Građani su prepoznali, red je na institucije

Teodora Đurnić

Hvatanje u koštac sa slabom zastupljenošću žena u medijima

Mikro-blog i makro-politika: kako do dijaloga?

Vuk Vuković

Demokratija i cenzura na društvenim mrežama

Jelena jelušić

National Geographic: Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjera?

Savjeti mladom čitaocu

Brano Mandić

''Rječnik medijske pismenosti'', termin ''Flaming'' objašnjava Darija Šćekić

''Rječnik medijske pismenosti'', termin ''Dezinformacija'' objašnjava Luka Šutović

''Rječnik medijske pismenosti'', termin ''Medijska pismenost'' objašnjava Milica Radinović

''Rječnik medijske pismenosti'', termin ''Manipulacija'' objašnjava Vladimir Pejović

''Rječnik medijske pismenosti'', termin ''Govor mržnje'' objašnjava Nađa Novak

Gruhonjić: Tabloidi su udruženi zločinački poduhvat političara, tajkuna i propagandista

Nikola Dragaš

Kovid, laži i novinske patke

Nikola Dragaš

Treba znati da neki ljudi ugrožavaju zdravlje u uvjerenju da će ih od bolesti sačuvati tamjan, morska so, limun ili soda bikarbona, ili da će ih, ako se razbole, izliječiti neki od čudotvornih ljekova – upozorava naša sagovornica, urednica portala Raskrinkavanje.me, Tijana Velimirović

BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

Kvalitet rasprave u komentarima na online medijima izuzetno nizak.

Teorije zavjere antivaksera – moguće prijetnje po javno zdravlje

Piše: Milica Lipovac, studentkinja novinarstva na FPN-u

Vakcina protiv koronavirusa još nije na vidiku, ali mediji i javne ličnosti već uveliko raspravljaju da li je i u kojoj mjeri štetna.

Prva žrtva - demokratija

Sandra Bašić Hrvatin, profesorica na Fakultetu za humanističke studije, Univerzitet Primorska, Slovenija

Medijsko pismeno društvo je ono u kojem su pismeni medijski korisnici i medijski stvaraoci. Za tako nešto prije svega potrebni su pismeni političari koji znaju štititi javni interes i demokratiju.

Gimnazijalci iz Pljevalja kreirali strip i video klipove

Radovi na temu medijske pismenosti nam stižu skoro svakodnevno! Ovom prilikom objavljujemo vrlo kreativne radove đaka gimnazije ,,Tanasije Pejatović” iz Pljevalja, rezultat grupnog domaćeg zadatka u okviru onlajn nastave, vođenih njihovom profesoricom engleskog jezika Nevenom Tomić (pa su i neki radovi shodno tome na engleskom).

Osnovci iz Kolašina zabrinuti za životnu sredinu

Video koji su nam poslali đaci osnovne škole “Risto Manojlović” iz Kolašina govori o zaštiti šivotne sredine. Đaci na svoj način izražavaju zabrinutost zbog zagađenja vazduha, uništavanja šuma, nekontrolisanog bacanja smjeća svuda, a naročito u rijeke i u “njihovu” Taru.

Provjeri! Braj! Analiziraj!

Provjeri! Braj! Analiziraj! – je osnovna poruka ali i naslov kampanje o važnosti medijske pismenosti, koju sprovodi nevladina organizacija “Agencija za lokalnu demokratiju” iz Nikšića.

Smjernice za izradu i bodovanje đačkih radova

Objavljujemo smjernice za ocenjivanje đačkih radova koji imaju cilj da promovišu medijsku pismenost kroz različite forme medijskog izraza. Pozivamo sve nastavnike/ce osnovnih i srednjih škola, koji su u okviru projekta “Čitaj između redova” pohađali radionice instituta za medije, da motivišu svoje učenike da budu kreativni i da nam šalju videa, mimove, gifove, animacije… kojim pokazuju da uče i znaju da se kritički odnose prema informacijama iz medija, da koriste informacije na pravi način, te da svoje vrijeme provode kvalitetno.

Uči doma o medijskoj pismenost

Danas, 11. Maja 2020. na TV kanalima RTCG na kojima se odvija TV nastava, je počelo emitovanje časova na temu Medijska pismenost, po programima obuke nastavnika i nastavnica, koji je licenciran kod Zavoda za školstvo, a koji provodi Institut za medije Crne Gore. Časovi će se emitovati i u slijedeća dva dana.

Virus na društvenim mrežama

Piše: Danica Ilić - Mreža za etičko novinarstvo, London

Čak trećina ispitanika u istraživanju uglednog Rojters Instituta pri Univerzitetu u Oksfordu, kaže da su primijetili mnogo više lažnih objava na društvenim mrežama tokom pandemije kovid -19. Prema istom istraživanju rađenom u aprilu, čak 59% sadržaja je stavljeno u drugačiji kontekst, dok je 38% objava potpuno izmišljeno i fabrikovano. U tekstu koji za Institut za medije piše ekspertkinja za medije Danica Ilić iz Mreže za etičko novinarstvo iz Londona, korisnicima društvenih mreža sugeriše par korisnih savjeta i upućuje na relevantne publikacije za provjeru i verifikaciju objava i tvrdnji iznijetih na društvenim mrežama.

Đaci iz Kotora kritikuju medije

Osnovci iz Kotora strogi su kritičari medija i sudeći po mimovima koje su nam poslali, nemaju povjerenja u medije, ne vide ih kao tragaoce za istinom, niti u službi interesa ljudi da budu obavijesteni i informisani.

Simo se bori sa lažnim vjestima

Kako da se Simo, a sa njim i svi mi, izborimo sa lažnim vjestima? Što je, naravno, posebno važno u doba virusa korone, kada nas zapljuskuju talasi najrazličitijih informacija, a neke od njih su prilično zastrašujuće.

Odsad ću svaku informaciju da provjeravam!

“Kratke i jasne prezentacije su na šaljiv način opisale mogućnosti širenja dezinformacija ili prikazivanja sasvim drugačije slike umesto realne.”

Učenica Jovana Milović kreirala dva videa

Kako spasiti pčele, zašto su ona najvažnija bića na svijetu, kako ojačati imunitet da bi nas on zaštitio od virusa korona – je samo dio pitanja čije odgovore nudi u dva divna video klipa njihova autorka – Jovana Milović, učenica drugog razreda ginmazije “Stojan Cerović” iz Nikšića.

Prava i humanost: Novinarstvo u odgovoru na viralnu mržnju

Piše: Ejdan Vajt, osnivač Mreže za etičko novinarstvo, London

Pandemija Kovid-19 je vjerovatno najveća priča o kojoj će novinari ikada u životu izvještavati, ali i priča koja ih suočava sa mnogim izazovima.

Lijek za koronavirus – mitovi i dezinformacije

Autorka: Milica Lipovac, studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Podgorici

Pandemija koronavirusa, koja je od kraja 2019. godine zahvatila svijet, stvorila je plodno tlo za razne fenomene disbalansa u različitim poljima života. Kako će to uticati na svakodnevicu – biće poznato tek u narednom periodu. Međutim, ono gdje su efekti ove krize na mišljenje i stavove ljudi najviše vidljivi, je polje medija.

Koronavirus – mitovi i teorije zavjere

Autorka: Marija Pešić, studentkinja novinarstva

Od početka pandemije koronavirusa, na društvenim mrežama i u medjima pojavile su se mnoge ideje o njegovom nastanku. Iako se tačan razlog nastanka virusa ne zna, postoje brojne teorije koje o tome govore. Ove tvrdnje nijesu potvrđene, izvor se najčešće ne navodi već se informacije plasiraju kao činjenice, a pojava ili događaj o kojem se izvještava posmatra se kao dio nekog skrivenog, tajnog plana. Prikazuje se neka uzročno-posljedična veza, a ne nude se nikakvi kredibilni dokazi. Takav sadržaj predstavlja teoriju zavjere. Neke od njih su šaljive, satirične i gotovo je nemoguće u njih povjerovati. Međutim, postoje i one koje su dobro razrađene te se mogu lako poigrati sa umovima zabrinutih i uplašenih građana.

Slučaj „Spiskovi“: Gdje je granica između prava javnosti da zna i prava na zaštitu privatnosti

Autorka: Željka Zvicer, studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Podgorici

Nikada profesionalni standardi novinarstva ne dođu do izražaja kao u slučaju izvještavanja u kriznim situacijama. Sada aktuelna pandemija koronavirusa zaustavila je mnoge ljudske aktivnosti, ali nije protok informacija već su joj one gotovo stoprocentno posvećene.

Nova medijska pismenost na platformama Uči doma

Suočili smo se ovih dana sa dezinformacijama o korona virusu. Pročitali smo neistine da bijeli luk liječi virus ili teorije zavjere da je COVID 19 proizveden u laboratoriji u Kini, te da je za njegovo širenje odgovorna 5G tehnologija. Sve navedene tvrdnje su naučnici demantovali.

Učenici O.Š. Risto Manojlović iz Kolašina o izvještavanju o korona virusu

Budi kao Filip - ostani doma! - je video poruka kojom su učenici Osnovne škole “Risto Manojlović” iz Kolašina pokazali svoje viđenje izvora informacija koje treba koristiti u informisanju o korona virusu, kada društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama kruže dezinformacije, teorije zavjere i laži o pandemiji.

Nova znanja i vještine iz medijske pismenosti steklo 50 nastavnika/ca

Oko 50 nastavnika/ca srednjih i osnovnih škola iz čitave Crne Gore je tokom februara i marta prošlo obuku “Nova medijska pismenost – participativna kultura za pariticipativnu demokratiju“ u organizaciji Instituta za medije, čiji je cilj jačanje medijskog obrazovanja.

Učenici sve zainteresovaniji za medijsku pismenost

Na Žabljaku je 27. i 28. februara održana druga radionica „Nova medijska pismenost – participativna kultura za pariticipativnu demokratiju“, namijenjena profesorima/icama, nastavnicima/cama osnovnih i srednjih škola iz centralnog i sjevernog dijela Crne Gore.

Nova medijska pismenost – participativna kultura za pariticipativnu demokratiju

U Budvi je 20. i 21. februara održana radionica „Nova medijska pismenost – participativna kultura za pariticipativnu demokratiju“, namijenjena profesorima/icama, nastavnicima/cama osnovnih i srednjih škola škola u Crnoj Gori.

MediaKitLit

Predmetni program

Zašto medijska pismenost?

Piše: Božena Jelušić, ekspertkinja medijske pismenosti

Vuk baš nikako nije volio lektiru, pa su sve četiri gimnazijske godine prošle u prepirkama sa profesoricom. Inteligentni i duhoviti milenijumac, uglavnom nezainteresovan za školske sadržaje, nikako nije pristajao da pročita obaveznu lektiru.

Moj pogled: Medijska pismenost u SAD

Piše: Ljiljana Ivanović, samostalna savjetnica u Odsjeku za KPR - Zavod za školstvo Crne Gore

Mnogo je definicija putovanja, poetskih i onih koje to nijesu, ali ona koja mi je nakon boravka u Vašingtonu, Los Anđelesu i Čikagu posebno bliska je misao američkog pisca (gle čuda!) Henrija Milera koja glasi: “Naša destinacija nikada nije mjesto, već novi način posmatranja stvari.“

MediaLit Kit i Predmetni program

Prenosimo deo Programa za predmet Medijska pismenost – MediaLit Kit i Predmetni Program. Medijska pismenost se kao obavezni izborni predmet izučava od 2009. godine u crnogorskim gimnazijama opšteg smjera, a nadamo se da ćemo doprineti jačanju medijskog obrazovanja, slijedeći iskustva i primjere razvijenih zemalja koje na izazove digitalnog doba odgovaraju obrazovanjem.

Crna Gora po medijskoj pismenosti na dnu Evrope

Prošle godine Crna Gora je bila na samom dnu indeksa medijske pismenosti u Evropi – na 31-om mjestu od ukupno 35 država. Na istom mjestu smo se nalazili i 2018 godine, što znači da na ovom polju nismo napravili nikakav pomak.

Indeks Medijske Pismenosti 2019

Priručnik za razvoj medijske pismenost

Pristup medijskom tekstu i primjeri radionica; žena u medijskom ogledalu; mediji, etika i politika; lažne vijesti; mali rječnik termina za medijsku pismenost – je samo deo sadržaja Priručnika za razvoj medijske pismenosti i sproviđenje nastave, autorke Božene Jelušić.

Priručnik za razvoj medijske pismenosti

Priručnik za novinare iz oblasti medijske pismenosti

Priručnik za trenere iz oblasti medijske pismenosti

Priručnici za novinare i za trenere iz oblasti medijske pismenosti

Prenosimo dva priručnika o medijskoj pismenosti koja je izdao Institut za medije Crne Gore, u okviru regionalnog projekta “Mediji za građane, građani za medije”.