{"id":4871,"date":"2026-04-07T14:26:22","date_gmt":"2026-04-07T14:26:22","guid":{"rendered":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4871"},"modified":"2026-04-07T14:26:23","modified_gmt":"2026-04-07T14:26:23","slug":"ai-u-medijima-trazi-vise-od-izmjena-kodeksa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/?p=4871","title":{"rendered":"AI u medijima tra\u017ei vi\u0161e od izmjena Kodeksa"},"content":{"rendered":"\n

PI\u0160E : Ivan Ivanovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upotreba vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI) ne mo\u017ee se u potpunosti urediti samo izmjenama Kodeksa novinara, jer takav pristup nije dovoljan za regulisanje slo\u017eenosti AI sistema, ve\u0107 je klju\u010dno da se ova oblast dodatno defini\u0161e kroz interne redakcijske smjernice, ocjenjuju stru\u010dnjaci<\/p>\n\n\n\n

Iako se AI ve\u0107 svakodnevno koristi u medijima, njegova primjena jo\u0161 uvijek nije regulisana Kodeksom novinara Crne Gore, niti ve\u0107ina redakcija posjeduje jasne interne protokole za njeno kori\u0161\u0107enje. U novembru pro\u0161le godine predstavljen je Nacrt novog Kodeksa novinara Crne Gore, koji je trenutno u fazi dopuna, a predvi\u0111a se da izmijenjena verzija po prvi put sadr\u017ei posebno poglavlje posve\u0107eno upotrebi AI u novinarstvu.<\/p>\n\n\n\n

Teoreti\u010dar medija i profesor na Univerzitetu Crne Gore Vuk Vukovi\u0107 smatrada sam Kodeks nije dovoljan jer je njegova uloga normativna i orijentaciona. Prema njegovim rije\u010dima, stvarna primjena AI-a zavisi od operativnih mehanizama unutar samih medija.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNajracionalnije rje\u0161enje je hibridni model upravljanja, koji kombinuje krovnu regulativu sa internim redakcijskim praksama\u201c, navodi Vukovi\u0107 za Institut za medije.<\/p>\n\n\n\n

On isti\u010de da bi dr\u017eava i regulatorna tijela trebalo da obezbijede osnovni normativni okvir, prije svega u domenu transparentnosti, odgovornosti i za\u0161tite javnog interesa.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTo podrazumijeva uskla\u0111ivanje sa evropskim standardima, ali i izgradnju kapaciteta za njihovu implementaciju, \u0161to je \u010desto slabija ta\u010dka u manjim medijskim sistemima, kakav je crnogorski\u201d, navodi Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, kako nagla\u0161ava, praksa pokazuje da se najve\u0107i dio eti\u010dkih dilema, koje su klju\u010dne za primjenu AI, zapravo rje\u0161ava unutar redakcija.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTo nam govori da su neophodni interni protokoli koji defini\u0161u kako se AI koristi u svakodnevnom radu: ko je odgovoran za sadr\u017eaj, kada i kako se AI koristi, i na koji na\u010din se integri\u0161e verifikacija\u201d, ka\u017ee Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost se ne mo\u017ee prenijeti na ma\u0161inu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjak za digitalne medije i direktor digitalnih operacija Velikih pri\u010da,<\/em> Pavle Zlati\u0107 saglasan je da su klju\u010dne interne smjernice, te da se vje\u0161ta\u010dka inteligencija prepozna i u \u0161iroj regulativi, ali na \u201epani\u010dan na\u010din kojih posljednjih godina vi\u0111amo\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Zlati\u0107 podsje\u0107a da okvir  koji bi podrazumijevao odgovornu primjenu AI alata ve\u0107 postoji, odnosno da mediji i novinari po postoje\u0107im regulativama i esnafskim kodeksima svakako moraju da se pona\u0161aju u skladu sa profesionalnim i eti\u010dkim standardima – da izvje\u0161tavaju istinito, u javnom interesu i da ne dovode javnost u zabludu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo se ne mijenja pojavom vje\u0161ta\u010dke inteligencije, pa se isticanje da npr. ‘mediji ne smiju da kori\u0161\u0107enjem AI dovode javnost u zabludu’ \u010dini suvi\u0161nim, jer ne znam u kom slu\u010daju i pomo\u0107u kojih alata ‘smiju da dovode javnost u zabludu’ , navodi Zlati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

On dodaje i da bez obzira na alate koji se koriste za prikupljanje, obradu ili objavljivanje neke informacije, ta informacija uvijek mora biti istinita i za njeno objavljivanje je uvijek neko odgovoran, odnosno ne postoji prostor u kome se ta odgovornost mo\u017ee prebaciti na ma\u0161inu, pa ni u slu\u010daju da neka redakcija potpuno automatizuje neki proces.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU takvim slu\u010dajevima je ‘za to je kriv AI’ samo izgovor, pa mislim da su zapravo interne redakcijske smjernice i insistiranje na obu\u010denosti, razumijevanju AI i transparentnosti unutar redakcija klju\u010dne\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n

To zna\u010di, prema njegovim rije\u010dima, da bi redakcije morale da razumiju \u0161ta mogu, a \u0161ta ne mogu postoje\u0107i modeli, da budu iskreni o radnim procesima i da na taj na\u010din sprije\u010de da zbog kori\u0161\u0107enja alata koji sigurno mogu da im pomognu u radu, prave gre\u0161ke i kr\u0161e standarde.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMislim da je uloga dr\u017eave, udru\u017eenja i drugih organa upravo tu, iako je vjerovatno te\u0161ko o\u010dekivati pravu pomo\u0107, da omogu\u0107e ionako slabim medijima, medijima koji nemaju dovoljno resursa, da se bolje adaptiraju na ove ogromne promjene\u201c, navodi Zlati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Na evropskom nivou, regulacija vje\u0161ta\u010dke inteligencije uspostavljena je kroz vi\u0161e me\u0111usobno povezanih akata.<\/p>\n\n\n\n

Zakon o vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji (AI Act), usvojen 2024. godine, uvodi pristup zasnovan na riziku i postavlja pravila za bezbjednu i eti\u010dnu upotrebu AI sistema. Op\u0161ta uredba o za\u0161titi podataka (GDPR), usvojena 2016. a u primjeni od 2018. godine, reguli\u0161e obradu li\u010dnih podataka, uklju\u010duju\u0107i automatizovano odlu\u010divanje, uz naglasak na transparentnost i za\u0161titu privatnosti. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnom tr\u017ei\u0161tu (DMA), usvojeni 2020. godine, dodatno ure\u0111uju digitalni prostor \u2013 DSA kroz transparentnost algoritama i suzbijanje \u0161tetnog sadr\u017eaja, a DMA kroz ograni\u010davanje monopola velikih tehnolo\u0161kih kompanija i osiguranje fer tr\u017ei\u0161nih uslova.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, Upravni komitet za informati\u010dko dru\u0161tvo i medije Savjeta Evrope (CDMSI) usvojio je 2023. godine Smjernice za odgovornu upotrebu sistema vje\u0161ta\u010dke inteligencije u novinarstvu<\/em><\/a> kojim se defini\u0161u sistemi vje\u0161ta\u010dke inteligencije u op\u0161tem smislu i sistemi vje\u0161ta\u010dke inteligencije u novinarstvu.<\/p>\n\n\n\n

U publikaciji<\/a> Prednosti i rizici upotrebe vje\u0161ta\u010dke inteligencije u medijskom sektoru<\/em> se navodi i da su mnogi medijski savjeti u Evropi uspostavili smjernice ili u svoje eti\u010dke kodekse uklju\u010dili poglavlja posve\u0107ena primjeni vje\u0161ta\u010dke inteligencije u novinarstvu. Tako je Savjet za \u0161tampu holandskog govornog podru\u010dja u Belgiji prvi savjet u Evropi koji je u svoj kodeks uklju\u010dio smjernice o upotrebi vje\u0161ta\u010dke inteligencije, koje po\u010divaju na dva osnovna na\u010dela: redakcija je uvijek odgovorna za ono \u0161to se objavljuje, i  javnost mora biti obavije\u0161tena o svim aspektima upotrebe vje\u0161ta\u010dke inteligencije u novinarstvu.<\/p>\n\n\n\n

Vukovi\u0107 ukazuje da se na osnovu evropske prakse, posebno EU AI Act, izdvajaju tri klju\u010dna principa: transparentnost, ljudski nadzor i odgovornost, za\u0161tita javnog interesa.<\/p>\n\n\n\n

\u201cPublika bi trebalo da zna da li je sadr\u017eaj nastao uz pomo\u0107 AI. Ali jednako je va\u017eno ono \u0161to \u010desto izostaje, interna transparentnost: urednici i novinari moraju da znaju kada i kako je AI kori\u0161\u0107en u procesu produkcije sadr\u017eaja. AI mora ostati alat, a ne akter. To zna\u010di da kona\u010dna odluka uvijek mora biti u rukama novinara ili urednika. Odgovornost se ne mo\u017ee delegirati na tehnologiju\u201d, smatra Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Smjernice bi, prema njegovim rije\u010dima, trebalo i da uklju\u010de i vrlo konkretne elemente: kada se sadr\u017eaj ozna\u010dava kao AI-generisan ili AI-asistiran, kako se provjerava ta\u010dnost AI generisanih informacija, ko potpisuje i preuzima odgovornost za takav sadr\u017eaj, ali i na koji na\u010din se evidentira upotreba AI u redakciji.<\/p>\n\n\n\n

U novom Kodeksu novinaru jedno poglavlje odnosi\u0107e se na vje\u0161ta\u010dku inteligenciju, rekao je IMCG-u izvr\u0161ni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Tim predlogom  predvi\u0111eno je da medijski sadr\u017eaj koji je kreiran, oblikovan ili zna\u010dajno izmijenjen kori\u0161\u0107enjem tehnologija vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI) mora biti jasno ozna\u010den kao takav u slu\u010dajevima kada bi mogao dovesti publiku do pogre\u0161nog shvatanja ili iskrivljenog prikaza stvarnih \u010dinjenica i doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

Predlog kodeksa predvi\u0111a i da nijedan sadr\u017eaj generisan od strane AI ili uz pomo\u0107 AI ne smije biti objavljen bez ljudske provjere i odobrenja, te da novinar\/novinarka i urednik\/urednica snose punu odgovornost za sadr\u017eaj koji objavljuju, bez obzira na stepen upotrebe AI.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, novinari moraju aktivno promovisati eti\u010dku i odgovornu upotrebu i razumijevanje AI alata u cilju pobolj\u0161anja kvaliteta novinarstva i medijskog sadr\u017eaja, dok novinarski sadr\u017eaj kreiran i distribuiran kori\u0161\u0107enjem AI alata mora biti u skladu sa svim eti\u010dkim i profesionalnim standardima utvr\u0111enim ovim Kodeksom.<\/p>\n\n\n\n

\u201cU su\u0161tini, klju\u010dni izazov nije samo u dono\u0161enju pravila, ve\u0107 u tome da ona budu primjenjiva u svakodnevnom radu. Upravo tu se vidi razlika izme\u0111u formalne regulative i stvarne eti\u010dke prakse\u201d, navodi Vukovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

On navodi \u0161ta ta\u010dno treba raditi:  \u201cPrimjera radi, kao publika bismo morali znati da je 30 ili 40 odsto teksta generisao AI i bilo bi logi\u010dno da, uz tekst, pro\u010ditamo i napomenu “Ovaj tekst je djelimi\u010dno generisan uz pomo\u0107 AI alata”. Ili, ako je AI kori\u0161\u0107en za naslov, lead i klju\u010dne informacije – to bi, tako\u0111e, trebalo da bude ozna\u010deno. S druge strane, potpuno je jasno da tehni\u010dke stvari, poput transkripcije, nije potrebno javno ozna\u010diti, ali je unutar redakcije neophodno voditi trag o tome\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje eksterne transparentnosti proma\u0161eno<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zlati\u0107, me\u0111utim, smatra da je pitanje eksterne transparentnosti, ono o \u010demu se naj\u010de\u0107e govori kada je rije\u010d o medijima i AI, \u010dak i u okvirima EU, su\u0161tinski proma\u0161eno pitanje i pitanje pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTehnologija je tu, u svakodnevnoj upotrebi u svim sferama, i prakti\u010dno se podrazumijeva njena upotreba. Osim toga, te\u0161ko je ‘izmjeriti’ \u0161ta zna\u010di da je neki sadr\u017eaj pravljen pomo\u0107u AI. \u0160ta to zna\u010di? Gde je ta\u010dno granica? Na kraju, to je i nebitno, jer on mora biti istinit, a ako nije to je problem i bez AI. Oznaka ‘pravljeno pomo\u0107u AI’ ne govori ni\u0161ta o su\u0161tinskoj vrijednosti informacije, to je potpuno druga dimenzija, a donosi rizik da publika ima negativan odnos prema takvom sadr\u017eaju, \u010dak iako je 100% u javnom interesu\u201d, smatra Zlati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kako dodaje,  generisane ilustracije moraju se ozna\u010diti, ali to smo morali i dosad. \u201eProsto nismo mogli da podmetnemo sliku ne\u010dega \u0161to nije doga\u0111aj, a bez da napi\u0161emo \u201cilustracija\u201d\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U pomenutoj publikaciji<\/a> se navodi da su pojedini medijski savjeti smatrali da nije potrebno kreirati nove smjernice da bi se uredila oblast primjene AI u novinarstvu, ve\u0107 da se u tu svrhu mogu koristiti postoje\u0107e odredbe. Tako je Njema\u010dki savjet za \u0161tampu (Deutschen Presserat) smjernicu koja se odnosi na simboli\u010dne fotografije i ilustracije u nekoliko slu\u010dajeva primijenio na slike generisane vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom.<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik Holandskog savjeta za \u0161tampu (Raad voor de Journalistiek) Fric van Ekster (Frits Van Exter) u svom blogu je napisao da je novinarska odgovornost klju\u010dna, bez obzira na to da li je objava djelo glavnog urednika, pripravnika ili \u010detbota. \u201eA ko god da snosi odgovornost\u201c, nagla\u0161ava on, \u201emora biti spreman da odgovara javnosti. Upotreba vje\u0161ta\u010dke inteligencije je stoga podlo\u017ena istim principima kao i bilo koje drugo novinarsko pona\u0161anje.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Zlati\u0107 ukazuje na pitanje kako \u0107e se i da li je uop\u0161te mogu\u0107e, rje\u0161avati pitanje autorstva i vlasni\u0161tva nad podacima, ko i kako koristi podatke medija za treniranje modela, da li postoje kompenzacije za medije i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTu bi se mogla tra\u017eiti pomo\u0107 u regulaciji, ali na mnogo vi\u0161em nivou od esnafskog, pa \u010dak i nacionalnog\u201d, navodi Zlati\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kako dodaje, u 2026. godine bavimo se stvarima koje bi trebalo da su ostale u npr. 2023. godini, a boji se da \u0107e se stvari jo\u0161 zna\u010dajnije i br\u017ee mijenjati u budu\u0107nosti. \u201eNa kraju, mediji i novinari imaju jasan kodeks, ali pitanje odgovornosti pada na raznim nivoima. Ni postoje\u0107i standardi i regulacija se ne primjenjuju, nema posljedica, ni dru\u0161tvenih ni zakonskih, a AI \u0107e to samo amplifikovati, bez obzira na regulaciju\u201d, zaklju\u010duje on.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst ura\u0111en je uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PI\u0160E : Ivan Ivanovi\u0107 Upotreba vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI) ne mo\u017ee se u potpunosti urediti samo izmjenama Kodeksa novinara, jer takav pristup nije dovoljan za regulisanje slo\u017eenosti AI sistema, ve\u0107 je klju\u010dno da se ova oblast dodatno defini\u0161e kroz interne redakcijske smjernice, ocjenjuju stru\u010dnjaci Iako se AI ve\u0107 svakodnevno koristi u medijima, njegova primjena jo\u0161 uvijek<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4872,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59,143],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4871","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-aktuelnosti","8":"category-aktuelnosti-medijska-pismenost"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4871"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4871\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4873,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4871\/revisions\/4873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/citajizmedjuredova.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}