Aktuelnosti

Mediji i suicid: Izvještavanje nekad može imati fatalne posljedice

22.09.2021.

PIŠE: Teodora Đurnić, novinarka

Za samo tri nedjelje dvoje mladih je izvršilo samoubistvo na identičan način - skokom sa mosta na Đurđevića Tari. Dovoljno da mediji počnu da nagađaju – što ih je natjeralo da skoče u rijeku, objavljuju navodne  detalje iz njihovog života, razgovore sa anonimnim prijateljima koji će ,jelte, ispričati pravu istinu. Pisalo se o “internet sekti”, bez ijednog dokaza da tako nešto zaista postoji.

Da su ovo osjetljive teme, novinari uče na prvoj godini fakulteta. Pa, ipak, mnogi kada pišu “padnu na ispitu”.  Naslovi poput – “Ovo je prava istina što je prethodilo samoubistvu”,  tako “krase” naslovnice pojedinih etabliranih medija a ne samo tabloida. 

Novinarka Mreže za etičko novinarstvo Danica Ilić kaže da bi većina medija u regionu morala da preispita i promijeni svoja uređivačka načela i praksu kojom se služe kada izvještavaju o suicidu, te ne samo  da poštuju etičke kodekse, već i posebna uputstva za izvještavanje o samoubistvima.

“Mnogi od medija koji su pisali o nedavnom samoubistvu dvoje tinejdžera u Crnoj Gori, spadaju u kategoriju tabloida što ih nikako ne amnestira odgovornosti. Upravo suprotno. Bez obzira da li govorimo o tabloidima, onlajn portalima, televizijama ili javnom servisu, svi oni koji izveštavaju o ovoj temi morali bi biti svjesni svoje odgovornosti, uticaja i uloge koju imaju u prevenciji suicida”, kazala je Ilić.

Ilićeva navodi da su “pojedini mediji u Crnoj Gori i Srbiji, u slučaju izviještavanja o samoubistvima dvoje tinejdžera, zloupotrijebili objave sa društvenih mreža, fotografije, pa čak i prekršili pravo na privatnost”, a kako smo mogli primijetiti, medije je posebno zainteresovao isti opis na Instagram profilima ovo dvoje mladih ljudi, u kojem stoji natpis “Safe place”.

Rukovodilac Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog krimina Jakša Backović objasnio je da ovaj natpis nema nikakve veze se internet sektom.

“Ukoliko ukucate „safe place“ sami podatak dolazi do 700 000 odgovora i hitova na Google-u. Postoje nekoliko lokacij Safe place koje pružaju utočište i savjete pripadniciba LGBTQ populacije. Građani Crne Gore mogu slobodno da se ne brinu da na teritoriji Crne Gore postoji neka vrsta sekte koja djeluje na mlade ljude”, navodi Backović.

On posebno skreće pažnju roditelja da nadgledaju aktivnosti svoje djece na internet ali i ukazuje na ulogu medija.

“Roditelji moraju znati da djeca ne smiju da koriste internet, odnosno društvene mreže, ni TikTok, ni Instagram, ni Facebook, ni YouTube, ukoliko nisu stariji od 13 godina”,  istakao je Backović.

On kaže da roditelji moraju djecu čuvati u virtuelnom svijeti jednako kao što su prije 20 godina vodili računa o tome sa kim se druže i gdje izlaze.

“Ne treba da bježimo od besplatnih alata koji se koriste za nadgledanje djece na internetu. To su sasvim legalni alati ukoliko se sprovode nad vašom djecom, gdje jednostavno vidite svu aktivnost vašeg djeteta, njegovo kretanje i lokaciju”, kazao je Backović.

Backović navodi da, koliko mediji mogu da im pomognu, u određenim situacijamaoni takođe znaju i da odmognu.

“Prenošenje netačnih informacija može da ima u širem smislu veliki problem jer dolazi do uznemirivanja javnosti i povećavanjem stanja u društvu koje je nepovoljno, a bazirano je na netačnim informacijama.”, kazao je on.

I psihološkinja, Radmila Stupar Đurišić kaže da, iako društvene mreže poput Tik Toka djeci služe kao razbribriga i mjesto za smijeh, one sa sobom nose i određenu dozu opasnosti.

“ Mnogo je ljubavi na TikToku i to privlači mlade. Tu se krije i opasnost. Nije svako i nisu svi dobronamjerni. I nisu svi koji koriste društvene mreže mentalno zdravi. Kombinacija bolesti, zluradosti, zle namjere, koristoljublja sa mogućnošću da sakriješ identitiet, neko koristi da nanese neku štetu”, kazala je Stupar Đurišić.

Posebno je istakla da se mora sve više, i u medijima, pričati o suicidu.“Moramo svi u okviru svojih mogućnosti stalno slati poruke da u kakvoj god da je neko u izgledno nerješivoj situaciji , uvijek ima rješenja. Uvijek postoji put kojim ćete ići  do životnog zadovoljstva, samo nekada od bola, tuge, razočaranosti ili pogrešne interpretacije onoga što ih okružuje taj put nije vidljiv. Zato treba tražiti pomoć. Stalno treba pričati da ne treba biti sam i da nema tog problema koji nema rješenje”, navela je ona.

Postoje brojna naučna istraživanja koja dokazuju da izvještavanje medija može uticati na povećanje broja suicida.

Rič je o takozvanom Verterovom efektu, nazvanom po Geteovom djelu „Jadi mladog Vertera“, koje bilo zabranjeno u mnogim njemačkim gradovima jer se smatralo da je izazvalo epidemiju suicida u Njemačkoj. 

Kolika je zaista uloga medija objašnjava i Danica Ilić na primjeru samoubistva poznatog američkog glumca Robina Vilijamsa.

Kako navodi, u periodu od pet mjeseci nakon njegovog samoubistva izmjeren je nagli skok u broju samoubistava i utvrdjeno da su vrijeme i metod u većini slučajeva bili identični Viliijamsovim. U istom periodu, kaže ona, istraživači su zabilježili i dramatičan skok u broju medijskih izvještaja o samoubistvu i o Vilijamsu.

“Dakle, kada god izviještavamo o samoubistvu morali bismo da mislimo na sve one, često ranjive i marginalizovane osobe, na koje način na koji izvještavamo može itekako, da utiče”, kazala je Ilić. 

Ona kaže da mediji moraju da izbjegavaju eksplicitne detalje o metodu i lokaciji na kojoj je samoubistvo izvršeno, da izbjegavaju stereotipe i stigmatizaciju. 

Zato svaki put kada novinari pišu o nečijem samoubistvu treba da zastanu i da se zapitaju – kako će to uticati na njegovu porodicu, prijatelje, pa i na pratioce na društvenim mrežama.

Makar toliko, za početak. Dok ne zaživi regulacija i samoregulacija, pa se možda jednog dana i ovim problemom počne baviti. 

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora.

 

Scroll to Top