{"id":4840,"date":"2026-03-09T12:02:33","date_gmt":"2026-03-09T12:02:33","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4840"},"modified":"2026-03-09T12:02:34","modified_gmt":"2026-03-09T12:02:34","slug":"rat-koji-je-daleko-i-mediji-koji-ga-drze-na-distanci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4840","title":{"rendered":"RAT KOJI JE DALEKO \u2013 I MEDIJI KOJI GA DR\u017dE NA DISTANCI"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Damir Niko\u010devi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Neki ka\u017eu da je Tre\u0107i svjetski rat po\u010deo pandemijom COVID-19. Drugi tvrde da je njegov po\u010detak ozna\u010dila agresija Rusije na Ukrajinu. Ima i onih koji smatraju da je globalna eskalacija zapravo po\u010dela ratnim operacijama na Bliskom istoku. Me\u0111utim, ako sudimo po na\u010dinu na koji je zna\u010dajan dio crnogorskih medija, prije svega televizijskih i radijskih stanica, tretirao sukob Izraela i SAD-a sa Iranom i iransku odmazdu, moglo bi se zaklju\u010diti da se radi o doga\u0111aju koji ne izaziva naro\u010ditu pa\u017enju. Ili, jo\u0161 preciznije: jo\u0161 jedan rat \u2013 ni\u0161ta novo, ni\u0161ta posebno.<\/p>\n\n\n\n

Da li je razlog tome to \u0161to na \u201edoma\u0107em terenu\u201c imamo pregr\u0161t politi\u010dkih, dru\u0161tvenih, ali i policijskih doga\u0111aja koji lako zasjene rat koji geografski i strate\u0161ki nadilazi gotovo svaki sukob u skorije vrijeme? Ili smo jednostavno navikli da globalne krize posmatramo kao udaljene spektakle koji nas doti\u010du tek onda kada se reflektuju na cijene goriva?<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu posebno zabrinjava sve prisutnija dru\u0161tvena ravnodu\u0161nost prema tragedijama koje se de\u0161avaju daleko od nas. Kada rat, stradanja i politi\u010dke krize po\u010dnemo posmatrati kao ne\u0161to \u0161to nas se ne ti\u010de, otvara se prostor za opasnu normalizaciju nasilja i patnje. Ravnodu\u0161nost prema tu\u0111oj nesre\u0107i nije samo moralni problem \u2013 ona dugoro\u010dno slabi sposobnost dru\u0161tva da razumije i reaguje na procese koji mogu imati ozbiljne posljedice i po njega samog. Upravo zato ignorisanje velikih svjetskih kriza nikada nije neutralna pozicija, ve\u0107 izbor koji govori mnogo o stanju javne svijesti i stanju medijskog prostora.<\/p>\n\n\n\n

Utisak je da u Crnoj Gori ravnodu\u0161nost prema velikim tragedijama \u010desto ne dolazi iz zle namjere, ve\u0107 iz preoptere\u0107enosti informacijama, selektivne pa\u017enje ili iz uvjerenja da je rije\u010d o doga\u0111ajima koji nas se neposredno ne ti\u010du. U takvom ambijentu mediji imaju dodatnu odgovornost \u2013 da globalne procese objasne, kontekstualizuju i pribli\u017ee publici.<\/p>\n\n\n\n

Vijesti koje nestaju u brzini informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U velikim svjetskim medijima sukob Izraela, SAD-a i Irana tretiran je kao klju\u010dna tema. Me\u0111unarodne televizije, novinske agencije i digitalne platforme neprestano su analizirale razvoj situacije \u2013 od vojnih operacija, diplomatskih reakcija i pozicioniranja velikih sila, do humanitarnih i ekonomskih posljedica.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, na\u010din izvje\u0161tavanja \u010desto je bio sveden na takozvani \u201erat u realnom vremenu\u201c: broj ispaljenih raketa, presretnutih projektila, lansiranih dronova, pogo\u0111enih baza ili potopljenih brodova. Takva dinamika stvara sna\u017ean osje\u0107aj drame, ali istovremeno ostavlja malo prostora za dublje razumijevanje uzroka i ciljeva sukoba. Rat tako postaje niz uzastopnih informativnih impulsa koji privla\u010de pa\u017enju, ali rijetko nude \u0161iru sliku doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

Simptomati\u010dan primjer predstavlja vijest o navodnom ubistvu biv\u0161eg iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadined\u017eada. Informacija je u jednom trenutku kru\u017eila me\u0111unarodnim i crnogorskim medijskim prostorom, ali je ubrzo ostala bez potvrde i bez ozbiljne verifikacije.<\/p>\n\n\n\n

Vijest je pro\u0161la gotovo neopa\u017eeno i jednako brzo nestala iz fokusa. Takvi primjeri pokazuju koliko savremeni informativni tokovi mogu da relativizuju \u010dak i potencijalno izuzetno va\u017ene doga\u0111aje. Upravo taj model informativnog spektakla preliva se i na manje medijske sisteme, uklju\u010duju\u0107i i crnogorski.<\/p>\n\n\n\n

Kontekst koji nedostaje. Rijetke ozbiljne analize.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedan od klju\u010dnih problema u izvje\u0161tavanju o ovoj temi u crnogorskim elektronskim medijima jeste nedostatak konteksta. Informacije su se uglavnom svodile na operativne podatke: koji su ciljevi pogo\u0111eni i kakva je trenutna vojna situacija.<\/p>\n\n\n\n

Sve su to va\u017ene informacije, ali prosje\u010dan gledalac ili slu\u0161alac te\u0161ko mo\u017ee razumjeti \u0161ta se zapravo krije iza tih brojki. Koji su stvarni motivi sukobljenih strana? Kakva je uloga velikih sila? Koje su mogu\u0107e dugoro\u010dne posljedice za region i svijet? Takve rasprave u crnogorskom medijskom prostoru pojavljuju se rijetko.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, treba naglasiti da je bilo ozbiljnih bavljenja ovom temom. U pojedinim medijima poput RTCG-a i emisije \u201eGlobus<\/a>\u201c, E TV-a kroz emisiju \u201eUkr\u0161tene rije\u010di<\/a>\u201c ili Antene M kroz \u201eDruga\u010diju radio vezu<\/a>\u201c moglo se \u010duti vi\u0161e analize i poku\u0161aja da se objasni \u0161ira slika sukoba. Ne ka\u017eemo da u drugim medijima se ova tema nije posebno obra\u0111ivala kroz tematske emisije, ali je subjektivni osvrt autora ovoga teksta da se u ovim emisijama radilo najsistemati\u010dnije, uz ne\u0161to izra\u017eeniju analiti\u010dku dimenziju i poku\u0161aj da se doga\u0111aji smjeste u \u0161iri me\u0111unarodni kontekst.<\/p>\n\n\n\n

Bez specijalizovanih novinara i analiti\u010dara te\u0161ko je o\u010dekivati ozbiljnije emisije ili debate o kompleksnim me\u0111unarodnim temama. Crna Gora ih, na\u017ealost, ima malo, pa globalni sukobi \u010desto ostaju predstavljeni tek kroz kratke vijesti ili agencijske izvje\u0161taje. Ipak, ohrabruje \u010dinjenica da makar dio crnogorskih medija ima novinare koji se bave me\u0111unarodnim odnosima, iako takvih profila u doma\u0107em medijskom prostoru i dalje nema dovoljno. Kao dobar primjer kako se ova oblast mo\u017ee sistemati\u010dno pratiti je Hrvatska radiotelevizija (HRT), koja ve\u0107 decenijama razvija novinarstvo specijalizovano za me\u0111unarodnu politiku i globalne procese, i na koju se \u010desto pozivam kao na medij koji ozbiljno informi\u0161e, ali i edukuje publiku. Posebno se u tom kontekstu isti\u010de rad vi\u0161edecenijske televizijske novinarke Elizabete Gojan, \u010diji pristup me\u0111unarodnoj politici odlikuje temeljnost i duboko poznavanje globalnih odnosa. Ona uspijeva da slo\u017eene doga\u0111aje smjesti u \u0161iri istorijski i geopoliti\u010dki okvir, ali i da male, \u201eobi\u010dne\u201c pri\u010de unutar velikih me\u0111unarodnih sukoba predstavi na na\u010din koji je jasan, prijem\u010div i zanimljiv gledaocu sa prosje\u010dnim, pa \u010dak i ispodprosje\u010dnim interesovanjem za ove teme. Takav pristup pokazuje koliko kvalitetno novinarstvo mo\u017ee istovremeno informisati, obrazovati i zadr\u017eati pa\u017enju publike.<\/p>\n\n\n\n

Kada je lokalno va\u017enije od globalnog<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zbog toga se de\u0161avalo da sukob koji uklju\u010duje nekoliko klju\u010dnih regionalnih i globalnih sila u pojedinim crnogorskim medijima nije bio ni me\u0111u dvije ili tri udarne vijesti dana. Umjesto toga, fokus je bio na hap\u0161enjima biznismena ili dnevno-politi\u010dkim obra\u010dunima. Naravno, takvi doga\u0111aji nesumnjivo zaslu\u017euju pa\u017enju javnosti. Ali ostaje pitanje da li je proporcionalnost u odre\u0111ivanju prioriteta ponekad izgubljena.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna gotovo zanemarena dimenzija u ve\u0107ini crnogorskih elektronskih medija jeste ekonomija rata. Globalni sukobi na Bliskom istoku imaju zna\u010dajne posljedice po energetsku sigurnost, trgovinu, finansijska tr\u017ei\u0161ta, ali i turizam, \u010dime se, izme\u0111u ostalog, bavila emisija \u201eOkvir\u201c<\/a> na RTCG-u. Ipak, u crnogorskim medijima ekonomija sukoba uglavnom je svedena na jedno pitanje: kako \u0107e cijena nafte uticati na cijene goriva kod nas. Na taj na\u010din slo\u017eena mre\u017ea ekonomskih posljedica svodi se na vrlo uski lokalni okvir.<\/p>\n\n\n\n

Posljednjih dana o ovoj temi se izvje\u0161tava i kroz organizovane evakuacije crnogorskih dr\u017eavljana iz regiona Bliskog istoka. To je konkretna lokalna posljedica sukoba, ali se u medijima naj\u010de\u0161\u0107e pojavljivala kao servisna ili prakti\u010dna informacija bez dublje geopoliti\u010dke pozadine. Takve situacije upravo su prilika da se publici objasni kako globalni konflikti postaju i lokalna bezbjednosna tema.<\/p>\n\n\n\n

Rat kao statistika: primjer Gaze i Minaba<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tokom dugotrajnog rata u Gazi, ogromna ljudska tragedija vremenom je sve vi\u0161e svedena na statistiku. Brojevi \u017ertava postali su gotovo rutinska informacija u medijskim izvje\u0161tajima. Kada tragedija postane svakodnevna vijest, postoji opasnost da publika prestane da je do\u017eivljava kao stvarnu ljudsku patnju.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dan obrazac vidio se i u izvje\u0161tavanju o napadu na \u017eensku \u0161kolu u iranskom Minabu, u kojem je poginulo vi\u0161e od 150 djevoj\u010dica<\/a>. U svjetskim medijima taj doga\u0111aj je izazvao ozbiljne debate o bezbjednosti civila, propagandi, odgovornosti i mogu\u0107im ratnim zlo\u010dinima. U crnogorskim medijima, me\u0111utim, ta vijest uglavnom je pro\u0161la kao kratka informacija bez \u0161ire analize.<\/p>\n\n\n\n

Ideolo\u0161ka \u0161ahovska tabla globalnih medija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na globalnom nivou, izvje\u0161tavanje o ovom sukobu jasno pokazuje ideolo\u0161ke podjele me\u0111unarodnog informativnog prostora. Analiti\u010dari \u010desto podsje\u0107aju na koncept \u201evelike \u0161ahovske table\u201c koji je opisivao ameri\u010dki strateg Zbignjev B\u017ee\u017einski \u2013 svijet u kojem se globalna politika vodi kao strate\u0161ka igra velikih sila. Taj koncept i danas se \u010desto koristi kao metafora za razumijevanje geopoliti\u010dkih rivalstava.<\/p>\n\n\n\n

U tom okviru zapadni mediji \u010desto govore o nu\u017enosti intervencije i bezbjednosnim razlozima za vojno djelovanje. Zapadni mediji koji nisu mainstream, kao i oni drugi – bliski autoritarnim re\u017eimima u Iranu ili Rusiji, isti doga\u0111aj nazivaju otvorenom agresijom i kr\u0161enjem me\u0111unarodnog prava.<\/p>\n\n\n\n

Cilj ovog teksta nije da presu\u0111uje izme\u0111u tih interpretacija. Mnogo va\u017enije pitanje jeste kako crnogorski mediji prenose i interpretiraju te narative, te da li se previ\u0161e oslanjaju na zapadne izvore informacija bez sopstvene analiti\u010dke distance. Drugim rije\u010dima, da li doma\u0107i medijski prostor uspijeva da razvije sopstvenu interpretativnu perspektivu ili ostaje samo prenosilac tu\u0111ih narativa.<\/p>\n\n\n\n

Doma\u0107a percepcija va\u017enosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U doma\u0107em medijskom i politi\u010dkom prostoru ponekad se stvara utisak da se globalni ratovi tretiraju gotovo na istom nivou va\u017enosti kao svakodnevne rasprave u Skup\u0161tini Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

Ako je zaista mogu\u0107e da se eskalacija velikog me\u0111unarodnog sukoba posmatra kao tema pribli\u017eno jednaka raspravi o Zakonu o zapaljivim te\u010dnostima \u2013 kako bi rekao jedan od aktivnijih poslanika u Skup\u0161tini Crne Gore kada je taj zakon uporedio sa izmjenama Zakona o unutra\u0161njim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost \u2013 onda mo\u017eda problem nije samo u medijima.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda je problem u tome kako kao dru\u0161tvo odre\u0111ujemo \u0161ta je zaista va\u017eno. A upravo na\u010din na koji odre\u0111ujemo prioritete u javnom prostoru govori mnogo o politi\u010dkoj zrelosti jednog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Damir Niko\u010devi\u0107 Neki ka\u017eu da je Tre\u0107i svjetski rat po\u010deo pandemijom COVID-19. Drugi tvrde da je njegov po\u010detak ozna\u010dila agresija Rusije na Ukrajinu. Ima i onih koji smatraju da je globalna eskalacija zapravo po\u010dela ratnim operacijama na Bliskom istoku. Me\u0111utim, ako sudimo po na\u010dinu na koji je zna\u010dajan dio crnogorskih medija, prije svega televizijskih<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4841,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,143],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4840","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"category-aktuelnosti-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4840","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4840"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4840\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4842,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4840\/revisions\/4842"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4840"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4840"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4840"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}