Author: Vesna Rajkovic

PIŠE: Zoran Radulović Mi ne možemo odustati niti zaboraviti, jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama, poručili su okupljeni ispred spomenika Lovčenska vila na Cetinju, na skupu kojim je obilježena treća godišnjica zločina u kome je ubijeno deset osoba. Među stradalima bila su i dva dječaka od osam i 11 godina. Skup je nastavljen paljenjem svijeća na mjestu tragedije, u naselju Medovina, a potom i blokadom saobraćajnice na Kruševom ždrijelu. Tu je rečeno da okupljeni građani traže sistem koji će ih štiti od nečinjenja nadležnih, a ne zakone koji će onemogućiti pravo na proteste i javno iskazivanje nezadovoljstva. Da…

PIŠE: Balša Rudović, novinar Masovna ubistva u Cetinju u avgustu 2022. i januaru ove godine ukazala su na brojne slabosti sistema. Da se takvi i slični događaji ne bi ponavljali u budućnosti, potrebno je imati lokalnu policiju koja će kroz adekvatan trening i obuku biti sposobna da samostalno rješava krizne situacije, ali i bolju komunikacije između institucija i cjelokupnog društva, kako bi se potencijalno opasne osobe mogle identifikovati na vrijeme, a mogući zločini prevenirali. To proizilazi iz odgovora kriminologa Velimira Rakočevića i advokata i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Srbije Boža Prelevića, koji su komentarisali ponašanje i aktivnosti crnogorske policije prilikom…

PIŠE: Ivan Ivanović, novinar Nakon prve masovne tragedije na Cetinju u avgustu 2022. godine, kada je Vuk Borilović ubio 10 sugrađana državne vlasti propustili su priliku da uspostave sistemski model pružanja psihološke podrške porodicama žrtava i čitavoj zajednici. I pored toga što su nakon druge tragedije, kada je na Cetinju Aco Martinović 1. januara 2025. godine ubio 13 osoba, uspostovaljeni nešto konkretniji preventivni mehanizmi za očuvanje mentalnog zdravlja naši sagovornici ocjenjuju da situacija i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, navodeći da je državi neophodan dugotrajan i sistematičan rad u oblasti mentalnog zdravlja, te predlažu konkretna rješenja. Crnogorsko Ministarstvo zdravlja je…

Danijela Lasica, novinarka Četrnaest godina nakon terorističkog napada koji je potresao Norvešku, ta država je gotovo u potpunosti sprovela preporuke nezavisne komisije, koja je formirana na prijedlog tamošnje vlade. Od jačanja policijskih kapaciteta do modernizacije komunikacijskih sistema, Norveška je iz tragedije izgradila jači i spremniji sistem.„Mnoge od predloženih mjera su sprovedene. Policija i hitne službe sada su bolje pripremljene za terorističke prijetnje nego što su bile prije četrnaest godina. Operativna spremnost se poboljšala, operativni centri policije su veći, a kapacitet helikoptera je znatno bolji“, kaže Olav Roneberg, TV 2 iz Norveške, koji se bavi temama bezbjednosti. Napadi iz 2011. otkrili…

PIŠE: Dragana Šćepanović Dva masakra na Cetinju, ukupno stradale 23 osobe, od toga četvoro djece pokazala su brojne slabosti sistema. Između ostalog i kako se izdaju ljekarska uvjerenja za nošenje oružja. Odmah u noći prvojanuarske tragedije, premijer Milojko Spajić najavio je izmjene zakona o oružju. Do sada još nijesu usvojene, na vladin tekst je podnijeti 120 amandmana I u dijelu javnosti je oštro kritikovan. Vladinim predlogom je predvidjeno uvođenje centralizovanog digitalnog registra koji omogućava brzu i sigurnu verifikaciju uvjerenja, direktnu komunikaciju sa zdravstvenim ustanovama i preciznu evidenciju. Dok se zakon usvoji i dalje važe stara pravila. Nidje nikakve zloupotrebe zvanično…

U trećoj epizodi podkasta Digitalni trougao, tema razgovora je digitalna bezbjednost – goruće pitanje u vremenu kada gotovo svaki aspekt života preseljavamo online. Stručnjak za sajber bezbjednost i privatnost podataka, Branko Džakula, govori o tome koje sve prijetnje vrebaju iz digitalnog prostora i kako se možemo zaštititi. Epizoda donosi konkretne uvide u najčešće online rizike, od krađe identiteta i manipulacije, do lažnih reklama i finansijskih prevara. Posebna pažnja posvećena je mladima, njihovom prisustvu na internetu i uticaju influensera na njihove navike i ponašanja. Džakula objašnjava i koje sigurnosne prijetnje dolaze kroz video igre, ali i zašto nije sve negativno, jer internet…

U drugoj epizodi podkasta Digitalni trougao, u fokusu je jedno od najosjetljivijih pitanja današnjice – uticaj digitalnog okruženja na mentalno zdravlje mladih. Psihološkinja Milica Kusovac i novinar Balša Rudović razgovaraju o tome kako algoritmi, lajkovi i notifikacije oblikuju pažnju, emocionalnu stabilnost i društvene odnose nove generacije. Epizoda je strukturirana u pet tematskih cjelina koje se dotiču ključnih problema savremenog digitalnog života: kako se mladi snalaze u digitalnom prostoru, šta se smatra zavisnošću od interneta, kako prevenirati i reagovati na digitalno nasilje, kakve posljedice društvene mreže ostavljaju po mentalno zdravlje te kako razbiti stigmu u vezi sa odlaskom na psihoterapiju. Kroz razgovor,…

Lansiranje ChatGPT aplikacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji (AI) u opštu upotrebu omogućilo nam je neposredno iskustvo korišćenja AI-ja, iako je prvi čat-bot razvijen još davne 1966. godine. Danas mnogi koriste ove alate za pomoć u učenju, skraćivanje teksta, pisanje sastava i eseja, prevođenje i druge zadatke. Iako ne možemo uvijek vjerovati informacijama koje nam AI servira, možemo ga koristiti kao vrijedan alat i podršku u radu. O tome na koji način vještačka inteligencija može biti naš dobar sluga, ali i zao gospodar, razgovaramo u prvoj epizodi serijala podkasta Digitalni trougao sa Ivanom Martinovićem, istraživačem i doktorandom na Elektrotehničkom fakultetu u…

Piše: Bojana Kostić Naši profili i aktivnosti na društvenim mrežama pod budnim su okom kompanija koje njima upravljaju. Malo je toga u našim rukama i pod našom kontrolom. Ako ste ikada bili meta onlajn napada i prijetnji, onda znate kako je zaštita lične bezbjednosti povezana sa mnogobrojnim preprekama i neefikasnošću sistema za prijavu i uklanjanje sadržaja. Ova neefikanost nije samo posljedica automatizovanih sistema za prijavu i nedovoljnog broja timova odgovornih za bezbjednost, već je uzrokovana i nezainteresovanošću kompanija da se bave pitanjem bezbjednosti njihovih “korisnika”. Ne smije se izgubiti iz vida da je, na primjer X, tada Twitter, uveo mehanizam za prijavljivanje…

Piše: Milan Žugić Fenomen dezinformacija koje se kreiraju uz pomoć vještačke inteligencije uzima sve više maha i samo je pitanje vremena kada će početi da se koristi za kreiranje manipulativnih sadržaja koji direktno targetiraju demokratske procese i društveno-politička dešavanja u Crnoj Gori, smatraju u crnogorskim organizacijama koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti. Iz Digitalnog forenzičkog centra kazali su nam da u svijetu koji je sve više digitalizovan i povezan, nijedna država nije imuna na uticaje i mogućnosti koje pruža vještačka inteligencija. “U Cnoj Gori za sada nijesmo zabilježili veće dezinformacione kampanje čiji sadržaj je kreiran od vještačke inteligencije. Međutim, primjetan…