Aktuelnosti

PRIMJERI USPJEŠNIH PRAKSI IZ EU: Saradnja institucija i medija ključna za suzbijanje govora mržnje

29.04.2021.

Saradnja između institucija i medija je ključna za otkrivanje i kažnjavanje govora mržnje i neprikladnog sadržaja na internetu, zaključeno je na vebinaru koji je organizovao Institut za medije u saradnji sa partnerskim organizacijama iz regiona.

Posljednja sesija u nizu vebinara bavila se temom dobrih praksi prepoznavanja govora mržnje u online medijima. O izazovima koje pred nas donosi govor mržnje govorila je Urška Valentič iz slovenačke organizacije „Spletno oko“ koja nastoji da smanji prisustvo seksualnog zlostavljanja djece i govora mržnje na internetu.

„Osnovna aktivnost „Spletnog oka“ pozivnog centra su prijave u slučaju govora mržnje i prosljeđivanje prijava policiji. Pozivni centar omogućava anonimno prijavljivanje govora mržnje i neprimjerenog sadržaja na internetu a ciljevi koje želimo da ostvarimo su smanjenje slika seksualnog zlostavljanja djece na internetu, efikasno procesuiranje prijava koje se prosljeđuju policiji, kao i širenje svijesti uz pomoć razgovora i edukacije. Mi održavamo veze sa medijima, civilnim društvom, oglašivačima i institucijama, zahvlajujući tome Slovenija je poznata kao zemlja gdje slike zlostavljane djece nije moguće nekažnjeno objaviti“, rekla je ona. 

Urška Valentič je kazala da Slovenija u zakonskom okviru prepoznaje djelo govora mržnje kao kažnjivo i da odgovornost snose i urednici medija, koji moraju da obraćaju pažnju na ovaj problem.

„U Sloveniji govor mržnje je definisan članom 297 kaznenog zakona i svako ko podstiče ili vrši diskriminaciju na osnovu nacionalne, rasne, vjerske i etničke pripadnosti ili vrši bilo koje druge rasističke aktivnosti biće kažnjen.  2019. godine  Vrhovni sud je utvrdio govor mržnje kao kažnjivo djelo i to je bila prekretnica. Međutim, ovi slučajevi i dalje postoje”, navela je ona.

Takođe, Kodeks regulacije govora mržnje u medijima u Sloveniji je do sada potpisalo devet najvećih portala, oni su dužni da kroz smjernice za regulaciju govora mržnje na internetu suzbijaju ovu pojavu kroz obaveze kao što su registracija korisnika koji žele da komentarišu sadržaje, uspostavljanje radne grupe koja radi na web portalima, postavljanje vidljivog upozorenja za kršenje zakona, otvaranje mogućnosti za prijavljivanje spornog sadržaja, obezbjeđivanje predavanja i radionica za moderiranje, i slično. 

Valentič je navela da brojevi prijava rastu u posljednje tri godine i da je to posljedica društvenih okolnosti i sve veće polarizacije društva, rada institucija ali i unapređenih pravila moderiranja.

Učesnici vebinara su zaključili da nekada ni mediji nemaju svijest o govoru mržnje na internetu i da postoji doza konfuzije po pitanjima regulacije i samoregulacije. „Zbog toga je važno pronalaziti uzroke ovakvog ponašanja i razumjeti ih kao simptome koji na nešto ukazuju“, rekla je moderatorka vebinara Anida Sokol.

 „Najveći izazov je nedozvoljen sadržaj na društvenim mrežama i mediji moraju imati aktivan stav povodom govora mržnje. Više je prisutno lažnih vijesti nego istine pa društva moraju pozvati velike kompanije na odgovornost, civilno društvo mora da izrazi svoje stavove i mišljenja“, zaključila je Urška Valentič.

 

 

Scroll to Top