Author: admin

Pišu: Teodora Đurnić i Vesna Ivanovska-Ilievska Nakupljeni mentalni ili psihološki problemi, stres i traume, situacija u kojoj mlada osoba nailazi na nerazumijevanje porodice, vaspitni stil koji uključuje vikanje i batine, neki su od okidača koji djecu i mlade dovodi do izvršenja masovnih ubistava u školama, navodi psihološkinja Adriana Pejaković. U maju ove godine se u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu dogodilo masovno ubistvo u kojem je trinaestogodišnji dječak pištoljem ubio devetoro djece i čuvara škole. Posle toga i u školama u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji pojavile su se slične prijetnje upućene đacima i nastavnicima, a u Crnoj Gori…

U Hrvatskoj podnošenje tužbi protiv medija i novinara očito spada u kategoriji omiljenih disciplina: skoro 1000 postupaka vodi se pred tamošnjim sudovima protiv izdavača medija, urednika i novinara. A sasvim je moguće da ih je i (značajno) više – ovakvim, naime, podacima raspolaže Hrvatsko novinarsko društvo (HND) na osnovu nepotpune ankete sprovedene među tamošnjim medijima. Ne sporeći zabrinutost nad bujanjem „kulture tužakanja“ u toj državi, predsednik HND Hrvoje Zovko u tom kontekstu posebno ipak naglašava jedan drugi, po njemu mnogo sporniji podatak: ko su tužioci i koje su im zapravo namere. „Tužbe, a posebno one SLAPP, novi su model napada…

SLAPP tužbe su karakteristične po tome što onaj ko dobije tužbu u startu gubi, bez obzira na ishod postupka, jer mora da se njome bavi što ga istovremeno odvraća od javnog zagovaranja i bavljenja javnim politikama. Mehanizama kojima bi se moglo odupreti ovoj zloupotrebi još nema, ali nema ni vremena za čekanje, već se oni moraju stvarati u hodu, upozoravaju sagovornici Autonomije. Strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) problem su prisutan u svim zemljama i Srbija tu nije nekakav izuzetak. Međutim, najnovija vest iz Evrope glasi da je na pomolu usvajanje anti-SLAPP mehanizma koji bi zemljama članicama Evropske unije omogućio ravnopravniju borbu…

LAŽNE VIJESTI NE BOJKUTUJU Pišu: Žarka Radoja/Borislav Višnjić Brojne dezinformacije uoči popisa stanovništva nijesu objavljivali samo mediji registrovani u Crnoj Gori, već i beogradski koji su bliski predsjedniku Srbije, političari i javne ličnosti iz obje zemlje, kao i nalozi na društvenim mrežama, pokazala je analiza Instituta za medije Crne Gore. Popis je dva puta odgađan, ali iako se licitiralo sa datumom njegovog održavanja mediji koji su plasirali dezinformacije nijesu mirovali. Jedna od prvih lažnih vijesti koja se pojavila na društvenim mrežama su navodni rezultati popisa iz 1909. sprovedenih u Knjaževini Crnoj Gori, prema kojima je Srba bilo skoro 95 odsto,…

Kada Fond za odbranu novinara u Bosni i Hercegovini bude proradio naredne godine, već na početku će biti zatrpan slučajevima SLAPP tužbi, ali njegov pravni tim će pružiti odbranu, pomoć i podršku svima onima koji su ispoštovali profesionalne standarde u kreiranju novinarskog sadržaj. Fond za odbranu novinara u Bosni i Hercegovini predstavlja sveobuhvatan sistem pravne zaštite novinara i novinarki i biće održiv dugoročno, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ u intervjuu za Autonomiju. Strategija za fond je urađena, a u toku je konkretno preciziranje načina i osnove finansiranja. Fond za odbranu novinara u BiH trebalo bi da…

Evropska federacija novinara (EFJ) pozvala je nedavno Savet Evrope i Evropski parlament, da uz podršku Evropske komisije od takozvane Anti-SLAPP Direktive „naprave snažan instrument koji ispunjava svoju svrhu, a ne samo formalnost“. U suprotnom, upozoravaju iz EFJ, Evropska unija će „propustiti ključnu priliku“ da pokaže da je na strani onih koji drže odgovornim one na pozicijama moći. Na ovaj način Evropska federacija novinara, inače najveća novinarska organizacija u Evropi koja predstavlja više od 320.000 novinara u 70 novinarskih organizacija širom 44 evropske države, želela je da upozori nadležne da je neophodno napraviti ozbiljan alat koji bi pomogao da se pravni…

Iako ih crnogorski pravni sistem ne prepoznaje kao takve, obrise SLAPP tužbi (strateške tužbe protiv javnog angažmana) nije teško prepoznati. Tako je u modernoj crnogorskoj istoriji jasno da su pojedini akteri u javnom životu imali jedan cilj – ugušiti slobodu govora i zastrašiti medijske poslenike. Upravo je to osnovni razlog zbog kojeg neko lice tuži medije ili novinare, kako bi odustali od daljeg istraživanja, ili jednostavno, izvještavanja. Prije duže od deceniju, 2011. godine, advokatica Ana Đukanović, sestra tadašnjeg predsjednika Vlade i bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, tužila je tri crnogorska medija: dnevne novine Vijesti i Dan, kao i nedjeljnik Monitor.…

Crnogorsko zakonodavstvo ne prepoznaje SLAPP tužbe, pa ipak u dnevnom listu Pobjeda i Portalu Analitika dvije tužbe koje su dobili doživljavaju kao upravo taj mehanizam zloupotrebe procesnih prava. Advokatica Milja Đuranović u izjavi za Autonomiju istakla je tužbu protiv osnivača dnevnog lista i portala „Pobjeda“, u kojem je tužilac – fizičko lice, opredijelio svoj tužbeni zahtjev na iznos od 50.000,00 eura. Ona zastupa nekoliko crnogorskih medija, a između ostalih je i uključena u sporove „Pobjede“ i „Portala Analitika“, čiji su osnivači „Nova Pobjeda“ DOO Podgorica i „Portal Press“ DOO Podgorica. Dnevni list Pobjeda je tužio Ivan Vojinović zbog teksta u kome su…

Nakon nekoliko opomena i tri tužbe, Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak, aktivistice za zaštitu rijeka, primile su, početkom novembra, novu opomenu pred tužbu. Poručuju da neće odustati od borbe da zaštite Kasindolsku rijeku i njenu, još uvijek, pitku vodu. Sunčicina i Sarina borba za Kasindolsku rijeku, koja izvire na Jahorini, većim dijelom svoga toka teče kroz netaknutu prirodu i ulijeva se u rijeku Željeznicu, počela je 2020. godine i još traje. Od tada ove dvije mlade aktivistice upozoravaju na nepravilnosti i neregularnosti prilikom izvođenja radova na izgradnji mini hidroelektrana (MHE) i traže da se njihova izgradnja obustavi. A da radovi…

Piše: Damir Nikočević „Obrazovanje, to je ono što ostane nakon što zaboravite sve što ste naučili u školi“, kazao je svojevremeno Albert Ajnštajn. Šta to ostaje našim mladim ljudima kada odzvoni školsko zvono? Šta ih zanima? Šta čitaju, šta gledaju? Koji su to sadržaji i kakav je vrijednosni karakter tih sadržaja? Bojim se da pravi odgovor ne znaju ni roditelji, ni nastavničko osoblje, već samo Mark Zuckerberg (Meta – Facebook i Instagram) i Zhang Yiming (Tik Tok) suštinski poznavaoci svih naših navika, želja, čežnji i strahova. Izloženost mladih, i ne samo njih, štetnim medijskim sadržajima koji utiču na njihovo sazrijevanje…