Author: admin

Piše: Snežana Radusinović „Nemam televizor u mom studentskom stanu. Nije mi potreban.“ „Na televiziji gledam samo sportske prenose.“ „Televizor uključim jednom u četiri godine. U vrijeme izbora.“ „Na televiziji neki ljudi koji odavno nisu mladi govore o mladima.“ Nerma iz BiH, Kristina iz Crne Gore, Lazar iz Srbije i Dajana iz Hrvatske, učesnici podkasta koji smo za Hexatorm jutjub kanal snimali još prije 3 godine, nisu me štedjeli na online sastancima na kojima smo okvirno razgovarali o tome kako se mladi informišu. Televizije odavno nema na njihovom medijskom horizontu, pa smo podkast na kraju šaljivo nazvali „Ko još danas gleda…

Mediji u borbi za pažnju Piše: Irena Rašović Život u virtuelnom svijetu, realnost je naše djece sa kojom se moramo suočiti. Njihovo odrastanje i poimanje stvarnosti ograničeno je „pametnim“ uređajima. I sve se dešava tu. Šetnja, druženje, zaljubljivanje, trgovina, učenje, razonoda… Informacije stižu direktno, bez posredovanja i prečišćavanja. Desetine u minuti. One koje želimo, ali i one koje nam se različitim algoritmima nameću. U jednom danu sazna se više nego nekad na mjesečnom ili čak godišnjem nivou. Prvi put u istoriji čovječanstva, mladi su bolje tehnički i digitalno osoposobljeni od svojih roditelja i nastavnika. Prvi put, djeca odrastaju samostalno, bez…

Piše: Ana Martinoli Danas izgleda kao davna istorija prva predsjednička kampanja Baraka Obame koja je bila revolucionarna i po tome što se značajnim dijelom odvijala – i na Fejsbuku. Štaviše, neki su smatrali da je upravo najmasovnija društvena mreža ključno doprinijela uspjehu Obame na putu ka Bijeloj kući i da je nagovijestila da će svi budući izbori morati da se vode onlajn. Brzo premotavanje unaprijed –  16 godina kasnije, svjedočimo neprekidnom toku komunikacije kandidata za novog Predsjednika SAD na svim platformama. Paralelno sa snaženjem popularnosti i uticajnosti onlajn platformi dešava se i nekoliko komunikacionih izazova i trendova koje svaka politička kampanja…

Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU Organizacija Global Project Against Hate and Extremism (GPAHE) nedavno je objavila izvještaj koji je dio njihove kontinuirane istrage o ekstremističkim i nasilnim sadržajima na platformama za video-igre, a u kome navode da su identifikovali niz neonacističkih, antisemitskih i nasilnih političkih sadržaja u popularnoj video-igrici Fortnite. Među njima se našao i sadržaj zasnovan na koncentracionom logoru Jasenovac, u kome su nacisti tokom Drugog svjetskog rata ubijali Jevreje, Srbe, Rome i pripadnike drugih nacionalnih i etničkih manjina. Sadržaj koji je GPAHE identifikovao kreiran je u okviru dodatka „Islands“, gdje korisnici sami stvaraju i dijele sadržaj, a u…

Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU „Openhajmer Vještačke Inteligencije“ – tako je Business Insider nazvao Mihala Kozinskog, psihologa sa Univerziteta Stanford koji proučava korišćenje vještačke inteligencije, mašinskog učenja i računarskih tehnika za modelovanje i predviđanje ljudskog ponašanja. U nizu istraživanja, Kozinski je ukazao na mogućnosti vještačke inteligencije da otkrije skrivene, privatne detalje ličnosti kao što su nivo inteligencije, seksualne preferencije, politička uvjerenja. Za sve to, AI je dovoljno da pred sobom ima niz naših Fejsbuk lajkova i fotografije lica, piše Business Insider. Kroz istoriju, bilo je mnogo pokušaja (nepopularnih i zlokobnih, koji su završavali u nekom obliku…

Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU Prošlo je čitavih 16 godina otkad se Nikolas Kar zapitao „Da li nas Google čini glupima?“ U članku za Atlantic, Kar je primijetio da sve češća i intenzivnija upotreba interneta utiče na njegovu koncentraciju, način razmišljanja i – način na koji čita. „Nekada je bilo lako uroniti u knjigu ili dugačak članak. Moj um bi bio zaokupljen naracijom ili preokretima zapleta, i provodio bih sate lutajući dugim djelovima proze. To je sada rijetko slučaj. Koncentracija često počinje da mi opada nakon dvije ili tri stranice. Vrpoljim se, izgubim nit, počnem da tražim nešto…

Kako mediji mogu doprinijeti boljem položaju starijih osoba Piše: Teodora Đurnić Percepcija koju kao društvo imamo o starijim osobama i način na koji se prema njima odnosimo reflektuje se i na medijsko izvještavanje o ovoj populaciji, koja u slučaju Crne Gore čini sve veći udio u stanovništvu. Umjesto dostojanstva, potencijala koje ljudi starije dobi posjeduju te pisanja o servisima podrške koji su im neophodni za kvalitetniji život, u rijetkim izvještajima medija o starijim osobama često se ‘učitava’ sažaljenje i percepcija da su oni društveni problem i ‘tuđa briga.’ Kako mediji mogu doprinijeti postizanju boljeg i pravednijeg društva za starije generacije,…

Da li je korišćenje ekrana uzrok usamljenosti i depresije kod mladih? Piše: univerzitetska profesorica, dr Dobrinka Kuzmanović Prije nekoliko mjeseci, američki socijalni psiholog Džonatan Hajt (Jonathan Haidt), jedan od najuticajnijih živih psihologa, ugledni istraživač u oblasti psihologije morala i političke psihologije, objavio je knjigu Anksiozna generacija ‒ kako velika transformacija djetinjstva dovodi do epidemije mentalnih bolesti[1]. Knjiga upozoravajućeg naslova vrlo je brzo postala obavezno štivo za roditelje i sve one koji učestvuju u odrastanju mladih, jer nudi odgovore na jedno od najvažnijih pitanja današnjice: zašto su, počev od 2010. godine (nakon duže od decenije stabilnosti ili poboljšanja mentalnog zdravlja) stope depresije,…

Autorka: Prudens Flauers Nekoliko sati nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden objavio da odustaje od kandidature u ime demokrata na izborima 2024. godine, britanska muzičarka Čarli XCX (Charli XCX) je podržala potpredsjednicu Kamalu Haris, poslavši tvit “kamala IS brat.”[i] Taj tvit je odmah postao viralan, zbunio medijske komentatore, ali i naelektrisao neke segmente biračkog tijela. Album pod nazivom “Brat” Čarli XCX, koji nalazi u vrhu top liste, napeta je mješavina dens i elektronskih klupskih hitova u kojoj se slave droge, cigarete, haotičnost i ranjivost. Biti “brat”, dakle, znači prigrliti svoju haotičnost i ranjivost, biti ono što zaista jesi. Trenutno…

Izvor: Umjetna inteligencija u obrazovanju – edukativni priručnik o primjeni umjetne inteligencije u učenju i poučavanju za učitelje, nastavnike i stručne suradnike u školama (Udruga Suradnici u učenju, Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku, Zagreb, 2024.) Korišćenje veštačke inteligencije u obrazovanju praćeno je nizom etičkih problema, kao što su pitanja privatnosti i bezbijednosti, potencijalne pristrasnosti u algoritmima, kao i mogućnost zamjene nastavnika automatizacijom procesa podučavanja. Stoga je važno obezbijediti da se vještačka inteligencija koristi na odgovoran i etički način u obrazovnim okruženjima. Ovim poglavljem [iz gore pomenutog priručnika, op. ur.] želimo podići nivo svijesti o rizicima povezanim sa vještačkom…