\u201eCrnogorci su izmi\u0161ljena nacija.\u201c \u201eJalova.\u201c \u201eHrvati u Boki su projekat.\u201c Tri re\u010denice iz javnog prostora Crne Gore. Izgovorene u televizijskim emisijama ili objavljene na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Jedna bri\u0161e identitet \u010ditavog naroda. Druga poku\u0161ava diskreditovati \u017eenu kroz njen reproduktivni status. Tre\u0107a relativizuje identitet nacionalne manjine. Ali mo\u017eda je va\u017enije ne\u0161to drugo: sve su izgovorene u prostoru koji oblikuju mediji. U digitalnom dobu mediji vi\u0161e nijesu samo mjesto gdje se informacije objavljuju. Oni su prostor u kojem javni govor dobija publiku, legitimitet i brzinu \u0161irenja. Zbog toga pitanje govora mr\u017enje danas nije samo pitanje pojedina\u010dnih izjava, nego i odgovornosti onih koji taj prostor ure\u0111uju.<\/p>\n\n\n\n
Najdirektniji primjer toga zabilje\u017een je u programu TV Pink. U emisiji \u201eNovo jutro\u201c izre\u010dene su tvrdnje da su \u201eCrnogorci izmi\u0161ljena nacija\u201c, dok su se pripadnici tog naroda nazivali i \u201emutiranim Srbima\u201c ili \u201emontenegrinima\u201c. U istom programu iznosile su se i tvrdnje da \u201eTurci preuzimaju Crnu Goru\u201c, uz narative o navodnoj \u201eturkizaciji dr\u017eave\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Nakon monitoringa programa, Agencija za audiovizuelne medijske usluge ocijenila je da takav diskurs negira nacionalni identitet i mo\u017ee podsticati netrpeljivost prema etni\u010dkim zajednicama. Regulator je zbog toga odlu\u010dio da na \u0161est mjeseci ograni\u010di reemitovanje emisije u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Bila je to jedna od rijetkih situacija u kojoj je regulator jasno poru\u010dio da je u medijskom prostoru pre\u0111ena granica izme\u0111u slobode izra\u017eavanja i diskursa koji vrije\u0111a dostojanstvo \u010ditavih zajednica.<\/p>\n\n\n\n
Ubrzo nakon te odluke regulator je reagovao i na druge emitere \u010diji se programi reemituju u Crnoj Gori. Savjet Agencija za audiovizuelne medijske usluge pokrenuo je postupke protiv emitera Informer TV i TV Prva RS nakon \u0161to je monitoring pokazao prisustvo sadr\u017eaja sa elementima govora mr\u017enje, negiranja nacionalnog identiteta i glorifikacije pravosna\u017eno osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca.<\/p>\n\n\n\n
U obrazlo\u017eenju je navedeno da su pojedine emisije sadr\u017eavale narative koji dovode u pitanje postojanje crnogorskog nacionalnog identiteta i poni\u017eavaju pripadnike pojedinih zajednica, \u010dime se kr\u0161i princip po\u0161tovanja ljudskog dostojanstva i zabrane podsticanja mr\u017enje iz Evropske konvencije o prekograni\u010dnoj televiziji.<\/p>\n\n\n\n
Time je regulator zapravo pokazao da problem nije vezan za jedan program ili jednu televiziju, ve\u0107 za \u0161iri medijski prostor u kojem se identitetski sukobi i politi\u010dke poruke \u010desto pretvaraju u diskurs netrpeljivosti.<\/p>\n\n\n\n
Takve re\u010denice nijesu izolovani incidenti, zapravo su dio \u0161ireg obrasca javne komunikacije u kojem se politi\u010dki sukobi sve \u010de\u0161\u0107e vode kroz identitetske poruke, stereotipe i uvrede. Mediji u tom procesu \u010desto postaju prostor u kojem takav govor dobija publiku, legitimitet i mnogostruko ubrzanje. Sve to li\u010di na pandemiju koja se nezaustalvjivo \u0161iri, ali ipak, mediji u Crnoj Gori i njihov odnos prema \u0161irenju govora mr\u017enje i dalje nude zrake optimizma jer nijesu prvenstveno prepoznati kao mjesta sa koga se \u0161iri takav govor, ili uvrede ili dezinformacije. Ali prostor komentara i platformi na dru\u0161tvenih mre\u017eama ostaje problem.<\/p>\n\n\n\n
Mnogo \u010de\u0161\u0107e uvredljive poruke ostaju dio javnog prostora bez ikakvog epiloga, kao jo\u0161 jedna re\u010denica u politi\u010dkom nadmetanju ili televizijskoj debati.<\/p>\n\n\n\n
Takvi slu\u010dajevi, me\u0111utim, nijesu ograni\u010deni samo na televizijske emisije. Govor koji prelazi granicu javne debate \u010desto se pojavljuje i u politi\u010dkom prostoru koji mediji prenose i poja\u010davaju. Tokom polemike o izmjenama Zakona o radu ministarka rada Naida Ni\u0161i\u0107 bila je meta uvreda na dru\u0161tvenim mre\u017eama, gdje je nazvana \u201ejalovom\u201c. Nije rije\u010d o politi\u010dkoj kritici, nego o starom obrascu rodno zasnovanog napada na \u017eene u javnom \u017eivotu \u2013 obrascu koji poku\u0161ava diskreditovati politi\u010dki rad kroz li\u010dni i biolo\u0161ki stereotip. Kada \u017eene u\u0111u u politi\u010dku arenu, njihovi stavovi \u010desto postaju manje va\u017eni od stereotipa koji se koriste da ih diskredituju.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan obrazac identitetskog diskursa pojavio se i u televizijskom programu. Gostuju\u0107i u emisiji \u201eSlobodna zona\u201c paroh Srpske pravoslavne crkve Mijajlo Backovi\u0107 izjavio je da su \u201eHrvati u Boki projekat\u201c i da je, kako je naveo, u odre\u0111enom periodu izvr\u0161ena \u201ekroatizacija bokeljskih Rimokatolika\u201c. Na takve izjave reagovao je Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, pokrenuv\u0161i postupak po sopstvenoj inicijativi i upozoriv\u0161i da takav diskurs mo\u017ee dovesti u pitanje pravo pripadnika te zajednice da se slobodno nacionalno izja\u0161njavaju.<\/p>\n\n\n\n
Granica izme\u0111u politi\u010dkog govora i govora mr\u017enje ponekad zavr\u0161ava i pred sudovima. Predsjednik Op\u0161tine Nik\u0161i\u0107 Marko Kova\u010devi\u0107 tokom javnog nastupa izjavio je: \u201eUostalom, mislim Kartaginu treba razoriti. Uostalom, mislim nije bio genocid u Srebrenici. Mislim da sam tim sve rekao.\u201c Sud je utvrdio da je ovom izjavom izri\u010dito negiran genocid u Srebrenici, ali je zaklju\u010dio da tu\u017eila\u0161tvo nije dokazalo da je na\u010din na koji je genocid negiran mogao izazvati nasilje ili mr\u017enju prema nekoj grupi ljudi. Takvo tuma\u010denje proizlazi iz \u010dlana 370 Krivi\u010dnog zakonika Crne Gore, koji negiranje genocida tretira kao krivi\u010dno djelo samo ukoliko je u\u010dinjeno na na\u010din koji mo\u017ee dovesti do nasilja ili izazvati mr\u017enju prema grupi lica. Ponekad, me\u0111utim, netrpeljivost iza\u0111e iz medijskog diskursa i pre\u0111e u stvarni prostor.<\/p>\n\n\n\n
Tokom D\u017eada Film Festa u Podgorici projekcija filma \u201eRoda\u201c prekinuta je na Zabjelu kada je grupa mladi\u0107a rastjerala publiku koja je film gledala na ulici. Razlog je bio jednostavan \u2013 film je bio na albanskom jeziku. Uz pogrdne uzvike projekcija je prekinuta, a publika se razi\u0161la. Po\u010dinioci nikada nijesu identifikovani. Takvi doga\u0111aji rijetko nastaju u vakuumu. Atmosfera u kojoj se ovakav incident mo\u017ee dogoditi gradi se godinama kroz javni diskurs u kojem se identiteti relativizuju, dovode u pitanje ili predstavljaju kao prijetnja.<\/p>\n\n\n\n
Da takvi slu\u010dajevi nijesu izolovani pokazuje i izvje\u0161taj \u201eMapiranje govora mr\u017enje u Crnoj Gori\u201c, koji je identifikovao 81 primjer govora mr\u017enje ili diskriminatornog jezika u javnom prostoru. Analiza pokazuje da su naj\u010de\u0161\u0107e mete etni\u010dke zajednice, \u017eene u javnom \u017eivotu i politi\u010dki protivnici, dok dominantni obrasci uklju\u010duju negiranje identiteta, politi\u010dko etiketiranje i rodno zasnovane uvrede. Ali mo\u017eda je najva\u017eniji nalaz tog istra\u017eivanja onaj koji se odnosi upravo na medijski prostor. Prema analizi, govor mr\u017enje se \u010desto ne pojavljuje u samom novinarskom sadr\u017eaju, ve\u0107 eskalira u komentarima i digitalnim prostorima koje mediji stvaraju.<\/p>\n\n\n\n
U takvom kontekstu te\u0161ko je govoriti o izolovanim incidentima. Ono \u0161to se pojavljuje u komentarima, televizijskim debatama ili politi\u010dkim govorima zapravo je dio \u0161ireg obrasca komunikacije koji se godinama normalizuje u javnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima \u2013 mediji \u010desto nijesu autori govora mr\u017enje, ali postaju njegova infrastruktura. Komentari na portalima a posebno na nalozima medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama danas funkcioni\u0161u kao paralelni javni prostor. Tamo se politi\u010dki protivnici pretvaraju u \u201eizdajnike\u201c, identiteti u \u201eizmi\u0161ljene nacije\u201c, a \u017eene u javnom \u017eivotu u mete seksisti\u010dkih uvreda.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak i kada novinarski tekst ne sadr\u017ei uvredljiv govor, prostor komentara ga proizvodi. Zato pitanje spornog ali i govora mr\u017enje u medijima nije samo pitanje sadr\u017eaja koji novinari proizvode. To je i pitanje prostora kao \u0161to su komentari na portalima koji su mediji du\u017eni da urede u skladu sa Zakonom o medijima ili pak na mre\u017eama, koji su u tom smislu neregulisani.<\/p>\n\n\n\n
U digitalnom dobu granica izme\u0111u novinarstva, politi\u010dkog govora i komentara publike postaje sve tanja. Upravo zbog toga odgovornost medija vi\u0161e ne zavr\u0161ava objavljivanjem informacije, nego po\u010dinje na\u010dinom na koji se javni prostor ure\u0111uje.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201eCrnogorci su izmi\u0161ljena nacija.\u201c \u201eJalova.\u201c \u201eHrvati u Boki su projekat.\u201c Tri re\u010denice iz javnog prostora Crne Gore. Izgovorene u televizijskim emisijama ili objavljene na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Jedna bri\u0161e identitet \u010ditavog naroda. Druga poku\u0161ava diskreditovati \u017eenu kroz njen reproduktivni status. Tre\u0107a relativizuje identitet nacionalne manjine. Ali mo\u017eda je va\u017enije ne\u0161to drugo: sve su izgovorene u prostoru<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4839,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,143,36],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4837","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"category-aktuelnosti-medijska-pismenost","9":"category-uncategorized-bs"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4837"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4837\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4838,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4837\/revisions\/4838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}