Author: Vesna Rajkovic

Piše: Damir Nikočević Neki kažu da je Treći svjetski rat počeo pandemijom COVID-19. Drugi tvrde da je njegov početak označila agresija Rusije na Ukrajinu. Ima i onih koji smatraju da je globalna eskalacija zapravo počela ratnim operacijama na Bliskom istoku. Međutim, ako sudimo po načinu na koji je značajan dio crnogorskih medija, prije svega televizijskih i radijskih stanica, tretirao sukob Izraela i SAD-a sa Iranom i iransku odmazdu, moglo bi se zaključiti da se radi o događaju koji ne izaziva naročitu pažnju. Ili, još preciznije: još jedan rat – ništa novo, ništa posebno. Da li je razlog tome to što…

„Crnogorci su izmišljena nacija.“ „Jalova.“ „Hrvati u Boki su projekat.“ Tri rečenice iz javnog prostora Crne Gore. Izgovorene u televizijskim emisijama ili objavljene na društvenim mrežama. Jedna briše identitet čitavog naroda. Druga pokušava diskreditovati ženu kroz njen reproduktivni status. Treća relativizuje identitet nacionalne manjine. Ali možda je važnije nešto drugo: sve su izgovorene u prostoru koji oblikuju mediji. U digitalnom dobu mediji više nijesu samo mjesto gdje se informacije objavljuju. Oni su prostor u kojem javni govor dobija publiku, legitimitet i brzinu širenja. Zbog toga pitanje govora mržnje danas nije samo pitanje pojedinačnih izjava, nego i odgovornosti onih koji taj…

Piše: Damir Nikočević Igra žmurke nije nestala zato što se djeci više ne trči, nego zato što se danas „sakrivanje“ zove hide. Slavlje nakon gola između dva kamena – onaj urlik koji odzvanja ulicom – zamijenio je tihi, hladni lajk. Razgovor, sa svim pauzama i pogledima, pretvorio se u chat bez tona i bez lica. Nekada su roditelji sa balkona dozivali djecu na ručak i teško ih uvodili u kuću, a danas pokušavaju da ih izvedu napolje i u tome često ne uspijevaju. Nekada su se brojale ogrebotine na koljenima, danas se broje pratioci. Nekada je kazna bila „ne ideš…

PIŠE: Danijela Lasica „Uhapšen Podgoričanin“, „priveden Cetinjanin“ ili „osumnjičeni Pljevljak“ odavno su postale dio svakodnevnog medijskog jezika u Crnoj Gori. Formalno, u tim naslovima nema neistine – osoba jeste uhapšena, grad jeste tačan. Suštinski, međutim, riječ je o praksi koju stručnjaci nazivaju graničnim izvještavanjem – medijskom zonom koja ne krši direktno profesionalne standarde, ali proizvodi niz komunikacijskih i društvenih rizika.Politikolog Aleksandar Novović objašnjava da granično izvještavanje podrazumijeva sadržaje koji su „na ivici“ novinarskog kodeksa – bez otvorenog govora mržnje, bez eksplicitne diskriminacije, ali sa elementima koji mogu da iskrive značenje događaja. To su, kako objašnjava Novović, tekstovi sa klikabilnim naslovima,…

PIŠE: Danijela Lasica Ivana Vlaović ima 23 godine i u novinarstvu je četiri godine. Olivera Lakić je u tom poslu skoro tri decenije. Njih dvije nikada nisu radile zajedno, vjerovatno se nikada ni nisu srele na istom terenskom zadatku. Ipak, nešto ih povezuje – sudnica Višeg suda u Podgorici. Olivera već godinama u toj sudnici, čeka da država konačno nekog osudi za pokušaj njenog ubistva iz 2018. godine. Ivana već duže vrijeme, kao novinarka, prati slučaj i izvještava sa suđenja. Skoro svaki njen povratak sa suđenja u redakciju počinje rečenicom: „Suđenje je odloženo, opet.“ Ivana, koja je ujedno i koordinatorka…

PIŠE: Zoran Radulović Predsjednik i troje članova Savjeta RTCG-a prvostepeno su osuđeni za zloupotrebu položaja zato što su 1. juna 2023. imenovali (ponovo) Borisa Raonića za direktora RTCG-a. Iako nepravosnažna, presuda je naišla na veliko interesovanje javnosti i poprilično kontroverzne reakcije. Da se, najprije, prisjetimo osnovnih detalje ove, bezmalo petogodišnje, skaske sa elementima tragikomedije. Prvi put, Savjet RTCG je imenovao Borisa Raonića za generalnog direktora u avgustu 2021, nakon provedenog javnog konkursa. Još tada javnost je upoznata sa argumentovanim tvrdnjama da Raonić ne ispunjava zakonom propisane uslove za izbor, ali ih je većina u Savjetu “prečula”. Nakon tužbe Nikole Markovića,…

(“Our job is to hold the powerful to account, not to be neutral between right and wrong.” — Christiane Amanpour) PIŠE: Dragana Šćepanović Koliko često novinari izgube iz vida granicu između novinarstva i aktivizma? Da li je ta linija uvijek jasno vidljiva, ili je, naprotiv, često zamagljena? U kojim okolnostima bi se eventualno bi trebalo da bude izbrisana? Da li novinarstvo, u svojoj suštini, nosi elemente aktivizma, ili mu je primarna uloga da omogući prostor i vidljivost onima koji se za nešto bore, bez zauzimanja strana? Vjerovatno je malo novinara i novinarki, predanih etičkim normama i radu u javom intersu,…

PIŠE: Danijela Lasica U protekloj deceniji društvene mreže su iz temelja promijenile način na koji se šire informacije. Platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka i X-a (bivšeg Twittera) postale su dominantan kanal za distribuciju vijesti, a mnogi korisnici ih danas doživljavaju kao glavni izvor informisanja. Taj trend, međutim, donio je i nove izazove: brzina objavljivanja zamijenila je provjeru činjenica, algoritmi su postali urednici, a granica između relevantne vijesti i puke trivijalnosti sve je tanja. Ovaj fenomen nije zaobišao ni Crnu Goru. Redakcije, u nastojanju da zadrže pažnju publike, često prate ono što je već postalo popularno na mrežama, pa čak i…

PIŠE: Zoran Radulović Mi ne možemo odustati niti zaboraviti, jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama, poručili su okupljeni ispred spomenika Lovčenska vila na Cetinju, na skupu kojim je obilježena treća godišnjica zločina u kome je ubijeno deset osoba. Među stradalima bila su i dva dječaka od osam i 11 godina. Skup je nastavljen paljenjem svijeća na mjestu tragedije, u naselju Medovina, a potom i blokadom saobraćajnice na Kruševom ždrijelu. Tu je rečeno da okupljeni građani traže sistem koji će ih štiti od nečinjenja nadležnih, a ne zakone koji će onemogućiti pravo na proteste i javno iskazivanje nezadovoljstva. Da…

PIŠE: Balša Rudović, novinar Masovna ubistva u Cetinju u avgustu 2022. i januaru ove godine ukazala su na brojne slabosti sistema. Da se takvi i slični događaji ne bi ponavljali u budućnosti, potrebno je imati lokalnu policiju koja će kroz adekvatan trening i obuku biti sposobna da samostalno rješava krizne situacije, ali i bolju komunikacije između institucija i cjelokupnog društva, kako bi se potencijalno opasne osobe mogle identifikovati na vrijeme, a mogući zločini prevenirali. To proizilazi iz odgovora kriminologa Velimira Rakočevića i advokata i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Srbije Boža Prelevića, koji su komentarisali ponašanje i aktivnosti crnogorske policije prilikom…