Aktuelnosti

Građani su prepoznali, red je na institucije

09.02.2021.

PIŠE: Teodora Đurnić

 

Medijska pismenost u Crnoj Gori nije tabu tema već 14 godina, ali i dalje tavori na marginama formalnog obrazovanja.

Medijska pismenost kao izborni predmet u Crnoj Gori postoji od 2007. godine, ali samo u gimnazijama. Institut za medije Crne Gore (IMCG) nastoji da se ova diskriminatorna praksa promijeni.

“U Crnoj Gori mogućnost da bira predmet medijsku pismenost je privilegija gimnazijalaca, koji čine svega 30 posto srednjoškolske populacije. Smatramo da je takva praksa, koja je na snazi od 2009. godine, diskriminatorna prema učenicima srednjih stručnih škola kojih je 22.000 od ukupno 32.000 srednjoškolaca“, kaže Olivera Nikolić, direktorica IMCG, nevladine organizacije iz Podgorice.

IMCG je 2018. godine oformio Nacionalnu koaliciju za jačanje medijske pismenosti, a sve u cilju uvođenja medijske pismenosti kao obaveznog, izbornog predmeta u sve srednje i osnovne škole.

 “Koaliciju čine pojedinci iz  prosvjetnih institucija države, regulatora medija, univerziteta, profesori srednjih škola, medijski eksperti, novinari, te predstavnici nevladinog sektora“, navodi  Nikolić.

Jedna od članica ove Koalicije je i ekspertkinja za medijsku pismenost Božena Jelušić i koautorica programa medijske pismenosti za gimnazije.

Nacionalna koalicija za jačanje medijske pismenosti se obraćala prethodnoj vlasti, ali ostala je bez odgovora.

“Koalicija se početkom 2020. obratila i inicijativu predstavila Ministarstvu prosvjete, ali do sada nijesmo dobili odgovor. Vjerujemo da je na to uticala kriza sa novim koronavirusom koja je posebno pogodila obrazovni sistem i tražila ogromno prilagođavanje svih u lancu novim okolnostim,“ kaže Nikolić.

Ipak, koalicija ne odustaje od svog plana i namjere, pa će obnoviti kontakte sa resornim ministarstvom, koje se sada zove Ministarstvo prosvjete, nauke, kultura i sporta.

Božena Jelušić, koja je sada poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, kaže da će i kroz svoju novu poziciju jačati i promovisati medijsku pismenost.

“Očekujem, razumije se, da posle svega ovoga što se na globalnoj sceni dešava i što nesumnjivo ukazuje koliko mediji i medijska nepismenost mogu ugroziti demokratiju, demokratske porcese, pa i bezbijednost ljudi, da će konačno svima postati mnogo jasnije do koje mjere je to neophodnost da se ugrađuje i da bude vrlo važan segment demokratskog sistema,“ kaže Jelušić.

Ona ističe i značaj medijskih strategija, koje druge evropske države imaju.

“Držim da će Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta imati sluha za ono što su već globalni, a u Evropi itekako važni pokreti, jer gotovo sve zemlje zapadne Evrope imaju i svoje strategije medijske pismenosti. Mi čekamo da jednu takvu izradimo. I prema toj strategiji bi se, u stvari, povećavao nivo kvaliteta medijskih usluga, povećavale viještine i znanja korisnika medija i time, možda, napravio onaj jedini mogući pozitivan uticaj na objektivnije i tačno izvještavanje kao i prenošenje vijesti“, kaže Jelušić.

“Medijska pismenost nije samo pitanje obrazovanja i kulture, već je i pitanje ekonomskog razvoja, jer je neophodna na tržištu rada 21. vijeka. I treće, medijska pismenost  je i pitanje razvoja demokratije u jednoj zemlji, jer je neophodna za građanski aktivizam u digitalnom dobu“, kaže Nikolić.

Iako imaju podršku Zavoda za školstvo, Jelušić navodi da je medijska pismenost prisutna u Crnoj Gori prije svega zahvaljujući agilnom cilivnom sektoru.

“Drago mi je što je on takav i što ide u susret društvenim i građanskim potrebama. Pretpostavljam da će Nacionalna koalicija napraviti strategiju, da ćemo moći da dođemo do donosioca odluka i da će se vidjeti benefiti ovog predmeta, ne samo u tom dijelu medijskog opismenjavanja“, kaže Jelušić.

IMCG je organizovao veliki broj radionica i obezbijedio odgovarajući edukativni materijal neophodan za prenošenje znanja iz oblasti medijske pismenosti.

“Održali smo veliki broj radionica i osnažili znanja preko 300 ljudi, među njima oko 50 nastavnika/ca, profesora/ica na polju medijske pismenosti.  Sa kolegama novinarima, istaknutim profesionalcima, obišli smo škole širom Crne Gore i sa učenicima/cama razgovarali o ulozi medija u oblikovanju stavova, prirodi društvenih mreža, kritičkom čitanju medijskih poruka, o tome da dobro promisle kome će povjeriti pažnju… Oko 2000 mladih širom Crne Gore je direktno i indirektno prošlo kroz te radonice“, kaže Nikolić.

Ona je zadovoljna uspjesima koje je Institut za medije postigao, jer kako kaže, iz godine u godinu raste broj nastavinika koji prolaze obuke medijske pismenosti.

“Samo u prošloj godini, u organizaciji IMCG obuku je prošlo 48 nastavnika srednjih i osnovnih škola, a u poslednje tri godine oko 200 kroz razne formalne i neformalne obuke. Istovremeno se utrostručio broj mladih koji biraju Medijsku pismenost kao izborni predmet“, kaže direktorica IMCG.

Ona podsjeća kako je nedavno istraživanje UNICEF-a pokazalo da 7 od 10 građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao najbolji dugoročni odgovor na dezinformacije.

“Svijest i podrška građana postoji, na redu su sada razne institucije, koje treba da odgovore na ovaj zahtjev građana Crne Gore“, kaže Nikolić.

IZVOR: Pcnen.com

 

Scroll to Top