Author: admin
Piše: Danijela Lasica „Možeš ubiti novinara, ali ne možeš ubiti priču“ – sigurno je jedna od najznačajnih sintagmi na koju novinarska profesija može da bude ponosna. Nažalost, nastala je prije skoro 50 godina, ubistvom novinara Dona Bolsa, koji je istraživao i pisao o vezama kriminala i policije. Nakon što je ubijen bombom podmetnutom pod automobil, reporteri tridesetak američkih redakcija uzeli su odsustva, odmore, neki dali i otkaz, i odlučili da nastave posao koji je on započeo. „Ne možeš ubiti priču“ od tada je postao način da se pokaže, svima koji misle da tako mogu nešto da zabrane ili stopiraju, da…
I da li je aktuelno nadmetanje u iščitavanju i prepričavanju dešifrovanih razgovora iz Sky aplikacije pobjeda ili poraz naše medijske zajednice Piše: Zoran Radulović Više tužilaštvo iz Bijelog Polja zatražiće podatke “od drugih državnih organa” o slučaju raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje u Pljevljima nakon izbora 2020. godine. O tom naumu obaviješteni smo nakon što je jedan crnogorski printani medij objavio navodne izvode iz komunikacija koju su preko Sky aplikacije vodili tadašnji policajci i kriminalci, dogovarajući da ispisivanjem šovinističkih grafita izazovu međunacionalnu netrpeljivost. Sa ciljem, može se zaključiti iz citiranih razgovora, da spriječe ili uspore transfer vlasti na novu postizbornu…
Novinarstvo na Zapadnom Balkanu, kao i u svijetu, u 2023. godini suočilo se sa brojnim izazovima i promjenama koje su uticale na njegovu ulogu, kvalitet i održivost. Pandemija COVID-19, ekonomska nesigurnost, politički nemiri, porast dezinformacija i cenzure, zajedno sa ubrzanim napretkom digitalnih tehnologija i platformi, činili su neke od ključnih faktora koji su oblikovali medijski krajolik u ovom regionu. Ovi izazovi su samo naglasili potrebu za novinarskim integritetom, etičkim pristupom i sposobnošću prilagođavanja stalnim promjenama. Digitalizacija i ubrzan tehnološki razvoj uticali su na način na koji se informacije distribuiraju, prate i konzumiraju. Novinarstvo na globalnom nivou prolazi kroz transformaciju koja…
Institut za medije objavljuje poziv za podnošenje prijedloga projekata koji za cilj imaju podizanje kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD) u urbanim i ruralnim sredinama za promovisanje medijskog aktivizma i suzbijanje dezinformacija i polarizacije. Ovaj poziv za podnošenje prijedloga projekata je dio regionalnog projekta „NAŠI MEDIJI“, koji podržava Evropska unija, a sprovodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Projekat kofinansira Ministarsrvo javne uprave u Crnoj Gori. Poziv za podnošenje prijedloga projekata je otvoren za OCD u Crnoj Gori koje prvenstveno rade u oblasti medija, slobode izražavanja ili digitalnih tehnologija, kao i obrazovanja, ljudskih prava ili rodne…
PIŠU: Jelena Martinović i Ognen Janeski Izvještavanje regionalnih medija u dva teška slučaja – tragedije na Cetinju i ubistvima Vanje Gjorčevske i Panče Žežovskog u Sjevernoj Makedoniji, ukazuje na ozbiljnu tabloidizaciju na Zapadnom Balkanu. Ipak, istraživanje koje su uradili Jelena Martinović (Podgorica) i Ognen Janeski (Skoplje) pokazuje da su crnogorski etablirani mediji pokazali sposobnost za profesionalnu suzdržanost, dok se Sjeverna Makedonija borila sa senzacionalističkim tendencijama. Izazovi za medije Najveća tragedija u novijoj crnogorskoj istoriji dogodila se na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je život u masovnom ubistvu izgubilo 10 ljudi, a 11 žrtva je bio ubica Vuk Borilović, kojeg…
Ukoliko bude usvojena Anti-SLAPP Direktiva na nivou Evropske unije, to neće uticati na pravni sistem Republike Srbije zato što Srbija trenutno nije članica Unije. Međutim, bez obzira što pomenuta direktiva ne može da utiče na naš pravni sistem, to ne znači da s druge strane Srbija ne može da preduzme neke druge mehanizme protiv SLAPP tužbi, ističe za Autonomiju sudija Slađana Pantović iz Višeg suda u Beogradu. Pantović, koja je i članica Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) napominje da se već može krenuti sa izmenama odgovarajućih zakona kako bi se na vreme reagovalo i omogućilo sudovima da na adekvatan način…
Jasno definisanje pojmova, mogućnost ranog odbacivanja očigledno neosnovanog tužbenog zahtjeva i pravo tuženog na naknadu štete, neki su od ključnih anti-SLAPP prijedloga koje je izradila Kancelarija UN visokog komesara za ljudska prava (OHCHR) u Bosni i Hercegovini U 2022. godini Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini objavili su Procjenu o sigurnosti novinara i pristupu informacijama. Jedan od nalaza istraživanja ukazivao je na pojavu tzv. strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP: Strategic Lawsuits against Public Participation) ili malicioznih tužbi za klevetu koje najčešće podnose uticajni pojedinci ili kompanije sa ciljem da zastraše novinare, medijske kuće ili branitelje ljudskih prava koji pokreću teme od javnog značaja,…
Pišu: Teodora Đurnić i Vesna Ivanovska-Ilievska Nakupljeni mentalni ili psihološki problemi, stres i traume, situacija u kojoj mlada osoba nailazi na nerazumijevanje porodice, vaspitni stil koji uključuje vikanje i batine, neki su od okidača koji djecu i mlade dovodi do izvršenja masovnih ubistava u školama, navodi psihološkinja Adriana Pejaković. U maju ove godine se u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu dogodilo masovno ubistvo u kojem je trinaestogodišnji dječak pištoljem ubio devetoro djece i čuvara škole. Posle toga i u školama u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji pojavile su se slične prijetnje upućene đacima i nastavnicima, a u Crnoj Gori…
U Hrvatskoj podnošenje tužbi protiv medija i novinara očito spada u kategoriji omiljenih disciplina: skoro 1000 postupaka vodi se pred tamošnjim sudovima protiv izdavača medija, urednika i novinara. A sasvim je moguće da ih je i (značajno) više – ovakvim, naime, podacima raspolaže Hrvatsko novinarsko društvo (HND) na osnovu nepotpune ankete sprovedene među tamošnjim medijima. Ne sporeći zabrinutost nad bujanjem „kulture tužakanja“ u toj državi, predsednik HND Hrvoje Zovko u tom kontekstu posebno ipak naglašava jedan drugi, po njemu mnogo sporniji podatak: ko su tužioci i koje su im zapravo namere. „Tužbe, a posebno one SLAPP, novi su model napada…
SLAPP tužbe su karakteristične po tome što onaj ko dobije tužbu u startu gubi, bez obzira na ishod postupka, jer mora da se njome bavi što ga istovremeno odvraća od javnog zagovaranja i bavljenja javnim politikama. Mehanizama kojima bi se moglo odupreti ovoj zloupotrebi još nema, ali nema ni vremena za čekanje, već se oni moraju stvarati u hodu, upozoravaju sagovornici Autonomije. Strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) problem su prisutan u svim zemljama i Srbija tu nije nekakav izuzetak. Međutim, najnovija vest iz Evrope glasi da je na pomolu usvajanje anti-SLAPP mehanizma koji bi zemljama članicama Evropske unije omogućio ravnopravniju borbu…