PIŠE: Danijela Lasica
U protekloj deceniji društvene mreže su iz temelja promijenile način na koji se šire informacije. Platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka i X-a (bivšeg Twittera) postale su dominantan kanal za distribuciju vijesti, a mnogi korisnici ih danas doživljavaju kao glavni izvor informisanja. Taj trend, međutim, donio je i nove izazove: brzina objavljivanja zamijenila je provjeru činjenica, algoritmi su postali urednici, a granica između relevantne vijesti i puke trivijalnosti sve je tanja.
Ovaj fenomen nije zaobišao ni Crnu Goru. Redakcije, u nastojanju da zadrže pažnju publike, često prate ono što je već postalo popularno na mrežama, pa čak i kada sadržaj nema pravu društvenu vrijednost. Stručnjaci upozoravaju da takav pristup dugoročno ugrožava kredibilitet i profesionalnost medija.
„Sve više se dnevno novinarstvo oslanja na društvene mreže, što dugoročno može biti jako opasno, jer novinari i redakcije moraju imati sopstvene izvore i način rada koji neće biti koordinisan polemikama sa društvenih mreža,“ kaže Danilo Ajković, novinar TV Vijesti.
On dodaje da značaj mreža ne treba potcijeniti, ali ističe: „Redakcije moraju imati određena pravila, u smislu da ne mora svako upornije pisanje influensera na određenu temu da dovede nužno i do novinarske reakcije.“
Slično razmišlja i Predrag Tomović, nekadašnji novinar Slobodne Evrope i Al Jazeere, koji naglašava da viralnost često potiskuje kriterijume važnosti.
„Dovoljno je da neki sadržaj na Facebooku, Instagramu ili TikToku postane viralan, pa da ga redakcije preuzmu kao ‘glavnu vijest’, iako je riječ o banalnosti ili čistoj trivijalnosti,“ kaže on.
Kao ilustraciju navodi primjer iz Budve, kada se na društvenim mrežama pojavio video privatnog sukoba i prepirke na ulici jedne budvanske familije i zakupca plaže, koji onda zauzme medijski prostor kao da je društveno relevantan događaj.
Dodaje da se nerijetko takve teme tretiraju istim intenzitetom kao i ozbiljna politička ili ekonomska dešavanja.
Tomović upozorava da podilaženje algoritmima šteti kvalitetu informisanja.
„Umjesto da mediji sami postavljaju kriterijume važnosti i daju kontekst, oni podilaze popularnosti na mrežama. Time se gubi profesionalni standard, a publika ostaje uskraćena za ozbiljno, kvalitetno i odgovorno novinarstvo.“, kaže naš sagovornik
Dugogodišnji novinar i analitičar medija Duško Vuković smatra da problem nije samo u mrežama, već i u onima koji ih koriste da oblikuju javni diskurs.
„Razni akteri, prvenstveno politički, koriste društvene mreže da bi medijima nametnuli svoje agende. Računaju na lijenost novinara i medija, koji već dugo povlađuju raznim doturačima informacija, zanemarujući obavezu da sami tragaju za vijestima i pričama,“ kaže Vuković.
On upozorava da takav pristup „zanemaruje samu svrhu novinarstva, a time se gubi profesionalizam i kredibilitet“.
Ipak, Vuković ističe da društvene mreže ne treba potpuno odbaciti. „Ne treba ignorisati interesovanje publike, ali joj ni povlađivati bezgranično. Mediji moraju voditi računa o tome da postoje vijesti i priče koje građani moraju da čuju, kao i one koje bi, sa stanovišta vlastitog interesa, bilo poželjno da čuju.“
Društvene mreže nesumnjivo su postale važan saveznik u širenju informacija, ali i ozbiljan izazov za očuvanje profesionalnog integriteta medija. Novinarstvo, ako želi da ostane stub demokratskog društva, ne smije se svesti na prenošenje viralnih objava bez kritičke distance.
Redakcije bi morale da postave jasne standarde: društvene mreže mogu biti početna tačka za istraživanje priče, ali ne i filter kroz koji prolazi cjelokupna uređivačka politika. U suprotnom, opasnost da novinari postanu samo retransmiteri onoga što diktiraju algoritmi – umjesto glas razuma i analize – postaće realnost od koje će najviše izgubiti publika.
Ovaj tekst urađen je uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
