Author: admin

Pišu: D. Bogdanović i T. Đurnić “To što se dogodilo 10. novembra oko 21 sat u dijelu grada gdje sam odrasla , ispred objekta koji često posjećujem i u prisustvu brojnih prolaznika, čak i ljudi koje poznajem je, najblaže rečeno poražavajuće za ženu, majku, novinarku, pa i cijelo društvo”. Ovako novinarka Pobjede Ana Raičković opisuje kako je doživjela fizički napad crnogorskog biznismena Zorana Bećirovića, njegovog sina i telohranitelja. Od početka godine zabilježeno je 19 napada na novinare u Crnoj Gori, a najbrutalniji napad u 2024. doživjela je upravo novinarka Ana Ričković. Incident se dogodio u podgoričkom Bloku V, kada je…

Piše: Sonja Drobac Društveni mediji postali su ključni alati za oblikovanje mišljenja, stavova i ponašanja ljudi u savremenim društvima. Broj korisnika interneta “eksplodirao” je, a platforme poput Fejsbuka, X, Instagrama i TikToka sveprisutne su u našim životima. Kritički osvrt na njihovu dominatnost u oblikovanju javnog mnjenja, pa tako i političkih stavova, sve je nužnije i u kontekstu demokratija – relevatnosti izvora, slobode izražavanja i pristupa informacijama, što ključno doprinosi donošenju odluka i učestvovanju građana u političkom životu. Tradicionalni mediji – televizija i štampa – prešli su, u prethodne dvije decenije, put od “embedded journalisam” do “embedded media”. Tokom rata u…

Piše: Maja Lalić Burzanović Ništa što novinarima napiše vještačka inteligencija (AI) ne smije se uzeti zdravo za gotovo i objaviti kao pouzdana informacija, bez detaljne provjere. Oprez, odgovornost i temeljna provjera moraju ostati prioritet svakom novinaru, bez obzira na to koliko tehnologija olakšava rad. To su neke od ključnih poruka stručnjaka za ovu oblast koji potcrtavaju i da su novinari dužni da jasno naznače kada su u tekstu koristili pomoć AI. Ove poruke bile su dovoljne ChatGPT-u da nam predloži 10 zanimljih naslova za napisani tekst. Predlozi ChatGPT-a pomogli su nam da osmislimo naš naslov. Jakov I. Leon, novinar i…

Direktno, dostupno i široko rasprostranjeno, ChatGPT je ušao u naše živote i omogućio nam neposredno iskustvo sa vještačkom inteligencijom. Alat koji je lansirala privatna kompanija krajem 2022. godine pomaže u pisanju mejlova, izvještaja, prezentacija, skraćivanju tekstova, kreiranju odličnih naslova, izdvajanju ključnih poruka, ilustraciji, prevođenju… Brzo je postao planetarno popularan, a nedjeljno ga koristi i do 300 miliona korisnika. Njegova dostupnost i popularnost pokrenuli su društvenu debatu o upotrebi vještačke inteligencije, iako je ona među nama već najmanje dvije decenije. Niko nas nije pitao da li smo spremni na ovu veliku promjenu i bezbjednu primjenu AI-ja, dok institucije tek počinju da…

Pišu: B. Višnjić i M. Babić Većina medija u Crnoj Gori i Srbiji nema pravilnike za izvještavanje u kriznim situacijama tokom kojih profesionalne standarde po pravilu krše, ocijenili su sagovornici Instituta za medije. Nakon masovnih pucnjava u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i selima pokraj Mladenovca 3. i 4. maja 2023, tokom kojih je ubijeno 19 ljudi mediji su bili na velikom profesionalnom ispitu, koji većina nije položila. Istog mjeseca Odjeljenje za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, objavilo je psihološke smjernice za medijsko izveštavanje poslije kriznih događaja. Ukazali su na psihološke i društvene posljedice neodgovornog medijskog izveštavanja, ocjenjući da mediji imaju…

Piše: Ivan Ivanović Vlasti susjedne Albanije 21. decembra blokirala su pristup Tik Toku na godinu dana, kako bi „povećali fizičku i digitalnu sigurnost u školama i uticaj koji društveni mediji i angažman djece donose“. To je učinjeno nakon što je u novembru devetogodišnjeg učenika osnovne škole u centru Tirane nožem izbo njegov vršnjak. Nakon njegovog ubistva, Tik Tokom su kružili snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Pojedini lideri opozicije u Albaniji kao i neke nevladine organizacije kritikovale su gašenje Tik Toka smatrajući taj potez direktnim udarom na slobodu govora i opasnim presedanom. Tik Tok je već djelimično…

Piše: Damir Nikočević Za razliku od ranijeg perioda, kada je čitanje novina označavalo ritualni momenat uz jutarnju kafu, a iščekivanje 19h30 bila prilika da se saznaju najnovije vijesti na malim ekranima, danas se sa vijestima budimo i sa njima završamo dan. Dnevnu svjetlost nerijetko zamjenjujemo svjetlom ekrana, a sve se češće pitamo šta nam od tih informacija zaista koristi, a šta nam šteti. Usud našeg vremena jeste nagomilana proizvodnja vijesti koje se sve manje čitaju i slušaju. Koliko se mijenjaju navike u proizvodnji vijesti, toliko se mijenjaju navike i u njihovoj konzumaciji. U tom kontekstu, potpuno je opravdan stav jednog od…

Od pritiska društvenih mreža do preplavljenosti informacijama – posljedice koje medijski sadržaji ostavljaju na psihu modernog čovjeka Piše: Danijela Lasica Stručnjaci širom Balkana upozoravaju na negativne efekte koji se javljaju uslijed prekomjernog izlaganja medijskim sadržajima, posebno onima koji se odnose na nasilje, depresiju i druge psihološke traume. Da li su, međutim, mediji isključivi krivci za pogoršanje mentalnog zdravlja ili su samo ogledalo problema koje društvo već ima? Doktor Aleksandar Popović, psihijatar i psihoterapeut, ističe da je prekomjerna izloženost medijima ozbiljan faktor rizika za razvoj različitih mentalnih poremećaja. „U posljedne vrijeme primijetili smo značajan porast depresije i anksioznosti među mladima, a…

Piše: Zoran Radulović Dođe, tako, vrijeme kada mediji i novinari zasluže da postanu vijest, zbog načina na koji rade ili ne rade svoj posao. Samo ako se nađe neko da tu vijest i napiše. Onako kako nalažu osnovni standardi profesije. Ili poziva, kako ko više voli. Uragan Milton na Floridi: U realnom vremeni bili smo u prilici da pratimo kako se stihija priprema, stiže, ruši i prolazi. Čitali smo, gledali i slušali o evakuaciji stanovništva i mjerama za obezbjeđenje imovine. Detaljno su prenošeni, a potom i analizirani, potezi lokalnih i saveznih vlasti. Novinari su se tokom nevremena sa potopljenih…

Piše: Snežana Radusinović „Nemam televizor u mom studentskom stanu. Nije mi potreban.“ „Na televiziji gledam samo sportske prenose.“ „Televizor uključim jednom u četiri godine. U vrijeme izbora.“ „Na televiziji neki ljudi koji odavno nisu mladi govore o mladima.“ Nerma iz BiH, Kristina iz Crne Gore, Lazar iz Srbije i Dajana iz Hrvatske, učesnici podkasta koji smo za Hexatorm jutjub kanal snimali još prije 3 godine, nisu me štedjeli na online sastancima na kojima smo okvirno razgovarali o tome kako se mladi informišu. Televizije odavno nema na njihovom medijskom horizontu, pa smo podkast na kraju šaljivo nazvali „Ko još danas gleda…