Piše: Đorđe Đukić
“Vještačka inteligencija ne zna mnoge stvari, one ljudske i prirodne. Pa vještačka je zar ne?”, ovim riječima glavni urednik Dana Mili Prelević, odgovara na naše pitanje da li će smanjiti broj ljudi u redakciji nakon što je taj tradicionalni medij prvi u Crnoj Gori počeo da emituje vijesti uz pomoć virtuelne voditeljke.
Napredovanjem vještačke inteligencije, naročito u vidu sve popularnijeg ChatGPT-a, otvoreno je pitanje da li će određene profesije opstati. U ovom slučaju, da li će roboti zamijeniti novinare i voditelje.
Šta je ChatGPT?
Koliko je jak softver aplikacije ChatGPT, koja funkcioniše po prinicpu vještačke inteligencije najbolje govori činjenica da je prepričala priču Pinokio za svega nekoliko sekundi.
“Ovaj sistem je zasnovan na takozvanim jezičkim modelima koji na osnovu ogromne količine teksta “uči” kako jezik funkcioniše”, objašnjava Bojan Perkov, koordinator digitalnih politika SHARE fondacije.
On ističe da se tako stvaraju korelacije i koriste se razne vrste zadataka, npr. da bi na osnovu upita odnosno tekstualnog unosa korisnika generisali odgovor kao ChatGPT.
Da li robot-novinar ima pravo na grešku?
Iako će vam dati odgovore, pisati domaće zadatke i seminarske radove, aplikacija i dalje pravi veliki broj grešaka. Perkov ističe da kada je riječ o novinarstvu, ChatGPT prije svega treba koristiti kao i druge alate koje novinari koriste u svakodnevnom radu. “Treba imati u vidu da su ovi alati skloni greškama pa čak i u kreiranju nepostojećih izvora za pojedine navode, npr. dešavalo se da kao odgovor na upit daju link ka tekstu na uglednim medijima koji nikada nije objavljen, odnosno ne postoji kada pokušate da ga posjetite”, kaže on.
Sa tim je saglasan i dugogodišnji novinar Duško Mihailović, jer , kako navodi, AI algoritam nema sposobnost da provjera činjenica, pa u slučaju upotrebe u medijima može “poslužiti” za širenje lažnih narativa i dezinformacija.
“O tome možda najbolje govori slučaj Mikrosofta koji je prošle godine, pod krinkom smanjivanja troškova, sa njihovog news site-a MSN-a otpustio oko 70 novinara i urednika, te ih zamijenio AI algoritmom. Kako je više riječ o sajtu koji prije služi kao agregator, a ne kreator vijesti, to se na kraju završilo objavljivanjem gomile lažnih vijesti o sirenama i Bigfoot-u. Počelo je objavljivanjem lažne priče u kojoj se tvrdilo da je Claire “Grimes” Boucher javno prozvala bivšeg dečka Elona Muska na Twitteru zbog neplaćanja alimentacije. Tvit na kojem se priča temeljila bio je izmišljotina, ali to nije spriječilo neuglednog izdavača Inquisitr-a da ga objavi, a MSN da ga distribuira puno široj publici. MSN-ov A.I. algoritam bio je posebno naklonjen i prema Exemploreu, šaljivoj stranici s vijestima o paranormalnom i zavjerama koja prodaje priče o kriptidima, znakovima Atlantide i magičnim kristalima. Tako je MSN svojoj mnogo većoj publici plasirao, kao kredibilne, članke o ribarima koji u svoje mreže hvataju sirenu, Bigfoot-u, NASA-inom roveru koji po Marsu lovi „tamnu zvijer“, ali i hvatanju biblijskog anđela iznad Los Anđelesa.”, navodi Mihailović.
Ana prva robot-novinarka u Crnoj Gori
Iako vještačku inteligenciju u praksi i dalje najviše koriste IT stručnjaci, nedavno je crnogorski dnevni list DAN, za potrebe svog online izdanja, pokrenuo projekat emitovanja vijesti uz pomoć vještačke inteligencije, odnosno virtuelne voditeljke, Ane AI.
Bez obzira na to što su prepoznati kao tradicionalan medij, u Danu su se na realizaciju projekta odlučlili jer godinama koriste sve moderne tehnologije, objašnjava urednik DAN-a Mili Prelević.
“Naša WEB TV radi s pametnim – robot kamerama, naši novinari posjeduju najmodernije uređaje kojima bilo kada i sa bilo kog mjesta mogu direktno, odnosno uživo, da se uključe na naš portal. Sa virtulenom voditeljkom, koju unapređujemo iz dana u dan, jednostavno nam je lakše da odradimo vijesti za portal i WEB TV. Ana AI, naša virtuelna voditeljka, je uvijek spremna za snimanje, našminkana, smirena i sređena. Uskoro ćemo joj popraviti izgovor, a čita vijesti bez greške. Nema ponavljanja, vraćanja snimaka, nervoze. Sve to doprinosi i mirnijoj atmosferi u redakciji i njen “dolazak” je omogućio novinarima da se usredsrijede na ono što rade, odnosno na pravljenje vijesti i ostalih informacija, bez razmišljanja kako će izgledati pred kamerama i da li će izgubiti ogromno vrijeme na snimanju”, ističe Prelević.
On objašnjava i na koji način virtuelna novinarka obavlja svoj posao: “ Prvo urednik napravi izvor vijesti i fotografija, nakon čega vještačka inteligencija te vijesti obradi i da kraću verziju. Nakon toga koristi se sistem TTS koji na osnovu teksta generiše audio na našem jeziku. Taj audio ubacujemo u sistem koji pokreće virtuelnu voditeljku i na osnovu audio snimka generiše njene pokrete. Tako generisan lik se dalje klasično montira u studio i ako imamo mogućnost i završni video dobijamo na istom sistemu. U svakom segmentu se radi nadzor i provjerava kvalitet dobijenog materijala od strane urednika, novinara i obučenog operatera. Sistem koji koristimo može biti potpuno automatizovan za neke video forme, ali još uvijek ne koristimo sve mogućnosti. Razlika u odnosu na tradicionalni novinarski posao postoji ali samo u finišu realizacije zamišljene emisije. Razlika je i potrebna da bi pružili našim čitaocima nešto novo”, kaže on.
Kako dodaje i u štampanom izdanju lista DAN su objavili tekst koji je u potpunosti uradila vještačka inteligencija.
Širom svijeta postoji bojazan da bi u budućnosti vještačka inteligencija mogla da utiče na smanjenje zaposlenih ne samo u medijima, već i u mnogim drugim oblastima. U DAN-u međutim tvrde da će povećati broj zaposlenih. “Biće povećan broj novinara. Vještačka inteligencija nam otvara nove mogućnosti. Na ovaj korak se nismo odlučili da bi smanjili broj zaposlenih već da bi našim čitaocima pružili mogućnost da na savremeniji i tehnološki napredniji način dođu do informacija. Stvaranjem novih mogućnosti otvaraće se nova radna mjesta. Sve što naša virtuelna voditeljka Ana AI, na primjer, pročita neko iz redakcije mora da pripremi”, kaže Prelević.
Kome dodijeliti Pulicera?
U “borbi” vještačke inteligencije i tradicionalnog novinarstva Google je objavio da je u ranoj fazi projekat koji će uz određene alate bazirane na vještačkoj inteligenciji, pomoći novinarima da pišu naslove i članke. Ta tehnologija koja se brzo razvija, već izaziva zabrinutost u vezi s tim da li joj se može vjerovati da pravi tačne izveštaje i da li bi to na kraju dovelo do toga da ljudi izgube posao novinara pošto mediiji već imaju finansijske probleme.
Novinar Duško Mihailović ističe da ovaj sistem ne smije zamijeniti novinare, već samo da služi u korist novinarima. “Vještačka inteligencija, makar za sada, ipak funkcioniše na principu inputa, odnosno podataka kojoj joj mi stavimo na raspolaganje, kao uostalom i svaki drugi software. Za kontekst je još uvijek neophodan ljudski um, a puko prenošenje informacija svakako nije novinarstvo. Svakako, upotreba AI tehnologija može biti vrlo korisna za novinare u svakodnevnom radu. To u smislu da se mogu automatizovati neki procesi i uštedjeti vrijeme, kako bi se novinari brže fokusirali na samo pisanje. Na primjer, kada je u pitanju filtriranje komentara na portalima. To je veoma nezahvalan posao za novinare, a korišćenje tehnologija može pomoći za brzo pronalaženje i uklanjanje neprimjerenih komentara. Ono što može predstavljati realnu opasnost je ipak razvoj hardware-a koji će moći da iskoristi puni potencijal AI”, kaže on.
I iz SHARE fondacije zaključuju da novinar ima ono što model vještačke inteligencije ne može da ima, a to su intuicija, iskustvo, socijalni kapital, razmišljanje “van kalupa” kao i druge stvari koje nas čine ljudima.
Ovaj tekst je urađen uz podršku Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
