Author: admin
Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU Prošlo je čitavih 16 godina otkad se Nikolas Kar zapitao „Da li nas Google čini glupima?“ U članku za Atlantic, Kar je primijetio da sve češća i intenzivnija upotreba interneta utiče na njegovu koncentraciju, način razmišljanja i – način na koji čita. „Nekada je bilo lako uroniti u knjigu ili dugačak članak. Moj um bi bio zaokupljen naracijom ili preokretima zapleta, i provodio bih sate lutajući dugim djelovima proze. To je sada rijetko slučaj. Koncentracija često počinje da mi opada nakon dvije ili tri stranice. Vrpoljim se, izgubim nit, počnem da tražim nešto…
Kako mediji mogu doprinijeti boljem položaju starijih osoba Piše: Teodora Đurnić Percepcija koju kao društvo imamo o starijim osobama i način na koji se prema njima odnosimo reflektuje se i na medijsko izvještavanje o ovoj populaciji, koja u slučaju Crne Gore čini sve veći udio u stanovništvu. Umjesto dostojanstva, potencijala koje ljudi starije dobi posjeduju te pisanja o servisima podrške koji su im neophodni za kvalitetniji život, u rijetkim izvještajima medija o starijim osobama često se ‘učitava’ sažaljenje i percepcija da su oni društveni problem i ‘tuđa briga.’ Kako mediji mogu doprinijeti postizanju boljeg i pravednijeg društva za starije generacije,…
Da li je korišćenje ekrana uzrok usamljenosti i depresije kod mladih? Piše: univerzitetska profesorica, dr Dobrinka Kuzmanović Prije nekoliko mjeseci, američki socijalni psiholog Džonatan Hajt (Jonathan Haidt), jedan od najuticajnijih živih psihologa, ugledni istraživač u oblasti psihologije morala i političke psihologije, objavio je knjigu Anksiozna generacija ‒ kako velika transformacija djetinjstva dovodi do epidemije mentalnih bolesti[1]. Knjiga upozoravajućeg naslova vrlo je brzo postala obavezno štivo za roditelje i sve one koji učestvuju u odrastanju mladih, jer nudi odgovore na jedno od najvažnijih pitanja današnjice: zašto su, počev od 2010. godine (nakon duže od decenije stabilnosti ili poboljšanja mentalnog zdravlja) stope depresije,…
Medijski profesionalci okupili su se u Bosni i Hercegovini na dvodnevnoj konferenciji o istraživanju taktika za otpor neprijateljskom stranom uticaju i dezinformacijama. Trideset i šest medijskih profesionalaca, aktivista iz organizacija civilnog društva, faktčekera i akademika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Mađarske, Češke i Ujedinjenog Kraljevstva učestvovalo je na konferenciji „Navigacija uticaja u medijskoj sferi“ u Sarajevu 24. i 25. juna. Konferencija se fokusirala na razumijevanje i rješavanje uticaja nedemokratskih aktera. „Teme koje smo raspravljali na događaju izazvale su značajan interes jer su bile izuzetno relevantne za učesnike. Ispitivali smo pitanja vezana za strani uticaj…
ANALIZA: Iako Kina i kineske kompanije još nemaju zvanično vlasništvo nad medijima u Crnoj Gori, na indirektan način veoma uspješno ostvaruju kontakt sa upravljačkim strukturama medija Pišu: Marija Jovićević i Danica Bogdanović Tokom proteklih nekoliko decenija, Kina je izgradila međunarodnu medijsku imperiju, otvarajući biroe državnih medija u inostranstvu i ulažući u strane medijske kompanije. Peking ovu kampanju naziva “moć diskursa”. Kampanja kineske „moći diskursa” dio je šire strategije usmjerene na povećanje njenog globalnog uticaja kroz meku moć, kontrolu medija i stratešku komunikaciju. Ova kampanja uključuje promociju kineskih narativa i perspektiva, dok se suprotstavlja onome što Kina doživljava kao negativan prikaz…
Smjernice za novinarke Autorka: Duška Pejović U javnom prostoru novinarke mogu biti izložene seksizmu, mizoginiji i seksističkom govoru mržnje, koji se u patrijarhalnom crnogorskom društvu često ne prepoznaju kao diskriminacija, rodno zasnovano nasilje, seksualno uznemiravanje i kršenje ženskih ljudskih prava. Za mnoge je takav način komunikacije društveno prihvatljiv i najčešće se opravdava pokušajem udvaranja ili šale prema ženi kojoj su takve riječi ili gestovi upućeni, a kojima se ona zapravo vrijeđa, ponižava, degradira u ličnom i profesionalnom smislu i svodi na seksualni objekat. Na ličnom planu to može dovesti do osjećaja bezvrjednosti, samocenzure, napuštanja posla, primjene strategije izbjegavanja, promjene u…
Piše: Dražen Đurašković Ono što publika vidi kao finalni proizvod u vidu medijskog priloga ili članka, posljedica je obično predanog rada na prikupljanju informacija i njihovo stavljanje u pravilan kontekst kako bi građani bili u mogućnosti da steknu uvid u društvene okolnosti u kojima žive. Ono što publika ne vidi jeste da je taj isti medijski prilog ili članak direktna posljedica i integriteta pojedinaca, odnosno svega onoga što autore i autorke čini otpornim na uticaje spolja, bilo u vidu primarnih, npr. pritisaka i napada, bilo sekundarnih kao što su uslovi rada, ambijent u redakciji, položaj u društvu. A kako da…
Pripremile: Danica Kovačević i Teodora Đurnić Umjesto da kažemo djeci “napišite sastav na tu i tu temu”, treba reći dajte Chat GPT-u da napiše sastav na tu temu, a vaš posao je onda da pročitate taj sastav i da kažete gdje je Chat GPT pogriješio. Ili da kažete zašto je, recimo, teza sastava koju je GPT napisao dobra ili loša, kaže doktor teorijske fizike i stručnjak za AI, Mihailo Backović. Sa njim smo razgovarali o mogućnostima koje donosi vještačka inteligencija, od njene potencijalne destruktivne moći, do načina kako mudro koristiti ove tehnologije. Koji su izazovi i šanse koje nam pruža…
Vještačka inteligencija je sve više u upotrebi u svakodnevici, pa i u učionici. Uveliko mijenja proces obrazovanja i pedagoške pristupe u proučavanju. Mini vodič koji je pred vama namijenjen je podjednako svima – nastavnicima/cama, učenicima/cama i roditeljima, kako bi stekli osnovne uvide u prednosti upotrebe ovog alata i moguće zloupotrebe. Vodič sugeriše da je jedini ispravni i pedagoški odgovoran pristup za upotrebu vještačke inteligencije zajedničko, metodički promišljeno, kritičko i etično korišćenje AI alata. Izradu ovog vodiča finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade…
Piše: Vuk Vuković Ako bismo današnje društvo i današnjeg čovjeka morali da opišemo jednom ili sa dvije riječi, koje bi to riječi bile? Zoon politikon? Animal symbolicum ili Animal laborans? Homo ludens ili Homo narrans? Aristotel, Kasirer (Cassirer) ili Arent (Arendt), Huizinga ili Fišer (Fisher) – i niz možemo nastaviti desetinama filozofa, vjerovatno i potisnutih filozofkinja, naučnika/naučnica, umjetnika/umjetnica koji su pokušavali da opišu čovjeka, ali i društvo u kojem žive. Sledeće pitanje bi moglo da bude – na osnovu čega donosimo tu odluku? Ovo pitanje možemo i da uprostimo, pa iz oblasti društvno-humanističkih nauka i filozofije preletimo ka nečem jednostavnijem,…