Author: Vesna Rajkovic
Piše: Damir Nikočević Igra žmurke nije nestala zato što se djeci više ne trči, nego zato što se danas „sakrivanje“ zove hide. Slavlje nakon gola između dva kamena – onaj urlik koji odzvanja ulicom – zamijenio je tihi, hladni lajk. Razgovor, sa svim pauzama i pogledima, pretvorio se u chat bez tona i bez lica. Nekada su roditelji sa balkona dozivali djecu na ručak i teško ih uvodili u kuću, a danas pokušavaju da ih izvedu napolje i u tome često ne uspijevaju. Nekada su se brojale ogrebotine na koljenima, danas se broje pratioci. Nekada je kazna bila „ne ideš…
PIŠE: Danijela Lasica „Uhapšen Podgoričanin“, „priveden Cetinjanin“ ili „osumnjičeni Pljevljak“ odavno su postale dio svakodnevnog medijskog jezika u Crnoj Gori. Formalno, u tim naslovima nema neistine – osoba jeste uhapšena, grad jeste tačan. Suštinski, međutim, riječ je o praksi koju stručnjaci nazivaju graničnim izvještavanjem – medijskom zonom koja ne krši direktno profesionalne standarde, ali proizvodi niz komunikacijskih i društvenih rizika.Politikolog Aleksandar Novović objašnjava da granično izvještavanje podrazumijeva sadržaje koji su „na ivici“ novinarskog kodeksa – bez otvorenog govora mržnje, bez eksplicitne diskriminacije, ali sa elementima koji mogu da iskrive značenje događaja. To su, kako objašnjava Novović, tekstovi sa klikabilnim naslovima,…
PIŠE: Danijela Lasica Ivana Vlaović ima 23 godine i u novinarstvu je četiri godine. Olivera Lakić je u tom poslu skoro tri decenije. Njih dvije nikada nisu radile zajedno, vjerovatno se nikada ni nisu srele na istom terenskom zadatku. Ipak, nešto ih povezuje – sudnica Višeg suda u Podgorici. Olivera već godinama u toj sudnici, čeka da država konačno nekog osudi za pokušaj njenog ubistva iz 2018. godine. Ivana već duže vrijeme, kao novinarka, prati slučaj i izvještava sa suđenja. Skoro svaki njen povratak sa suđenja u redakciju počinje rečenicom: „Suđenje je odloženo, opet.“ Ivana, koja je ujedno i koordinatorka…
PIŠE: Zoran Radulović Predsjednik i troje članova Savjeta RTCG-a prvostepeno su osuđeni za zloupotrebu položaja zato što su 1. juna 2023. imenovali (ponovo) Borisa Raonića za direktora RTCG-a. Iako nepravosnažna, presuda je naišla na veliko interesovanje javnosti i poprilično kontroverzne reakcije. Da se, najprije, prisjetimo osnovnih detalje ove, bezmalo petogodišnje, skaske sa elementima tragikomedije. Prvi put, Savjet RTCG je imenovao Borisa Raonića za generalnog direktora u avgustu 2021, nakon provedenog javnog konkursa. Još tada javnost je upoznata sa argumentovanim tvrdnjama da Raonić ne ispunjava zakonom propisane uslove za izbor, ali ih je većina u Savjetu “prečula”. Nakon tužbe Nikole Markovića,…
(“Our job is to hold the powerful to account, not to be neutral between right and wrong.” — Christiane Amanpour) PIŠE: Dragana Šćepanović Koliko često novinari izgube iz vida granicu između novinarstva i aktivizma? Da li je ta linija uvijek jasno vidljiva, ili je, naprotiv, često zamagljena? U kojim okolnostima bi se eventualno bi trebalo da bude izbrisana? Da li novinarstvo, u svojoj suštini, nosi elemente aktivizma, ili mu je primarna uloga da omogući prostor i vidljivost onima koji se za nešto bore, bez zauzimanja strana? Vjerovatno je malo novinara i novinarki, predanih etičkim normama i radu u javom intersu,…
PIŠE: Danijela Lasica U protekloj deceniji društvene mreže su iz temelja promijenile način na koji se šire informacije. Platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka i X-a (bivšeg Twittera) postale su dominantan kanal za distribuciju vijesti, a mnogi korisnici ih danas doživljavaju kao glavni izvor informisanja. Taj trend, međutim, donio je i nove izazove: brzina objavljivanja zamijenila je provjeru činjenica, algoritmi su postali urednici, a granica između relevantne vijesti i puke trivijalnosti sve je tanja. Ovaj fenomen nije zaobišao ni Crnu Goru. Redakcije, u nastojanju da zadrže pažnju publike, često prate ono što je već postalo popularno na mrežama, pa čak i…
PIŠE: Zoran Radulović Mi ne možemo odustati niti zaboraviti, jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama, poručili su okupljeni ispred spomenika Lovčenska vila na Cetinju, na skupu kojim je obilježena treća godišnjica zločina u kome je ubijeno deset osoba. Među stradalima bila su i dva dječaka od osam i 11 godina. Skup je nastavljen paljenjem svijeća na mjestu tragedije, u naselju Medovina, a potom i blokadom saobraćajnice na Kruševom ždrijelu. Tu je rečeno da okupljeni građani traže sistem koji će ih štiti od nečinjenja nadležnih, a ne zakone koji će onemogućiti pravo na proteste i javno iskazivanje nezadovoljstva. Da…
PIŠE: Balša Rudović, novinar Masovna ubistva u Cetinju u avgustu 2022. i januaru ove godine ukazala su na brojne slabosti sistema. Da se takvi i slični događaji ne bi ponavljali u budućnosti, potrebno je imati lokalnu policiju koja će kroz adekvatan trening i obuku biti sposobna da samostalno rješava krizne situacije, ali i bolju komunikacije između institucija i cjelokupnog društva, kako bi se potencijalno opasne osobe mogle identifikovati na vrijeme, a mogući zločini prevenirali. To proizilazi iz odgovora kriminologa Velimira Rakočevića i advokata i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Srbije Boža Prelevića, koji su komentarisali ponašanje i aktivnosti crnogorske policije prilikom…
PIŠE: Ivan Ivanović, novinar Nakon prve masovne tragedije na Cetinju u avgustu 2022. godine, kada je Vuk Borilović ubio 10 sugrađana državne vlasti propustili su priliku da uspostave sistemski model pružanja psihološke podrške porodicama žrtava i čitavoj zajednici. I pored toga što su nakon druge tragedije, kada je na Cetinju Aco Martinović 1. januara 2025. godine ubio 13 osoba, uspostovaljeni nešto konkretniji preventivni mehanizmi za očuvanje mentalnog zdravlja naši sagovornici ocjenjuju da situacija i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, navodeći da je državi neophodan dugotrajan i sistematičan rad u oblasti mentalnog zdravlja, te predlažu konkretna rješenja. Crnogorsko Ministarstvo zdravlja je…
Danijela Lasica, novinarka Četrnaest godina nakon terorističkog napada koji je potresao Norvešku, ta država je gotovo u potpunosti sprovela preporuke nezavisne komisije, koja je formirana na prijedlog tamošnje vlade. Od jačanja policijskih kapaciteta do modernizacije komunikacijskih sistema, Norveška je iz tragedije izgradila jači i spremniji sistem.„Mnoge od predloženih mjera su sprovedene. Policija i hitne službe sada su bolje pripremljene za terorističke prijetnje nego što su bile prije četrnaest godina. Operativna spremnost se poboljšala, operativni centri policije su veći, a kapacitet helikoptera je znatno bolji“, kaže Olav Roneberg, TV 2 iz Norveške, koji se bavi temama bezbjednosti. Napadi iz 2011. otkrili…