Članci

BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

21.08.2020.

Kvalitet rasprave u komentarima na online medijima izuzetno nizak.

PODGORICA, 20. avgusta 2020 -Sekcije za komentare na bh. i crnogorskim online medijima poligon su za uvrede i ismijavanje, a nivo argumentovane rasprave na objave svjetskih i domaćih zdravstvenih organizacija, kriznih štabova, te izjava predstavnika vlasti i stručnjaka o koronavirusu izuzetno je nizak, pokazalo je istraživanje Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore. Neargumentovane rasprave doprinose relativizaciji objava domaćih i svjetskih zdravstvenih organizacija i institucija, epidemiologa i predstavnika vlasti, i mogu da utiču na njihov kredibilitet, a time i na javno zdravlje.

U komentarima ispod članaka na pojedinim analiziranim online medijima u dvije države, ali i uopšteno na društvenim mrežama, prisutne su i teorije zavjere i deziformacije koje su se od prvih vijesti o virusu globalno mijenjale.

“Nekako je na početku najpopularnije bilo to da virus ne postoji i da je kreiran u laboratoriji od strane ove ili one vojske ili obavještajne agencije bilo koje od država u svijetu. Kako se vrijeme razvijalo, te teorije i narativi su se se mijenjali i više nemamo toliko priča o tome da virus ne postoji koliko o tome da je to sasvim obična gripa koja ne predstavlja toliku opasnost kolikom je predstavljaju u medijima i ljudi iz struke”, ocjenjuje urednik bh. portala Raskrinkavanje.ba, Emir Zulejhić.

Slično je i u Crnoj Gori gdje je početkom godine u komentarima na pisanja medija na njihovim web stranicama i na društvenim mrežama bilo različitih komentara koji su upućivali na zbunjenost javnosti toga što su mjere prevencije bile neprecizne, a ubrzo su se komentari pretvorili u izrazito negativne.

“U tim negativnim komentarima ima dosta teorija zavjere, protiv vakcina, 5G mreže, šta jedu Kinezi i da se tako prenosi virus. To su dakle uglavnom bile teorije zavjere, sa negativnim prizvukom”, kaže urednica portala Café del Montenegro, Cdm.me, Aleksandra Obradović. 

Analiza komentara korisnika online medija napravljena je na četiri portala: Vijesti online i Cafe del Montenegro iz Crne Gore, te Klix.ba i Depo.ba iz Bosne i Hercegovine, i obuhvatila je ukupno 863 komentara, koji su se odnosili na humor, uvrede ili ismijavanje, govor mržnje, teorije zavjere, argumentovane informacije i drugo, a praćen je i generalni utisak i tok diskusije, naprimjer, da li komentari ukazuju na relativizaciju i ismijavanje zvaničnih preporuka i objava.

Pandemija koronavirusa je donijela veliku količinu tačnih i netačnih informacija – infodemiju kojom je otežan pronalazak pouzdanih izvora i savjeta koji bi mogli biti korisni u zaštiti javnog zdravlja. Informacije, dezinformacije i razne teorije zavjere o novom virusu od januara 2020. počele su se širiti putem različitih kanala informisanja, najviše preko online medija i društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Instagrama i online platformi za komunikacije kao što su Viber, Messenger i WhatsApp.

U Crnoj Gori, dezinformacije i teorije zavjere dominantno su se širile u tabloidnim online medijima iz Srbije koji su popularni među crnogorskim građanima (npr. Informer, Alo, Espreso...), na društvenim mrežama, mobilnim aplikacijama poput Vibera i Whatsappa, ali i u komentarima čitalaca u online medijima. U Bosni i Hercegovini, takvi sadržaji bili su prisutni na društvenim mrežama, internet platformama poput YouTubea, mobilnim aplikacijama, u komentarima online medija, ali su ih prenosili i tradicionalni mediji poput Dnevnog avaza ili javnog servisa RTRS. Među dezinformacijskim sadržajima u obje zemlje popularni su pseudo-naučni savjeti da, naprimjer, limun i soda bikarbona pomažu u liječenju protiv koronavirusa, kao i teorije zavjere poput one da je virus nastao u laboratoriju u Wuhanu i da je njegovo širenje prouzrokovala 5G mreža.

Koliko neprovjerene ili naučno neutemeljene informacije utiču na kreiranje javnog mnijenja pokazuje istraživanje koje je u maju 2020. u Crnoj Gori napravila agencija Ipsos uz podršku UNICEF-a, a koje je pokazalo da svaki drugi građanin u toj državi vjeruje da je virus nastao u laboratoriju, te da oko petina građana nije saglasna sa tvrdnjom da će se uskoro pronaći vakcina koja bi štitila od te bolesti. U Bosni i Hercegovini, istraživanje kompanije Valicon iz juna 2020. godine je pokazalao da tek četvrtina bh. građana smatra da je virus nastao prirodnim putem, više od polovine bh. građana vjeruje u neku od teorija zavjera o koronavirusu, a trećina misli da je virus nastao u wuhanskom laboratoriju. Istraživači Američkog časopisa tropske medicine i higijene ustanovili su da dezinformacije o koronavirusu nisu bezazlene i da su bile mogući uzrok smrti kod najmanje 800 osoba širom svijeta koje su preminule u prva tri mjeseca 2020. godine jer su pili mentanol i sredstva za čišćenje na bazi alkohola kako bi se zaštitili od koronavirusa. Procijenili su da je u navedenom periodu iz istih razloga hospitalizovano oko 5.876 osoba, kao i da je 60 osoba oslijepilo od posljedica ispijanja metanola.

 

Ismijavanje i uvrede na objave Svjetske zdravstvene organizacije

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija, SZO, agencija UN-a odgovorna za globalna zdravstvena pitanja, 5. januara obavijestila svijet o „pneumoniji nepoznatog uzroka“ u Kini, počela je redovno objavljivati informacije o njenom toku i izdavati savjete za prevenciju širenja virusa, a 11. marta pandemiju. Objave SZO postale su redovni sadržaj medija širom svijeta, ali organizacija i njen čelnik Tedros Adhanom Ghebreyesus naišli su i na kritike.

Bosanskohercegovački i crnogorski mediji također prenose objave SZO, ali takvi sadržaji su, kao što su to potvrdili sagovornici u ovom istraživanju i broj komentara u člancima, manje čitani u odnosu na informacije koje objavljuju lokalne zdravstvene institucije i krizni štabovi. Istraživanja pokazuju da je publika više zainteresirana za lokalna a ne globalna dešavanja, ali pojedini sagovornici pad interesovanja građana za objave SZO pripisuju kontradiktornim stavovima te međunarodne organizacije o načinima prenosa virusa i načinima zaštite.

U komentarima na četiri izabrana članka koji prenose izjave SZO, poput onih da je svijet ušao u novu i opasnu fazu pandemije koronavirusa (depo.ba), da postoje dokazi da se COVID širi vazduhom (cdm.me i vijesti.me), te da se pandemija može kontrolisati (klix.ba), najdominantnije su uvrede i ismijavanje SZO. U člancima crnogorskih medija da postoje dokazi da se virus širi vazduhom, prisutni su stavovi da u toj organizaciji rade nedovoljno stručni ljudi, koji mijenjaju stavove ili nemaju jedinstveni stav o važnim pitanjima, dok su ispod objave bh. medija izraženi uvredljivi komentari na račun čelnika SZO, a dva komentara na depo.ba sadrže rasistički govor mržnje.

„veliki medicinski brat, koji te ne liječi, ali te straši i ucjenjuje, a ubrzo će ubirat i porez to jest na obaveznu vakcinaciju svake godine. koristi državne organe prisile koji ga slijepo slušaju. svjetska vlada ko iz filmova“ (depo.ba)

„Ova SZO je toliko nisko pala da nijesu bolji od kakve ambulante u zadnje selo crnogorsko“ (cdm.me)

 

Nepovjerenje prema domaćnim zvaničnim informacijama

Krizni štabovi, vladini organi za sprečavanje širenja koronavirusa i lokalne zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori morale su se prilagoditi novonastaloj situaciji i uspostaviti efikasniju komunikaciju s javnošću. Način komuniciranja kriznih štabova u BiH je, naprimjer, kritiziran, između ostalog, i zbog neusklađenih informacija o brojevima novooboljelih, oporavljenih i umrlih i nejasne komunikacije oko uvedenih preporuka i naredbi.

 

 

Neki od prisutnih komentara ispod članaka u online medijima u Crnoj Gori su oni da se podaci o broju zaraženih lažiraju, da postoji nepovjerenje u Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) ili krizne štabove i da je vladi ekonomija važnija od ljudskih života.

“Što se tiče tekstova koji se odnose na NKT i ostalih domaćih institucija, prije ili kasnije komentari postanu isti kao na bilo kom tekstu, sve se pretvori u svadju na političkoj i na nacionalnoj osnovi i u odnosu na vjerska pitanja”, kaže Nemanja Vukotić, novinar crnogorskog portala Vijesti.me.

U komentarima čitalaca bh. online medija prisutan je negativan narativ prema državnim i zdravstvenim institucijama i pojedincima koji se okrivljuju za lošu epidemiološku sliku, kao i loš zdravstveni sistem, da su donesene mjere neadekvatne, da nije jasna razlika između preporuka i naredbi kriznih štabova, te preporuke šta je potrebno raditi kako bi se spriječilo širenje COVID-19.

Komentari na pojedinačne izjave i naučna istraživanja

Pored saopštenja SZO i domaćih zvaničnih organa i institucija u bh. i crnogorskim medijima su prisutni i članci o naučnim istraživanjima različitih organizacija, naročito onih koja se tiču vakcina protiv COVID-19, te izjava domaćih i stranih epidemiologa, političara i svjetskih lidera o koronavirusu, vakcinama i dostupnim istraživanjima.

Analizira komentara na člancima koji su se odnosili na izjave Billa Gatesa o vakcinaciji, izjavu hrvatske lječnice da je virus oslabio, crnogorskog ministra zdravlja o nabavci vakcine protiv koronavirusa i istraživanju naučnika Univerziteta Oxford, pokazala je da su te objave izazvale komentare koji su najčešće sadržavali uvrede i ismijavanja, a bio je prisutan i govor mržnje i teorije zavjere.

Oće da nas čipuje, Gejc, sotona (klix.ba)

Cista prevara,Bill Gates hoce da nas unisti vakcinama (vijesti.me)

Ma kakva vakcina treba poslušati gazdu Pinka i ozonirati krv (cdm.me)

 

Moderiranje komentara

Kako bi se stekao uvid o ulozi medija u moderiranju takvih komentara i praksama online medija u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, istraživanje je obuhvatilo i intervjue sa novinarima, urednicima i predstavnicima fact-checking organizacije iz dvije države. Medijski profesionalci smatraju kako je potrebna moderacija komentara, naročito zbog sprečavanja širenja govora mržnje i uvreda, ali i da je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o potrebi moderiranja komentara koji sadrže teorije zavjere i pseudo-naučne savjete za liječenje koronavirusa.

Ne postoji univerzalan model za moderiranje komentara online medija, ali se sve više uviđa značaj i potreba za modelom koji će omogućiti argumentovanu i slobodnu razmjenu mišljenja a istovremeno spriječiti širenje govora mržnje, uvreda, teorija zavjere i dezinformacija.

Sagovornici govore da je tokom pandemije COVID-19 bilo mnogo komentara sa govorom mržnje, rasizmom prema Kinezima, nacionalizmom i stigmatizacijom oboljelih. Iako se slažu da je potrebno moderirati komentare u što većoj mjeri, govore da je nemoguće ukloniti sve neprimjerene komentare na sajtu ili na nekoj od društvenih mreža, a naročito zbog manjka kapaciteta i velikog broja komentara. Jedno od mogućih rješenja za smanjenje neprimjerenih komentara u online medijima vide u odgovornosti online medija koji bi trebali objavljivati samo tačne i precizne informacije, kao i birati relevantne izvore i sagovornike, kako bi se smanjio prostor za negativne komentare i na taj način pokušalo pozitivno uticati na ponašanje građana. U tom smislu, dodatno je potrebno objavljivati i sadržaje koji raskrinkavaju dezinformacije i teorije zavjere i upozoravati na njihove posljedice.

Dva crnogorska portala, Vijesti.me i CdM.me, sprovode sistem predmoderacije koja od administratora web sajta zahtijeva da komentare prethodno pročita i utvrdi da li su u skladu s pravilima komentarisanja. Tek nakon čitanja administrator odobrava njihovo objavljivanje, što omogućava sprečavanje objave govora mržnje i na taj način medij snosi odgovornost za objavljeni sadržaj. Oba medija iz Crne Gore imaju objavljena pravila komentarisanja kao smjernice za čitaoce koje bi trebalo poštovati da bi njihovi komentari bili objavljeni. Smjernice su uglavnom fokusirane na to šta komentari ne smiju sadržati i zbog čega će biti izbrisani, poput govora mržnje, rasizma, homofobije, seksizma, uvrede, pornografije i drugo. Navode kako poteškoće za predmoderiranje online komentara proizlaze najviše iz toga što mediji nemaju administratore koji su isključivo zaduženi za moderiranje komentara već to rade zaposleni novinari, što dodatno otežava njihov posao.

Na dva bh. portala je drugačije. Klix.ba zahtijeva registraciju čitatelja, a pored sekcija za komentare prisutan je disclaimer, u kojem se navodi da su komentari stavovi njihovih autora, a ne nužno i stavovi internet portala, čime se medij ograđuje od odgovornosti za sadržaj. U napomeni se mole korisnici da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja, te da Klix.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Navedeno je i da zbog velikog broja komentara Klix.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila te da čitatelji prihvataju mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa njihovim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Na Depo.ba nije potrebna registracija, ali urednica Angelina Albijanić-Duraković kaže da koriste i opciju potpune zabrane komentara i to u slučajevima pretpostavke da bi neki tekst mogao izazvati veliki broj neprimjerenih komentara, posebno ako je riječ o pojedinim osobama prema kojima, od strane građana, već vlada negativan stav. Da su i na Klixu i Depou prisutni komentari koji sadrže govor mržnje, pokazuje i podatak da Vijeće za štampu godišnje primi veliki broj žalbi na govor mržnje na ta dva medija. Ohrabruje podatak, ipak, da iz Klixa.ba prijavljuju komentare govora mržnje policiji, zbog čega su 2019. godine uhapšene tri osobe.

Kao primjer dobre prakse moderiranja komentara može poslužiti Radio Slobodna Evropa gdje, na dnevom nivou, komentare moderira osoba koja je taj dan zadužena za društvene mreže. Riječ je o timu ljudi koji se sastoji od tri do četiri osobe, pojašnjava novinarka Ajla Obradović iz Balkanskog servisa RSE. Praksa tog medija je da komentari nisu dopušteni na web stranici ispod tekstova ali se moderiraju na društvenim mrežama, gdje se koriste alati poput Creator Studija na Facebooku, koji se koristi za praćenje komentara na Facebooku i Instagramu ili Tweetdecka na Twitteru. Za komenare na YouTubeu praksa je da se omoguće svi komentari, ali ako se rasprava razvije u svađu ili uvrede onda se koristi opcija review čijom aktivacijom se za prikazivanje svakog narednog komentara na ovoj platformi čeka na odobrenje moderatora. Koristi se i lista blokiranih riječi (npr. psovke, uvrede i sl.), koji po automatizmu ne prikazuju takve komentare, a ukoliko isti korisnik napiše više neprimjerenih komentara, on biva blokiran. Iako ni taj sistem nije savršen za moderiranje komentara, iz RSE kažu da on dobro funkcioniše. Čitatelji, ipak, mogu izbjeći da se njihova nepoželjna riječ prepozna po automatizmu tako što će je izmijeniti ili koristiti neki interpunkcijski znak.

Moderiranje komentara većinom se odnosi na uklanjanje govora mržnje i uvreda, dok većina medija dopušta komentare koji sadrže dezinformacije i teorije zavjere jer ne krše njihova pravila i dio su slobode govora. Ipak, pojedini sagovornici smatraju da bi se i takvi sadržaji zbog njihove štetnosti trebali uklanjati i da bi mediji trebali razmotriti mogućnost regulacije širenja dezinformacija i teorija zavjera kroz komentare čitalaca posebno tokom kriznih situacija. Na Radiju Slobodna Evropa, naprimjer, nastoje se ukloniti i svi komentari koji sadrže neprovjerene savjete za liječenja jer mogu biti opasni za zdravlje čitatelja. Pored toga, postoji i sumnja da se komentari koji sadrže govor mržnje, dezinformacije, teorije zavjere i propagandu organizovano šire što dodatno govori o važnosti da se takvi komentari moderiraju.

Zbog uticaja koji komentari mogu imati na mišljenja publike, potrebno raditi na edukaciji i izgradnji kapaciteta medija za moderiranje komentara, a i na medijskom opismenjavanju građana kako bi stekli vještine argumentovanog komuniciranja. Mediji bi trebali podstaći argumentovanu raspravu koja je lišena govora mržnje, uvredljivog govora, psovki, ali i dezinformacija, teorija zavjere i naučno neutemeljenih izjava.

Cijeli izvještaj Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore dostupan je ovdje.

Scroll to Top