Piše: Ivan Čađenović, novinar
„Uzevši u obzir da su se naše fejsbuk stranice našle na meti fejsbuk administratora, zbog vijesti koje prenosimo, a tiču se trenutne ukrajinske krize, obavještavamo čitaoce da ćemo vijesti o situaciji u Ukrajini od sada prenositi isključivo na našoj telegram grupi“.
Riječ je o citatu iz „apela“, koji je svojim čitaocima uputio crnogorski portal IN4S, koji je u istraživanjima nevladinih organizacija, prepoznat kao jedan od glavnih kanala za širenje govora mržnje, dezinformacija i lažnih vijesti u Crnoj Gori. Tekst je objavljen pod naslovom „Zbog fejsbuk zabrana i redukcije čitajte nas na telegramu“.
„Facebook“, recimo, sarađuje sa organizacijama koje se bave provjerom činjenica, sa ciljem identifikovanja činjenično netačnog sadržaja i umanjivanja njegovog dosega. Na sličan način reagovao je i internet pretraživač „Google“. Aplikacije poput Telegrama nemaju ove vidove kontrole sadržaja.
Bez vidljivosti na Fejsbuku i Guglu, bilo koja informativna stranica gotovo da ne postoji na internetu. Zato za širenje dezinformacija, lažnih vijesti i propagandnog sadržaja koriste druge platforme. Zato se portal IN4S okrenuo Telegramu, kao što je učinio i veliki broj svjetskih portala, sa sličnom misijom. Samo je IN4S mnogo aktivniji na toj platformi nakon ruske agresije na Ukrajinu, tačnije od 1. marta. O ovom fenomenu na svjetskom nivou za Slobodnu Dalmaciju govorila je hrvatska ekspertkinja za društvene mreže Barbara Slade Jagodić.
„Glavno bojno polje u tom informacijskom ratu postala je aplikacija Telegram. To je mjesto na kojem, prema stručnjacima za bezbjednost, Rusi i proruski separatisti dogovaraju čak i borbene aktivnosti. To i ne čudi, jer je aplikacija u njihovom vlasništvu i hvale se da je inkriptirana“, pojasnila je Slade Jagodić.
Međutim, portal IN4S nije jedina crnogorska platforma koja je svoje utočište našla na Telegramu. Mnoge grupe, koje šire dezinfromacije i govor mržnje, prebacili su se sa popularnih društvenih mreža na Telegram. Jedna od njih je popularna instagram stranica „Bunt Crna Gora“, koja sebe naziva i portalom. Iako su na Instagramu sakupili skoro 18,5 hiljada pratilaca, na svom Telegram kanalu pod nazivom „Bunt je stanje duha“ imaju 64,5 hiljada pratilaca. Između ostalog često prenose i lažne vijesti sa manje praćenijeg portala IN4S (8,5 hiljada pratilaca), ali i generalno informacije sa te platforme, čijem ideološkom spektru pripadaju.
Tako su objavili vijest sa portala IN4S da će osuđeni ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić uskoro biti razmijenjeni za oficire NATO Alijanse, zarobljene u ukrajinskom ratu. Više od hiljadu pratilaca Bunta pozitivno je reagovalo na ovu vijest. Dok je na Telegram kanalu portala IN4S ukupno reagovalo manje od 150 pratilaca.
Bosanski portal Detektor.ba ocijenio je, ipak, da je riječ o dezinformaciji. Oni su kontaktirali njihovu porodicu i advokate, koji nijesu imali informacije o mogućoj razmjeni. Sa druge strane IN4S se pozivao na nezvanične izvore.
Sporni sadržaj šire i drugi crnogorski Telegram kanali – RIA Novosti na srpskom (4,1 hiljada pratilaca), Srpska čast (4,8 hiljada pratilaca), Crna Gora Srpska Sparta (3,8 hiljada pratilaca), Crna Gora Srpska Sparta (3,8 hiljada pratilaca), Kosovo – sveta srpska zemlja (2,9 hiljada pratilaca)… Neki od njih veličaju fašističke vođe iz četničkog pokreta, poput Draže Mihailovića ili ratne zločince iz devedesetih, kao što je slučaj Ratka Mladića, objavljuju se fotografije i veličanje srpskih dobrovoljaca u ruskoj agresiji na Ukrajinu, dok pojedini prodaju i majice sa trobojnim slovom „z“, simbolom ruske agresije.
Istraživač iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Milan Jovanović kaže da su, suočeni sa ograničavanjem dometa (reach-a) na društvenoj mreži „Facebook“, proruski mediji i aktivisti na globalnom nivou, pa tako i kod nas, potražili alternativnu platformu za promociju svojih ideja – u ovom slučaju Telegram.
„Kako ja to vidim, postoje po jedan ideološki i praktični razlog koji mogu objasniti situaciju. Ideološki – platformu je napravio upravo Rus Pavel Durov, kojeg znamo kao osnivača ruskog pandana Fejsbuka – mreže VKontakte. Praktični razlog – Telegram je poznat po rastegljivoj politici sankcionisanja govora mržnje i dezinformacija, koji omogućava upravo desničarskim grupama da se promovišu”, pojašnjava Jovanović.
Tvrdi da se po istom modelu, zastupljenom na ruskim i proruskim medijima u Crnoj Gori i regionu, na Telegram kanalima svakodnevno distribuiraju dezinformacije, neprovjerene informacije i proruski propagandni sadržaji vezani za rat u Ukrajini. DFC je detektovao mrežu Telegram kanala na srpskom i ruskom koji međusobno prenose takve objave, a čiji članovi dominantno dolaze iz Crne Gore i Srbije.
“Osim opravdavanja invazije, često se mogu pronaći i antizapadni i procrkveni narativi, uz često targetiranje nesitomišljenika. Poznat je slučaj kada je Telegram grupa ultra-desničara iz Srbije, Nju Ejdž Četnici, targetirala TBOK zbog njihove kritike mim stranica u Crnoj Gori. Članovi te grupe su na poziv admina organizovano targetirali Facebook stranicu TBOK u cilju diskreditacije i zastrašivanja. DFC je tada zabilježio i reagovao na ovaj slučaj”, podsjeća Jovanović.
Politikolog Balša Lubarda, koji je doktorirao na desničarskim pokretima u Evropi, tvrdi da veliku ulogu igra “predstava o ugroženosti” i “ uloga žrtve”. To često utiče na broj pristalica takvih pokreta. Ako je neko “zabranjen” dobija jaču i veću podršku svojih pristalica
Tvrdi da je o onlajn sferi to teško rješivo jer internet platforme, odnosno najpoznatije društvene mreže kasno reaguju na takve pojave. Ne vidi ni trajno rješenje u Crnoj Gori.
„Zakonska regulativa je dosta manjkava i u ovom trenutku. U planu je novi zakon o medijima, odnosno set zakona o medijima koji će, i ja se lično nadam, to adresirati. Ali nije to ni više pitanje zakona nego i implementacije. Kako obezbijediti da aktera koji širi mržnju deplatformujete, odnosno oduzete mu platformu za širenje govora mržnje, a da taj akter ne dobije još veću podršku zato što je navodno ugrožen?“, upitao je Lubada.
Tvrdi da to ne bi prolazilo da ne živimo u visokotenzičnom društvu gdje ta priča o ugroženosti nažalost prolazi.
Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
