Author: admin
U svijetu koji je preplavljen medijima, od esencijalnog je značaja razvijati medijsku pismenost od najranijih dana. Mediji su neizostavni pratilac svakodnevnog života, kako odraslih tako i djece i sa razvojem tehnologije i novih medijskih formata, raste i utjcaj medija na svakodnevni život, posebno na djecu i mlade. Mediji ne samo da oblikuju kako se informišemo, već oblikuju i socijalizaciju, zabavu i učenje kod djece. S porastom broja platformi i digitalnih alata, djeca su danas izložena medijima više nego ikad prije. Ovo stalno prisustvo medija može imati i pozitivne i negativne posljedice. Dok mediji mogu biti moćno sredstvo za obrazovanje i…
Piše: Dr Jovan Čavor Pulicer je svojevremeno tvrdio da društvo i mediji uspijevaju ili propadaju skupa; da su zdravi mediji u stanju održati društvo zdravim, dok “cinična, plaćenička, demagoška” štampa vremenom stvara prizemnu društvenu svijest ravnu sebi. Radi se o gruboj, ali posve važnoj konstataciji koja ne zaobilazi ni druge važne institucije društva, te bi nas u jeku eskalacije višedecenijske krize u Crnoj Gori mogla podsjetiti da gotovo uvijek, kao pojedinci ili kao društvo, žanjemo upravo i isključivo ono što smo posijali. Stoga je uvijek važno postaviti pitanje da li, i u kojoj mjeri, uspijevamo ili propadamo skupa, i u…
KAKO MEDIJI OBLIKUJU NAŠE STAVOVE, VRIJEDNOSTI I IDENETITET Piše: Danijela Lasica “Mediji su u idealnom svijetu sagovornik koji vam pomaže da se razaberete u svim čudima svijeta… A to nije mala stvar. Kao i svaki sagovornik i ovaj se vrednuje vašom pažnjom i povjerenjem”, ovim riječima književnik Balša Brković, počinje priču o uticaju medija na naše stavove. O tome ko smo, šta smo, čemu strijemimo, šta podržavamo, koga kudimo, koga ne volimo. Da li su mediji sami po sebi dobri ili loši – pitanje je na koje naši sagovornici donekle daju sličan odgovor: Ništa nije crno ili bijelo, dobro ili…
U današnje vrijeme kada svi koriste telefone na svakom koraku, neminovno je da su i djeca izložena ekranima i digitalnom svijetu. Iako ova izloženost sama po sebi ne može da naudi djetetu, kao ni njegovom razvoju, pretjerana upotreba bi mogla. Zato je važno koliko dugo vaša djeca u toku dana provode ispred ekrana. Problem zavisnosti djece i mladih od digitalnog prostora i rješenje istog, sve je više u centru interesovanja francuskih, ali i evropskih vlasti. Francuska ministarka za mlade Sara El Hairi i francuska državna sekretarka za digitalne tehnologije Marina Ferari pokrenule su u četvrtak (28. marta) novu inicijativu pod nazivom “Roditelji, hajde da…
Piše: Danijela Lasica „Možeš ubiti novinara, ali ne možeš ubiti priču“ – sigurno je jedna od najznačajnih sintagmi na koju novinarska profesija može da bude ponosna. Nažalost, nastala je prije skoro 50 godina, ubistvom novinara Dona Bolsa, koji je istraživao i pisao o vezama kriminala i policije. Nakon što je ubijen bombom podmetnutom pod automobil, reporteri tridesetak američkih redakcija uzeli su odsustva, odmore, neki dali i otkaz, i odlučili da nastave posao koji je on započeo. „Ne možeš ubiti priču“ od tada je postao način da se pokaže, svima koji misle da tako mogu nešto da zabrane ili stopiraju, da…
I da li je aktuelno nadmetanje u iščitavanju i prepričavanju dešifrovanih razgovora iz Sky aplikacije pobjeda ili poraz naše medijske zajednice Piše: Zoran Radulović Više tužilaštvo iz Bijelog Polja zatražiće podatke “od drugih državnih organa” o slučaju raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje u Pljevljima nakon izbora 2020. godine. O tom naumu obaviješteni smo nakon što je jedan crnogorski printani medij objavio navodne izvode iz komunikacija koju su preko Sky aplikacije vodili tadašnji policajci i kriminalci, dogovarajući da ispisivanjem šovinističkih grafita izazovu međunacionalnu netrpeljivost. Sa ciljem, može se zaključiti iz citiranih razgovora, da spriječe ili uspore transfer vlasti na novu postizbornu…
Novinarstvo na Zapadnom Balkanu, kao i u svijetu, u 2023. godini suočilo se sa brojnim izazovima i promjenama koje su uticale na njegovu ulogu, kvalitet i održivost. Pandemija COVID-19, ekonomska nesigurnost, politički nemiri, porast dezinformacija i cenzure, zajedno sa ubrzanim napretkom digitalnih tehnologija i platformi, činili su neke od ključnih faktora koji su oblikovali medijski krajolik u ovom regionu. Ovi izazovi su samo naglasili potrebu za novinarskim integritetom, etičkim pristupom i sposobnošću prilagođavanja stalnim promjenama. Digitalizacija i ubrzan tehnološki razvoj uticali su na način na koji se informacije distribuiraju, prate i konzumiraju. Novinarstvo na globalnom nivou prolazi kroz transformaciju koja…
Institut za medije objavljuje poziv za podnošenje prijedloga projekata koji za cilj imaju podizanje kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD) u urbanim i ruralnim sredinama za promovisanje medijskog aktivizma i suzbijanje dezinformacija i polarizacije. Ovaj poziv za podnošenje prijedloga projekata je dio regionalnog projekta „NAŠI MEDIJI“, koji podržava Evropska unija, a sprovodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. Projekat kofinansira Ministarsrvo javne uprave u Crnoj Gori. Poziv za podnošenje prijedloga projekata je otvoren za OCD u Crnoj Gori koje prvenstveno rade u oblasti medija, slobode izražavanja ili digitalnih tehnologija, kao i obrazovanja, ljudskih prava ili rodne…
PIŠU: Jelena Martinović i Ognen Janeski Izvještavanje regionalnih medija u dva teška slučaja – tragedije na Cetinju i ubistvima Vanje Gjorčevske i Panče Žežovskog u Sjevernoj Makedoniji, ukazuje na ozbiljnu tabloidizaciju na Zapadnom Balkanu. Ipak, istraživanje koje su uradili Jelena Martinović (Podgorica) i Ognen Janeski (Skoplje) pokazuje da su crnogorski etablirani mediji pokazali sposobnost za profesionalnu suzdržanost, dok se Sjeverna Makedonija borila sa senzacionalističkim tendencijama. Izazovi za medije Najveća tragedija u novijoj crnogorskoj istoriji dogodila se na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je život u masovnom ubistvu izgubilo 10 ljudi, a 11 žrtva je bio ubica Vuk Borilović, kojeg…
Ukoliko bude usvojena Anti-SLAPP Direktiva na nivou Evropske unije, to neće uticati na pravni sistem Republike Srbije zato što Srbija trenutno nije članica Unije. Međutim, bez obzira što pomenuta direktiva ne može da utiče na naš pravni sistem, to ne znači da s druge strane Srbija ne može da preduzme neke druge mehanizme protiv SLAPP tužbi, ističe za Autonomiju sudija Slađana Pantović iz Višeg suda u Beogradu. Pantović, koja je i članica Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) napominje da se već može krenuti sa izmenama odgovarajućih zakona kako bi se na vreme reagovalo i omogućilo sudovima da na adekvatan način…