Author: Vesna Rajkovic
PIŠE : Ivan Ivanović Upotreba vještačke inteligencije (AI) ne može se u potpunosti urediti samo izmjenama Kodeksa novinara, jer takav pristup nije dovoljan za regulisanje složenosti AI sistema, već je ključno da se ova oblast dodatno definiše kroz interne redakcijske smjernice, ocjenjuju stručnjaci Iako se AI već svakodnevno koristi u medijima, njegova primjena još uvijek nije regulisana Kodeksom novinara Crne Gore, niti većina redakcija posjeduje jasne interne protokole za njeno korišćenje. U novembru prošle godine predstavljen je Nacrt novog Kodeksa novinara Crne Gore, koji je trenutno u fazi dopuna, a predviđa se da izmijenjena verzija po prvi put sadrži posebno…
PIŠE: Balša Rudović Čuveni američki novinar Volter Kronkajt (Walter Cronkite) je 1996. godine održao govor na Školi komunikacija Univerziteta Arizona, u kom je, između ostalog, rekao da bi novinarska profesija trebalo da se bavi onim što ljudi moraju da znaju, a ne onim što žele da čuju. Kronkajt je tada kritikovao komercijalizaciju medija, odnosno brisanje granica između informisanja javnosti i zabave. Međutim, čini se da bi bio mnogo oštriji u kritici tadašnjeg stanja medija da je znao na koji nivo će se novinarstvo srozati – da danas mnogo više liči na neku vrstu “Ministarstvo istine” Džordža Orvela (George Orwell), nego na ključnu polugu u…
Budućnost medija u Crnoj Gori – stavovi ključnih aktera Crna Gora se suočava sa ozbiljnim antidemokratskim i antievropskim trendovima koji se direktno odražavaju na stanje medija i novinarstva, pokazuje nova publikacija Instituta za medije, zasnovana na istraživanju sprovedenom sredinom 2025. godine kroz fokus grupe sa građanima i građankama, medijskim profesionalcima i profesionalkama, te istaknutim pojedincima koji aktivno učestvuju u javnom i kulturnom životu zemlje. Nalazi analize ukazuju da učesnici i učesnice istraživanja demokratiju u Crnoj Gori uglavnom doživljavaju kao formalno prisutnu, ali slabo primijenjenu u praksi. Istovremeno, izražavaju nisko povjerenje u institucije, kao i uvjerenje da građanski aktivizam rijetko donosi…
PIŠE: Zoran Radulović Bila nekad sedma sila. Za početak (još jedne) priče o novinarskom odnosu prema svakodnevici poslužimo se s skorašnja tri naslova, iz tri etablirana crnogorska medija, koji se odnose na istu vijest/događaj. Uzroci, povod i posljedice priče koja je publici ponuđena pod navedenim naslovima s pravom je, zbog svoje važnosti i potencijalnog uticaja, zauzela udarne stranice i najave u informativnom programu. Zato se, bez prevelike rezerve, može zaključiti da različite interpretacije istog nijesu posljedica manjka pažnje. Naprotiv, riječ je promišljenoj namjeri da se, fragmentacijom istine, stvarnosti daju priželjkivani obrisi. Tehnika je prepoznata kao “framing”, odnosno način komunikacije…
PIŠU: Borislav Višnjić I Milica Babić Štampani mediji u Crnoj Gori i Srbiji dnevno čita svega do deset odsto građana, pokazuju podaci do kojih je došao Institut za medije Crne Gore. U digitalnom dobu dugoročno šansa za održivost štampanih medija jeste jačanje njihovih onlajn izdanja i moguće uvođenje pretplate, ocijenili su sagovornici Instituta. Prema istraživanju Agencije za audiovizuelne usluge iz novembra 2025. građani Crne Gore, njih oko 75 odsto, najčešće se informišu na internetu ili gledajući televizije. Štampane medije svakodnevno prati svega oko osam odsto ispitanika. Bolje rezultate, prema istom istraživanju, ostvaruju internet publikacije štampanih medija koje svakodnevno prati oko…
PIŠU: Ivan Ivanović, Valentina Ostojić i Balša Rudović Petnaest godina nakon izmjena Krivičnog zakonika kojima su kleveta i uvreda dekriminalizovane, sa ciljem jačanja zaštite slobode izražavanja i medija, Crna Gora se i dalje suočava sa snažnim institucionalnim pritiscima na novinare i kolumniste, što se ogleda i u brojnim pozivima na saslušanja zbog javno iznesenih stavova. Samo u posljednjih dvije godine javnost je svjedočila nizu postupaka protiv novinara, kolumnista i aktivista – pokrenutih zbog sarkastičnih i kritičkih riječi koje bi, umjesto sudskih procesa, morale biti dio zdrave demokratske rasprave, ocjenjuju sagovornici Instituta za medije. U martu 2025. godine protiv glavnog urednika…
PIŠE: Sonja Drobac Nekada se znalo gdje nastaje vijest. U redakciji. Urednik bi procijenio šta je važno, novinar bi provjerio činjenice, i tek tada bi informacija stigla do javnosti. Danas taj proces sve češće počinje na sasvim drugom mjestu – na društvenim mrežama. Status, snimak ili komentar može za nekoliko minuta da postane tema dana, a mediji nerijetko samo preuzimaju ono što je već postalo viralno. Zato na težini dobija pitanje: da li vijesti danas stvaraju novinari ili algoritmi? Društvene mreže odavno nijesu samo platforme na kojima korisnici razmjenjuju sadržaj. Algoritmi određuju šta će biti vidljivo, a šta će nestati…
Piše: Damir Nikočević Neki kažu da je Treći svjetski rat počeo pandemijom COVID-19. Drugi tvrde da je njegov početak označila agresija Rusije na Ukrajinu. Ima i onih koji smatraju da je globalna eskalacija zapravo počela ratnim operacijama na Bliskom istoku. Međutim, ako sudimo po načinu na koji je značajan dio crnogorskih medija, prije svega televizijskih i radijskih stanica, tretirao sukob Izraela i SAD-a sa Iranom i iransku odmazdu, moglo bi se zaključiti da se radi o događaju koji ne izaziva naročitu pažnju. Ili, još preciznije: još jedan rat – ništa novo, ništa posebno. Da li je razlog tome to što…
„Crnogorci su izmišljena nacija.“ „Jalova.“ „Hrvati u Boki su projekat.“ Tri rečenice iz javnog prostora Crne Gore. Izgovorene u televizijskim emisijama ili objavljene na društvenim mrežama. Jedna briše identitet čitavog naroda. Druga pokušava diskreditovati ženu kroz njen reproduktivni status. Treća relativizuje identitet nacionalne manjine. Ali možda je važnije nešto drugo: sve su izgovorene u prostoru koji oblikuju mediji. U digitalnom dobu mediji više nijesu samo mjesto gdje se informacije objavljuju. Oni su prostor u kojem javni govor dobija publiku, legitimitet i brzinu širenja. Zbog toga pitanje govora mržnje danas nije samo pitanje pojedinačnih izjava, nego i odgovornosti onih koji taj…
Piše: Damir Nikočević Igra žmurke nije nestala zato što se djeci više ne trči, nego zato što se danas „sakrivanje“ zove hide. Slavlje nakon gola između dva kamena – onaj urlik koji odzvanja ulicom – zamijenio je tihi, hladni lajk. Razgovor, sa svim pauzama i pogledima, pretvorio se u chat bez tona i bez lica. Nekada su roditelji sa balkona dozivali djecu na ručak i teško ih uvodili u kuću, a danas pokušavaju da ih izvedu napolje i u tome često ne uspijevaju. Nekada su se brojale ogrebotine na koljenima, danas se broje pratioci. Nekada je kazna bila „ne ideš…