Author: admin
Iako ih crnogorski pravni sistem ne prepoznaje kao takve, obrise SLAPP tužbi (strateške tužbe protiv javnog angažmana) nije teško prepoznati. Tako je u modernoj crnogorskoj istoriji jasno da su pojedini akteri u javnom životu imali jedan cilj – ugušiti slobodu govora i zastrašiti medijske poslenike. Upravo je to osnovni razlog zbog kojeg neko lice tuži medije ili novinare, kako bi odustali od daljeg istraživanja, ili jednostavno, izvještavanja. Prije duže od deceniju, 2011. godine, advokatica Ana Đukanović, sestra tadašnjeg predsjednika Vlade i bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, tužila je tri crnogorska medija: dnevne novine Vijesti i Dan, kao i nedjeljnik Monitor.…
Crnogorsko zakonodavstvo ne prepoznaje SLAPP tužbe, pa ipak u dnevnom listu Pobjeda i Portalu Analitika dvije tužbe koje su dobili doživljavaju kao upravo taj mehanizam zloupotrebe procesnih prava. Advokatica Milja Đuranović u izjavi za Autonomiju istakla je tužbu protiv osnivača dnevnog lista i portala „Pobjeda“, u kojem je tužilac – fizičko lice, opredijelio svoj tužbeni zahtjev na iznos od 50.000,00 eura. Ona zastupa nekoliko crnogorskih medija, a između ostalih je i uključena u sporove „Pobjede“ i „Portala Analitika“, čiji su osnivači „Nova Pobjeda“ DOO Podgorica i „Portal Press“ DOO Podgorica. Dnevni list Pobjeda je tužio Ivan Vojinović zbog teksta u kome su…
Nakon nekoliko opomena i tri tužbe, Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak, aktivistice za zaštitu rijeka, primile su, početkom novembra, novu opomenu pred tužbu. Poručuju da neće odustati od borbe da zaštite Kasindolsku rijeku i njenu, još uvijek, pitku vodu. Sunčicina i Sarina borba za Kasindolsku rijeku, koja izvire na Jahorini, većim dijelom svoga toka teče kroz netaknutu prirodu i ulijeva se u rijeku Željeznicu, počela je 2020. godine i još traje. Od tada ove dvije mlade aktivistice upozoravaju na nepravilnosti i neregularnosti prilikom izvođenja radova na izgradnji mini hidroelektrana (MHE) i traže da se njihova izgradnja obustavi. A da radovi…
Piše: Damir Nikočević „Obrazovanje, to je ono što ostane nakon što zaboravite sve što ste naučili u školi“, kazao je svojevremeno Albert Ajnštajn. Šta to ostaje našim mladim ljudima kada odzvoni školsko zvono? Šta ih zanima? Šta čitaju, šta gledaju? Koji su to sadržaji i kakav je vrijednosni karakter tih sadržaja? Bojim se da pravi odgovor ne znaju ni roditelji, ni nastavničko osoblje, već samo Mark Zuckerberg (Meta – Facebook i Instagram) i Zhang Yiming (Tik Tok) suštinski poznavaoci svih naših navika, želja, čežnji i strahova. Izloženost mladih, i ne samo njih, štetnim medijskim sadržajima koji utiču na njihovo sazrijevanje…
Donošenje zakonodavstva protiv SLAPP tužbi u Crnoj Gori, kao i u drugim evropskim državama, hitno je potrebno s obzirom na velike izazove sa kojima se suočavamo u kontekstu slobode medija, istakla je u intervjuu za Autonomiju saradnica u nastavi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Jovana Davidović. Davidović je ukazala i da do donošenja standardizovanih normi crnogorski sudovi nemaju kriterijume na osnovu kojih bi podnijetu tužbu mogli tretirati kao SLAPP. Sa njom smo razgovarali o tome kako se u Crnoj Gori tretiraju ove tužbe, kako modifikovati današnje zakone tako da prepoznaju SLAPP i kako da se mediji zaštite od njih.…
Od devet SLAPP tužbi koje ima Portal Capital iz Banjaluke, samo su dvije okončane pravosnažno u korist ovog medija, ostale su još u procesu. Firma Prointer, s kojom po vlastitom priznanju „sarađuje“ Igor Dodik, sin Milorada Dodika, nekoliko puta je tužila Capital za klevetu. No, i druge firme koje su povezane ili su u vlasništvu djece visokorangiranih političara u entitetu Republika Srpska (RS) pristupile su ovoj vrsti pritiska na novinare. Strateško zasipanje novinara tužbama za klevetu raširilo se posljednih godina u cijeloj Evropi. Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Tužbe najčešće dolaze od političara i biznismena povezanih s vlastima. U slučaju…
SLAPP tužbe sa kojima smo bili suočeni zbog borbe za javni interes apsolutno nas nisu zastrašile niti pokolebale da se i dalje bavimo ovim aktivnostima. Mogu reći da su nas čak osnažile i dodatno inspirisale da idemo dalje, kaže za Autonomiju Dragana Arsić, aktivistkinja pokreta Odbranimo šume Fruške gore (OŠFG) iz Novog Sada. Dodaje da se nisu povukle ni njene kolege, da je utisak da sada imaju još više pristalica, ako se, kako kaže, to može suditi po broju fejsbuk pratilaca i članova grupe na toj društvenoj mreži. „Danas biti aktivista u našem društvenom kontekstu nije baš lako jer moraš…
Crnogorsko zakonodavstvo još uvijek ne prepoznaje SLAPP tužbe, iako pojedine tužbe protiv medija imaju SLAPP “karakteristike”, a i sami mediji ih tako tretiraju. Advokat Mirko Bošković kaže da u Crnoj Gori nema propisanih kriterijuma na osnovu kojih bi sudovi podnijetu tužbu mogli tretirati kao SLAPP. Bošković za Autonomiju napominje da su SLAPP tužbe i postupci koji uslijede nakon njihovog podnošenja zasnovane na zloupotrebi prava. “Motiv za njihovo podnošenje, dakle, nije ostvarivanje sudske zaštite zbog povrede nekog prava tužioca, već postizanje drugih ciljeva, kao što je zastrašivanje ili izlaganje velikim troškovima tuženog (najčešće novinara i medija), kako bi se obeshrabrili u daljem djelovanju, istraživanju…
nedavno publikovanom Izvještaju Savjeta Evrope o Srbiji komesarka za ljudska prava SE Dunja Mijatović, uz mnogo toga drugog što je uočila da ovdje ne valja, navela je i da je ozbiljno zabrinuta zbog učestalosti tzv. SLAPP tužbi (Strateške tužbe protiv učešća javnosti). Mijatović u svom izvještaju citira podatke Nezavisnog udruženja novinara Srbije prema kojima je tokom 2021. i 2022. godine podnijeto najmanje 40 tužbi, koje se mogu okarakterisati kao SLAPP, protiv istraživačkih novinara i medija. Statistika, međutim, obuhvata samo prijavljene slučajeve, pa tako i u samom NUNS-u vjeruju da je stvarni broj SLAPP tužbi vjerovatno mnogo veći. Nepodeljeno je mišljenje…
Ekološki aktivisti u Bosni i Hercegovini zadnjih godina se sve češće suočavaju s neosnovanim optužbama. Javna kritika se pokušava utišati tužbama za klevetu kojima je jedina svrha zastrašivanje i cenzura. Upravo to je ključni alat za prepoznavanje ovih strateških tužbi protiv javnog djelovanja (SLAPP). Fokus SLAPP tužbi je na dugotrajnom i iscrpljujućem pravosudnom postupku, a ne na samom ishodu. Svrha postupka strateških tužbi je gušenje slobode izražavanja, javne kritike, te finansijski i psihički iscrpiti tuženu osobu s ciljem samocenzure. Oni koji se koriste ovim tužbama su ljudi na poziciji moći i tajkuni s jakim političkim vezama, a tuženi su najčešće…