Author: admin

Piše: Zoran Radulović Dođe, tako, vrijeme kada mediji i novinari zasluže da postanu vijest, zbog načina na koji rade ili ne rade svoj posao. Samo ako se nađe neko da tu vijest i napiše. Onako kako nalažu osnovni standardi profesije. Ili poziva, kako ko više voli. Uragan Milton na Floridi: U realnom vremeni bili smo u prilici da pratimo kako se stihija priprema, stiže, ruši i prolazi. Čitali smo, gledali i slušali o evakuaciji stanovništva i mjerama za obezbjeđenje imovine. Detaljno su prenošeni, a potom i analizirani, potezi lokalnih i saveznih vlasti. Novinari su se tokom nevremena sa potopljenih…

Piše: Snežana Radusinović „Nemam televizor u mom studentskom stanu. Nije mi potreban.“ „Na televiziji gledam samo sportske prenose.“ „Televizor uključim jednom u četiri godine. U vrijeme izbora.“ „Na televiziji neki ljudi koji odavno nisu mladi govore o mladima.“ Nerma iz BiH, Kristina iz Crne Gore, Lazar iz Srbije i Dajana iz Hrvatske, učesnici podkasta koji smo za Hexatorm jutjub kanal snimali još prije 3 godine, nisu me štedjeli na online sastancima na kojima smo okvirno razgovarali o tome kako se mladi informišu. Televizije odavno nema na njihovom medijskom horizontu, pa smo podkast na kraju šaljivo nazvali „Ko još danas gleda…

Piše: Danijela Lasica Lažna vijest je medijski izvještaj koji u sebi sadraži nedvosmisleno pogrešne tvrdnje, to jest informacije koje ne odgovaraju činjenicama. Iz ove definicije proističe da je stranica „PES protiv lažnih vijesti“, stranica koja nedovosmisleno sadrži pogrešne tvrdnje, od kojih nijedna nije potkrijepljenja činjenicama. I sa ove dvije rečenice, mogla bi se staviti tačka na cijelu priču o fejsbuk stranici iza koje stoji Pokret Evropa sad, na kojoj navodno, upozoravaju javnost o lažnim vijestima u Crnoj Gori. Međutim, iako stranica, žargonom društevnih mreža, nije previše popularna, jer ima tek nešto više od 800 pratilaca, i ni 300 osoba kojima…

Mediji u borbi za pažnju Piše: Irena Rašović Život u virtuelnom svijetu, realnost je naše djece sa kojom se moramo suočiti. Njihovo odrastanje i poimanje stvarnosti ograničeno je „pametnim“ uređajima. I sve se dešava tu. Šetnja, druženje, zaljubljivanje, trgovina, učenje, razonoda… Informacije stižu direktno, bez posredovanja i prečišćavanja. Desetine u minuti. One koje želimo, ali i one koje nam se različitim algoritmima nameću. U jednom danu sazna se više nego nekad na mjesečnom ili čak godišnjem nivou. Prvi put u istoriji čovječanstva, mladi su bolje tehnički i digitalno osoposobljeni od svojih roditelja i nastavnika. Prvi put, djeca odrastaju samostalno, bez…

Pišu: D. Bogdanović i T. Đurnić Traži se kuvar, plata 1500 eura, kuhunjsko osoblje 900 eura, sobarice 800 eura, dostavljač 850 eura, samo su neke od objava kojima svakodnevno svjedočimo. U zemlji u kojoj su u javnom sektoru, zdravstvenim radnicima, univerzitetskim profesorima kroz razne programe značajno uvećane plate, novinari koji bi trebalo da budu psi čuvari demokratije su ostali u zapećku. “Novinari i novinarke u Crnoj Gori primaju plate kojima ne mogu pokriti osnovne životne troškove, koje su najniže u regionu, a većina njih osigurana je na minimalac ili angažovana honorarno, pa su za njih radni staž i buduće penzije…

U novom izvještaju sindikata navodi se da su i korporacije poput Ekson Mobil i Blekston veliki finansijeri klimatske krize Izvor: Gardijan U izvještaju koji je u ponedjeljak objavila Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) optužuju se neke od najvećih kompanija u svijetu da podrivaju demokratiju širom svijeta tako što finansiraju krajnje desne političke pokrete, finansiraju i pogoršavaju klimatsku krizu i krše sindikalna i ljudska prava. Korporacije koje su obuhvaćene izvještajem su Amazon, Tesla, Meta, Ekson Mobil, Blekston, Vangard i Glenkor. Njihovi lobisti pokušavaju da oblikuju globalnu politiku na Samitu budućnosti Ujedinjenih nacija u Njujorku 22. i 23. septembra. U pogledu kompanije Amazon,…

Piše: Ana Martinoli Danas izgleda kao davna istorija prva predsjednička kampanja Baraka Obame koja je bila revolucionarna i po tome što se značajnim dijelom odvijala – i na Fejsbuku. Štaviše, neki su smatrali da je upravo najmasovnija društvena mreža ključno doprinijela uspjehu Obame na putu ka Bijeloj kući i da je nagovijestila da će svi budući izbori morati da se vode onlajn. Brzo premotavanje unaprijed –  16 godina kasnije, svjedočimo neprekidnom toku komunikacije kandidata za novog Predsjednika SAD na svim platformama. Paralelno sa snaženjem popularnosti i uticajnosti onlajn platformi dešava se i nekoliko komunikacionih izazova i trendova koje svaka politička kampanja…

Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU Organizacija Global Project Against Hate and Extremism (GPAHE) nedavno je objavila izvještaj koji je dio njihove kontinuirane istrage o ekstremističkim i nasilnim sadržajima na platformama za video-igre, a u kome navode da su identifikovali niz neonacističkih, antisemitskih i nasilnih političkih sadržaja u popularnoj video-igrici Fortnite. Među njima se našao i sadržaj zasnovan na koncentracionom logoru Jasenovac, u kome su nacisti tokom Drugog svjetskog rata ubijali Jevreje, Srbe, Rome i pripadnike drugih nacionalnih i etničkih manjina. Sadržaj koji je GPAHE identifikovao kreiran je u okviru dodatka „Islands“, gdje korisnici sami stvaraju i dijele sadržaj, a u…

Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU „Openhajmer Vještačke Inteligencije“ – tako je Business Insider nazvao Mihala Kozinskog, psihologa sa Univerziteta Stanford koji proučava korišćenje vještačke inteligencije, mašinskog učenja i računarskih tehnika za modelovanje i predviđanje ljudskog ponašanja. U nizu istraživanja, Kozinski je ukazao na mogućnosti vještačke inteligencije da otkrije skrivene, privatne detalje ličnosti kao što su nivo inteligencije, seksualne preferencije, politička uvjerenja. Za sve to, AI je dovoljno da pred sobom ima niz naših Fejsbuk lajkova i fotografije lica, piše Business Insider. Kroz istoriju, bilo je mnogo pokušaja (nepopularnih i zlokobnih, koji su završavali u nekom obliku…

Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU Prošlo je čitavih 16 godina otkad se Nikolas Kar zapitao „Da li nas Google čini glupima?“ U članku za Atlantic, Kar je primijetio da sve češća i intenzivnija upotreba interneta utiče na njegovu koncentraciju, način razmišljanja i – način na koji čita. „Nekada je bilo lako uroniti u knjigu ili dugačak članak. Moj um bi bio zaokupljen naracijom ili preokretima zapleta, i provodio bih sate lutajući dugim djelovima proze. To je sada rijetko slučaj. Koncentracija često počinje da mi opada nakon dvije ili tri stranice. Vrpoljim se, izgubim nit, počnem da tražim nešto…