010dan. Su\u0161tinski, me\u0111utim, rije\u010d je o praksi koju stru\u010dnjaci nazivaju grani\u010dnim izvje\u0161tavanjem \u2013 medijskom zonom koja ne kr\u0161i direktno profesionalne standarde, ali proizvodi<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4824,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[36],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4821","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-uncategorized-bs"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4821"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4821\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4826,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4821\/revisions\/4826"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4824"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}