Close Menu
Čitaj između redova
    What's Hot

    Premijera podkasta “Digitalni trougao”: AI – dobar sluga ili zao gospodar?

    18/05/2025

    Albanska vlada na godinu zabranila pristup TikToku

    07/03/2025

    Pogrešne odluke Marka Z. i kakve to veze ima sa nama?

    04/02/2025
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Facebook X (Twitter) YouTube
    Čitaj između redova
    • Početna
    • Aktuelnosti
    • Aktivnosti
    • Biblioteka
    • Crnogorski
      • English
      • Crnogorski
    • MEDIJSKA PISMENOST
      • Aktuelnosti
      • Edukativni materijal
      • Blog
      • Zagovaranje
    Čitaj između redova
    Home»Medijska pismenost»Blog»‘Kamala IS brat’: kako je moć pop muzike uticala na 60 godina izbora u SAD
    Blog

    ‘Kamala IS brat’: kako je moć pop muzike uticala na 60 godina izbora u SAD

    adminBy admin29/07/2024No Comments6 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr WhatsApp VKontakte Email
    Foto: Freepik

    Autorka: Prudens Flauers

    Nekoliko sati nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden objavio da odustaje od kandidature u ime demokrata na izborima 2024. godine, britanska muzičarka Čarli XCX (Charli XCX) je podržala potpredsjednicu Kamalu Haris, poslavši tvit “kamala IS brat.”[i]

    Taj tvit je odmah postao viralan,  zbunio medijske komentatore, ali i naelektrisao neke segmente biračkog tijela.

    Album pod nazivom “Brat” Čarli XCX, koji nalazi u vrhu top liste, napeta je mješavina dens i elektronskih klupskih hitova u kojoj se slave droge, cigarete, haotičnost i ranjivost. Biti “brat”, dakle, znači prigrliti svoju haotičnost i ranjivost, biti ono što zaista jesi.

    Trenutno preovlađuje u  generaciji Z i kvir kulturi, za koje je nastupilo “brat ljeto”” (odnosno, za obožavaoce iz Australije, “brat zima”).

    Onlajn zajednice obožavatelja već sedmicama povezuje Harisovu i “Brat”,  savršeno se nadovezujući na ranije mimove o Harisovoj.

    Na oduševljenje mnogih, na dan kad je Bajden odustao primijećena je grupa gej muškaraca koji su nosili nezvanične “Brat”/Haris kratke majice.

    Kampanja Harisove je prigrlila taj momenat pop kulture, osjećajući da ima potencijal da animira mlade birače. Sa njenog naloga su odmah zapratili Čarli XCX na platformi X, dok je boja pozadine na njenom službenom nalogu nakratko promijenjena u karakterističnu nijansu zelene sa omota albuma “Brat”.

    Muzika i predsjednički izbori

    Mada “brat glasači” vjerovatno neće presuditi na izborima, uloga muzike i popularne kulture u političkom kontekstu jedno je od malobrojnih obilježja istorijskog kontinuiteta u ovoj kampanji koja je u mnogim aspektima bez presedana.

    Decenijama su predsjednici i pretendenti na tu funkciju pokušavali (sa različitim stepenom uspjeha) da koriste muziku i muzičare da se povežu sa biračima.

    U dvadesetom vijeku je za to služila prvenstveno pjesma kampanje.

    Džon F. Kenedi je 1960. godine koristio izmijenjenu verziju pjesme “High Hopes”, koju je izvodio slavni pjevač i njegov lični prijatelj Frenk Sinatra.

    Bil Klinton je 1992. godine vodio kampanju kao pripadnik poslijeratne generacije bejbi bumera i koristio pjesmu grupe Flitvud Mek “Don’t Stop”. Grupa se ponovo okupila kako bi nastupili među glavnim izvođačima na Klintonovom inauguralnom balu 1993.

    Republikanci su se, umjesto popularnih hitova, obično oslanjali na pjesme koje su više bile personalizovane, poput “Go with Goldwater“ iz 1964. i “Nixon’s the One“ iz 1968.

    Kada bi se republikanci zbilja potrudili i sarađivali sa savremenim umjetnicima, obično bi loše prolazili. Ronald Regan je 1984. godine pominjao hit Brusa Springstina “Born in the USA”, tvrdeći da dijele istu viziju američkog sna. Springstin – koji prethodno nije dao dozvolu da se njegova pjesma koristi u kampanji – brzo je saopštio svoje duboko neslaganje s tim.

    Pa ipak, kasniji republikanski pretendenti, među kojima i Pat Bjukenen i  Bob Dol, koristili su pjesmu sve dok se Springstin nije pobunio.

    Politika u savremenoj muzici

    U 21. vijeku, politika ima istaknuto mjesto u popularnoj kulturi i muzičkoj industriji. Predsjednički kandidati su birali pjesme umjetnika koji su u ideološkom saglasju sa njihovim glavnim temama. Oni traže pjesme koje će poslužiti kao akustična poruka za njihovu bazu.

    Tako se republikanci obično oslanjanju na kantri muziku i patriotske rok pjesme umjetnika kao što su Bili Rej Sajrus, Li Grinvud, Bili Din i Van Hejlen. Kid Rok, konzervativni kantri-rok/rep-rok muzičar dao je pjesmu i nastupao na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji.

    Demokrate su isticale feminističke i ikone iz oblasti građanskih prava poput Kertisa Mejfilda, Doli Parton i Arete Frenklin, politički osviješćene rok zvijezde poput Brusa  Springstina i Džona Melenkampa i pop umjetnice poput Kejti Peri.

    Ponekad muzički izbor nudi uvid u to kako političari sebe vide.

    U skladu sa svojim statusom pripadnika generacije X koji je nekada svirao pank rok, demokrat Beto O’Rurk je u kampanji 2020. godine koristio pjesmu grupe Kleš.

    Donald Trump je 2020. godine volio da na okupljanjima u kampanji igra uz kemp klasike grupe Vilidž Pipl “ YMCA” i “Macho Man”. Grupa mu je poslala upozorenje u kojem traže da prestane s tim.

    Republikanka Niki Hejli, koja se takmičila za nominaciju na izborima 2024. godine, lirski nadahnuto govori o inspiraciji koju dobija od Džoan Džet, a voljela je da na binu izlazi uz zvuke “I Love Rock’N’Roll” i “Bad Reputation”.

    Obama, najveći obožavalac muzike

    Nijedno razmatranje muzike i predsjedničke funkcije ne bi bilo potpuno bez pominjanja Baraka Obame.

    Dok su nekad rep i hip hop grupe poput 2-Lajv Kru i NWA hapšene i optuživane za opscenost, Obama je zdušno uživao u tim žanrovima i branio ih i kao oblike umjetničkog izražavanja i kao izvor komentara na društvena dešavanja.

    Za vrijeme svog mandata, Obama je volio da citira Džej Zija, Bijonse je pozvao da izvede himnu na njegovoj drugoj inauguraciji, Kanje Vesta nazivao budalom, a na Trampove teorije zavjere u vezi sa njegovim izvodom iz knjige rođenih šaljivo pitao “Gdje su Bigi i Tupak?”

    Obamina veza sa popularnom kulturom nije oslabila ni kada je napustio Bijelu kuću. Dvaput godišnje on objavljuje plejliste svojih “omiljenih pjesama”, a branio se od optužbi da taj eklektični izbor za njega pripremaju mladi asistenti.

    Umjetnici često na društvenim medijima saopštavaju da je Obama uvrstio njihove pjesme među omiljene na Spotifaju. Nedavno je The Dare iznio urnebesnu tvrdnju da je Obama označio kao omiljenu njegovu pjesmu “Girls”, dvominutnu odu napaljenosti u stilu indie sleaze.

    Moć muzike

    Harisova često govori o tome koliko voli R&B. Uveče na dan izbora 2020. godine odlučila je da izađe na binu uz zvuke pjesme “Work That” Meri Džej Blajdž koja slavi osnaženje žena i ljubav prema sebi.

    S obzirom na to da je Harisova u mnogo čemu bila prva, pjesma je bila prikladna za taj momenat duboke simbolike.

    A na dan kad je Harisova postala vjerovatna demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima, Bijonse, koja je inače izuzetno stroga kad je riječ o dozvolama za korišćenje njenih pjesama, dala joj je dozvolu da u kampanji koristi pjesmu “Freedom”. “Freedom” odaje počast snazi i žilavosti žena crne rase u prošlosti i poziva na okupljanje zarad budućnosti.

    Mada Harisova vjerovatno neće baš snimati svoje izvođenje viralnog Tik Tok plesa uz pjesmu “Apple” Čarli XCX, “kamala IS brat” je još jedan, možda više mimtastičan momenat u kojem muzika djeluje kao sredstvo političkog povezivanja i okupljanja Amerikanaca.


    [i] „Kamala JE brat“; uobičajeno značenje brat je „derište“, uz konotaciju razmaženosti, ali u novijoj pop kulturi označava osobu koja je istovremeno i samopouzdana i ranjiva, bez ustručavanja i zadrške svoja, koja prihvata svoju nesavršenost, što se očituje i u načinu ponašanja i oblačenja.

    Izvor: The Conversation

    Previous ArticleJlian Assange je slobodan– Šta to znači za slobodu medija
    Next Article Crna Gora pred izazovom – Kako se zaštititi od AI generisanih lažnih informacija?
    admin
    • Website

    Related Posts

    Premijera podkasta “Digitalni trougao”: AI – dobar sluga ili zao gospodar?

    18/05/2025

    ChatGPT i dalje pokreće debatu: Šta nam donosi era AI-ja?

    26/12/2024

    KAKO POLAKO OKREĆEMO LEĐA VIJESTIMA?

    23/12/2024

    Kome ostaju tradicionalni mediji?

    29/09/2024
    Najnovije
    Aktuelnosti
    By Vesna Rajkovic18/05/2025

    Premijera podkasta “Digitalni trougao”: AI – dobar sluga ili zao gospodar?

    By Vesna Rajkovic18/05/2025

    Lansiranje ChatGPT aplikacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji (AI) u opštu upotrebu omogućilo nam je neposredno…

    Albanska vlada na godinu zabranila pristup TikToku

    07/03/2025

    Pogrešne odluke Marka Z. i kakve to veze ima sa nama?

    04/02/2025

    Napad na novinarku Anu Raičković – Kako do pravde

    30/12/2024

    Impressum
    Čitaj između redova
    www.citajizmedjuredova.me

    Glavna urednica: Vesna Rajković Nenadić
    Osnivač: Nevladino udruženje Institut za medije Crne Gore

    Adresa: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.9, 81.000 Podgorica

    mejl: imcg@mminstitute.org
    telefon:+382 20 202 175
    PIB:02321416

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.