{"id":4846,"date":"2026-03-19T12:10:50","date_gmt":"2026-03-19T12:10:50","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4846"},"modified":"2026-03-19T12:27:51","modified_gmt":"2026-03-19T12:27:51","slug":"satira-na-saslusanju-ucestali-pritisci-na-novinare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4846","title":{"rendered":"Satira na saslu\u0161anju: U\u010destali pritisci na novinare"},"content":{"rendered":"\n

PI\u0160U: Ivan Ivanovi\u0107, Valentina Ostoji\u0107 i Bal\u0161a Rudovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Petnaest godina nakon izmjena Krivi\u010dnog zakonika kojima su kleveta i uvreda dekriminalizovane, sa ciljem ja\u010danja za\u0161tite slobode izra\u017eavanja i medija, Crna Gora se i dalje suo\u010dava sa sna\u017enim institucionalnim pritiscima na novinare i kolumniste, \u0161to se ogleda i u brojnim pozivima na saslu\u0161anja zbog javno iznesenih stavova.<\/p>\n\n\n\n

Samo u posljednjih dvije godine javnost je svjedo\u010dila nizu postupaka protiv novinara, kolumnista i aktivista – pokrenutih zbog sarkasti\u010dnih i kriti\u010dkih rije\u010di koje bi, umjesto sudskih procesa, morale biti dio zdrave demokratske rasprave, ocjenjuju sagovornici Instituta za medije.<\/p>\n\n\n\n

U martu 2025. godine protiv glavnog urednika portala Normalizuj.me Brana Mandi\u0107a pokrenut je prekr\u0161ajni postupak, zbog objavljene kolumne<\/a> u kojoj Mandi\u0107 ismijava univerzitetskog profesora Aleksandra Stamatovi\u0107a zbog komentarisanja dekoltea novinarke tokom televizijskog nastupa.<\/p>\n\n\n\n

Uprava policije je prvobitno, po prijavi advokatske kancelarije Su\u0161i\u0107, pokrenula protiv Mandi\u0107a postupak pred Sudom za prekr\u0161aja, da bi tek nakon javnog negodovanja vi\u0161e nevladnih organizacija, odustala od takvog zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n

Mandi\u0107 je Institutu za medije kazao da pritiske na novinare do\u017eivljava kao kontinuitet partitokratski ustrojenog sistema koji, prema njegovim rije\u010dima, poku\u0161ava da kontroli\u0161e javni prostor putem zloupotrebe bezbjednosnog sektora. Navodi da se sve pritom odvija iza kulisa, a da se naredbe “prenose \u0161apatom preko slu\u017ebenih telefona, u tijesnom krugu politi\u010dkih mo\u0107nika i policijskih funkcionera koji danas odgovaraju jednoj, a sjutra drugoj stranci”.<\/p>\n\n\n\n

“Primje\u0107ujem da te strukture nisu vi\u010dne finesama javnog nastupa, valjda jer ne razumiju koncept slobodnog govora, pa \u010desto ispadaju trapavi i jo\u0161 vi\u0161e ismijani nakon li\u010dnih odmazdi koje poku\u0161avaju sprovesti u ime dr\u017eave”, ocijenio je on.<\/p>\n\n\n\n

Na pitanje – ako dr\u017eava politi\u010dki tekst tretira kao incident, a ne kao javno dobro, da li se time pravni poredak svjesno uru\u0161ava – Mandi\u0107 je odgovorio da je pravni poredak toliko puta uru\u0161en na toliko raznih nivoa da se o pravnom sistemu Crne Gore samo uslovno mo\u017ee govoriti kao o funkcionalnom.<\/p>\n\n\n\n

“Naravno da se sve radi namjerno i svjesno. Privatni, partijski i klanovski interesi vide svoju \u0161ansu u razorenom sistemu. Njima smetaju principijelni istupi, novinarska sloboda i sr\u010danost, savjestan nadzor – smetaju im glasovi koji nisu umotani u njihove partijske \u0161ifre i floskule kojima terori\u0161u javnost”, podvla\u010di sagovornik.<\/p>\n\n\n\n

Mandi\u0107ev slu\u010daj nije usamljen.<\/p>\n\n\n\n

Kolumnista portala RTCG Du\u0161ko Kova\u010devi\u0107 saslu\u0161an je pro\u0161log mjeseca u podgori\u010dkom Odjeljenju bezbjednosti po zahtjevu Osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva zbog kolumne \u201eBolje od bjekstva\u201c i Fejsbuk komentara u kojem pominje direktora Uprave policije Lazara \u0160\u0107epanovi\u0107a. Tu\u017eila\u0161tvo je nakon prikupljenog obavje\u0161tenja saop\u0161tilo da u njegovim radnjama nema elemenata nijednog krivi\u010dnog djela i da predmet ne\u0107e biti formiran, ali je vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac Milorad Markovi\u0107 utvrdio propuste u njihovom postupanju. Markovi\u0107 je u pismu<\/a> Akciji za ljudska prava (HRA) saop\u0161tio je da je dr\u017eavni tu\u017eilac bez prethodne ocjene postojanja krivi\u010dnog djela nalo\u017eio policiji da utvr\u0111uje identitet autora, dok je policija onda prekora\u010dila nalog tu\u017eioca i od Kova\u010devi\u0107a prikupljala obavje\u0161tenja, za \u0161ta im nije dat nalog.<\/p>\n\n\n\n

Novinar i autor emisije Na\u010disto na Televiziji Vijesti, Petar Komneni\u0107, pro\u0161log mjeseca dao je u svojstvu gra\u0111anina izjavu policiji povodom komunikacije koju je u toku autorske emisije Na\u010disto ostvario sa osobom koja se predstavila kao Milo\u0161 Medenica. Policija je Komneni\u0107a sa\u010dekala nakon emitovanja emisije ispred zgrade Televizije Vijesti, \u0161to su osudili iz vi\u0161e medijskih udru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n

U julu pro\u0161le godine novinarka Vesna Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107 na dru\u0161tvenoj mre\u017ei prokomentarisala je Dior papu\u010de koje je nosila supruga gradona\u010delnika Podgorice Danijela Mujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

“Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblace. Ovo je sto posto fus, sto bi rekao moj sin kad sumnja je li original”, napisala je Rajkoivi\u0107 Nenadi\u0107 na svom Fejsbuk profilu gdje je podijelila i fotografiju Danijele Mujovi\u0107 u Dior papu\u010dama.<\/p>\n\n\n\n

Zbog tog komentara, Mujovi\u0107 je protiv Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107 podnijela prijavu za uznemiravanje. Nakon saslu\u0161anja u policiji i reakcije vi\u0161e nevladinih organizacija prijava je odba\u010dena kao neosnovana.<\/p>\n\n\n\n

Zbog javnog iznijetog stava u sudnici je bio istori\u010dar i kolumnista Boban Batri\u0107evi\u0107. I uvom slu\u010daju, nakon negodovanja dijela javnosti, Vi\u0161e dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u martu 2024. godine je odustalo od gonjenja. Krivi\u010dnu prijavu protiv Batri\u0107evi\u0107a je podnio advokat Dejan Dragovi\u0107, optu\u017euju\u0107i ga za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Evropska praksa daje slobodi govora najvi\u0161i stepen za\u0161tite<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Advokat Milo\u0161 Vuk\u010devi\u0107 rekao je Institutu za medije da praksa pozivanja novinara i kolumnista na policijska saslu\u0161anja zbog tekstova, komentara ili satiri\u010dnih osvrta predstavlja ozbiljno pitanje sa stanovi\u0161ta ustavno zajem\u010dene slobode izra\u017eavanja. Konstatovao je da sloboda medija nije samo individualno pravo novinara, ve\u0107 klju\u010dni mehanizam dru\u0161tvene kontrole nosilaca javne vlasti.<\/p>\n\n\n\n

“Upravo zato evropski standardi, kao i sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), politi\u010dkom govoru i javnoj kritici daju najvi\u0161i stepen za\u0161tite”, naveo je on.<\/p>\n\n\n\n

Vuk\u010devi\u0107 ka\u017ee da \u010dak i kad se postupci protiv novinara zavr\u0161e bez utvr\u0111ivanja prekr\u0161ajne ili krivi\u010dne odgovornosti, sama \u010dinjenica da se novinari pozivaju na informativne razgovore zbog iznijetih stavova ima potencijal da proizvede efekat zastra\u0161ivanja na slobodu izra\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

“Institucionalna reakcija takve vrste mo\u017ee djelovati obeshrabruju\u0107e na javni govor i kriti\u010dko novinarstvo, \u0161to je suprotno duhu demokratskog poretka i standardima za\u0161tite slobode medija. Posebno je problemati\u010dno kad se stilizovan politi\u010dki tekst, satira ili polemi\u010dki komentar tretiraju kao doga\u0111aj koji zahtijeva policijsku intervenciju”, ocjenjuje sagovornik.<\/p>\n\n\n\n

On je ukazao da je pravno neodr\u017eivo da se dru\u0161tvena analiza ili politi\u010dka kritika automatski svode na pitanje za\u0161tite li\u010dnosti, kao i da je sudska praksa u tom pogledu jasna \u2013 “javne li\u010dnosti i nosioci javnih funkcija du\u017eni su da trpe znatno vi\u0161i stepen javne kritike nego obi\u010dni gra\u0111ani, upravo zbog prirode funkcije koju obavljaju i uticaja koji imaju na javne poslove”.<\/p>\n\n\n\n

“Zbog toga smatram da policijski pristup koji politi\u010dki govor i novinarsku analizu tretira kao potencijalni pravni incident nije u skladu sa savremenim standardima slobode izra\u017eavanja”, podvukao je on.<\/p>\n\n\n\n

Kleveta i uvreda u Crnoj Gori nijesu krivi\u010dna djela od 2011. godine, kada ih je prema preporukama Savjeta Evrope dr\u017eava dekriminalizovala.<\/p>\n\n\n\n

Kao potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima, Crna Gora je obavezna da primjenjuje standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), a \u010dlanom 10 se garantuje sloboda govora izra\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

U praksi ESLJP-a nagla\u0161ava se za\u0161tita izra\u017eavanja i komentarisanja tema od dru\u0161tvenog zna\u010daja, naro\u010dito kada je rije\u010d o javnoj debati o politi\u010darima i nosiocima javnih funkcija. Sud posebno isti\u010de da sloboda izra\u017eavanja obuhvata i satiri\u010dno i sarkasti\u010dno komentarisanje kao legitimnu formu dru\u0161tvene i politi\u010dke kritike.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ovo se vidi kroz veliki broj slu\u010dajeva o kojima je raspravljao ESLJP. Tako je presudom<\/a> u januaru ove godine u slu\u010daju Mladina d.d. Ljubljana protiv Slovenije ESLJP utvrdio povredu \u010dlana 10 Evropske Konvencije o ljudskim pravima. \u010casopis Mladina je prethodno bio nov\u010dano ka\u017enjen od doma\u0107eg suda zbog satiri\u010dne fotografije o poznatom politi\u010daru i njegovoj porodici, da bi ESLJP utvrdio da je objava bila u izrazito satiri\u010dnoj rubrici, \u0161to u\u017eiva poja\u010danu za\u0161titu, te da je politi\u010dar javna osoba koja mora trpjeti \u0161iru granicu kritike. Ovo je samo jedan u nizu slu\u010dajeva gdje su doma\u0107i sudovi \u201csankcionisali\u201d \u0161aljivo kriti\u010dko izra\u017eavanje, a kada je ESLJP utvrdio povredu prava na slobodu izra\u017eavanja. Drugi uklju\u010duju i \u010duveni slu\u010daj Vereinigung Bildender K\u00fcnstler protiv Austrije (2007)<\/a>, a koji predstavlja jedno od glavnih utemeljenja za praksu za\u0161tite kriti\u010dkog izlaganja te se i citira u presudama iz istog domena, nagla\u0161avaju\u0107i za\u0161titu distorzije u satiri\u010dnom izra\u017eavanju.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Brano Mandi\u0107 tvrdi da ne samo novinari, ve\u0107 svi aktivni gra\u0111ani mogu biti meta samo zato \u0161to misle i dr\u017ee do onog \u0161to misle, te da se poku\u0161ava stvoriti ambijent u kom misao ne funkcioni\u0161e – “dru\u0161tvo u kom se valja naviknuti na besmisao”.<\/p>\n\n\n\n

“Ne ka\u017eem da se u tome uspjelo, ali da je cilj osujetiti u\u010de\u0161\u0107e javnosti i izop\u0161iti gra\u0111anina iz procesa odlu\u010divanja, to je makar o\u010digledno”, konstatovao je Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

On je rekao da, ako je satira za dr\u017eavu opasnija od kriminala, onda to javnosti govori da policija, sudstvo ili tu\u017eila\u0161tvo “poku\u0161avaju da zapla\u0161e gra\u0111ane, kako bi pristali na politi\u010dku realnost sa ovakvim liderima, partijama, te vjerskim i biznis vrhu\u0161kama koje djeluju kao dr\u017eava u dr\u017eavi”. Ipak, Mandi\u0107 poru\u010duje da se mora primijetiti da dr\u017eavne institucije ne nastupaju uvijek unisono.<\/p>\n\n\n\n

“\u010cesto su u me\u0111usobnim sukobima koji djeluju nekad smije\u0161no, nekad uznemiruju\u0107e. Na kraju, istina je da \u010dak i u takvim dr\u017eavnim organima ima razumnih pojedinaca, koji djeluju profesionalno i zaustave zlu namjeru”, ka\u017ee sagovornik.<\/p>\n\n\n\n

Crnogorski Zakon o javnom redu i miru propisuje nov\u010dane i kazne zatvora od 30 do 60 dana za vrije\u0111anje morala i drsko pona\u0161anje na javnom mjestu, a naro\u010dito grubo, bestidno ili uvredljivo opho\u0111enje prema drugima, kao i vrije\u0111anje po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etni\u010dkog porijekla ili drugog li\u010dnog svojstva.\u202fPrekr\u0161aji kojima se naru\u0161ava javni red i mir na ovaj na\u010din su i radnje u\u010dinjene posredstvom elektronskih komunikacionih mre\u017ea, \u0161to zna\u010di da se slobode izra\u017eavanja ograni\u010dava i u onlajn prostoru.<\/p>\n\n\n\n

Advokat Vuk\u010devi\u0107 je ocijenio je da u demokratskom dru\u0161tvu odgovor na kriti\u010dki tekst ne mo\u017ee biti policijski poziv na saslu\u0161anje, ve\u0107 argument, polemika ili demanti u javnom prostoru. Vuk\u010devi\u0107 poru\u010duje da u suprotnom, postoji realna opasnost da se kroz institucionalne mehanizme, makar posredno, su\u017eava prostor slobodne javne debate.<\/p>\n\n\n\n

“Odnosno rizikujemo da stvorimo atmosferu u kojoj se novinari ne\u0107e pitati da li su u pravu, nego da li \u0107e zbog napisanog sjutra zavr\u0161iti u policiji”, zaklju\u010dio je Vuk\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Tekst je nastao kao rezultat jednogodi\u0161nje Regionalne akademije za budu\u0107e mlade lidere iz oblasti medijske pismenosti i aktivizma<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010clanak je dio regionalnog projekta \u201eNa\u0161i mediji: Inicijativa civilnog dru\u0161tva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promovisanje dijaloga\u201c, koji podr\u017eava Evropska unija, a sprovodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Projekat kofinansira Ministarsrvo javne uprave u Crnoj Gori.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

\u010clanak je nastao uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i Ministarstva javne uprave u Crnoj Gori. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost Instituta za medije Crne Gore i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PI\u0160U: Ivan Ivanovi\u0107, Valentina Ostoji\u0107 i Bal\u0161a Rudovi\u0107 Petnaest godina nakon izmjena Krivi\u010dnog zakonika kojima su kleveta i uvreda dekriminalizovane, sa ciljem ja\u010danja za\u0161tite slobode izra\u017eavanja i medija, Crna Gora se i dalje suo\u010dava sa sna\u017enim institucionalnim pritiscima na novinare i kolumniste, \u0161to se ogleda i u brojnim pozivima na saslu\u0161anja zbog javno iznesenih stavova.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4847,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,141],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4846","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"category-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4846"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4846\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4848,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4846\/revisions\/4848"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4847"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}