Edukacija novinara i novinarki na temu govora mržnje, kako ga prepoznati i razlikovati od spornog govora, neophodna je za njegovo suzbijanje i dalje širenje, poruka je učesnika na treningu na temu govora mržnje koji je u Baru organizovao Institut za medije Crne Gore.
“Novinari su prva linija odbrane od govora mržnje. Mi ga ne možemo spriječiti na ulici ili u kafani, ali možemo kroz svakodnevnu analizu sadržaja, kako medija u kojem radimo, tako i drugih. Ne mogu mediji popravljati društvo, ali mogu i treba da prepoznaju i ukazuju, odnosno, reaguju na slučajeve govora mržnje. Šaljući takve poruke društvenoj zajednici, posebno donosiocima političkih, ekonomskih i drugih odluka, upućujemo ih na to da društvo mora da ozdravi. Zdravo društvo je društvo bez govora mržnje”, kazao je jedan od trenera na obuci, dugogodišnji novinar Duško Vuković.
Novinarka i urednica u Radiju Berane Milena Bubanja Obradović istakla je da je ovakve obuke imaju za cilj ima da dodatno edukuju sve one koji se bave medijskom pismenošću o ovoj značajnoj temi.
“Edukacija ne prestaje nakon što izađete iz školskih klupa, naprotiv. Konstantna edukacija, nas iz novinarske profesije, i te kako je važna kako bismo preduprijedili ili smanjili količinu toksičnog govora u medijima. Takav govor nije dio samo javnog diskursa, već dolazi i od nas koji smo poslenici javne riječi. Ono što prenosimo i govorimo u medijima ima dalekosežnu reakciju i efekat. Na medijima je velika odgovornost jer, pored toga što je društvo takvo kakvo jeste, imamo moć da javnu riječ širimo, pa je izuzetno važno koji joj kontekst dajemo, koje teme biramo, na koji način ih obrađujemo. Fali nam pozitivnih priča i primjera čak i kad govorimo o problemima. To treba raditi kroz pozitivnu praksu, koristeći ‘novinarstvo rješenja’”, smatra Bubanja Obradović.
Učesnici obuke smatraju da je govor mržnje sa pojavom nove tehnologije i popularnosti društvenih mreža, upravo na tim platformama doživo eskalaciju.
„Pored toga što je zastupljen na društvenim mrežama, on je zastupljen i u javnom narativu i diskursu što je veliki problem, jer se tim podstiče, kako smo pomenuli i na radionici, taj domino efekat. On dobija nezasluženo mnogo prostora, a savremene tehnologije mu to omogućavaju“, navodi jedan od polaznika radionice urednik portala Feral Bar, Radomir Petrić.
Novinarka portala Zumiranje, Marija Pešić, koja je takođe bila polaznica radionice je istakla je da je govor mržnje najzastupljeniji na društvenim mrežama, a najčešće upravo u komentarima korisnika.
„To je najčešće upućeno od strane botova, anonmnih profila, čak ponekad i više lažnih profila koji služe za komentarisanje. Ljudi se kriju iza anonimnosti upravo zbog toga što znaju da takav govor nije u redu i da to nije neka normalna i svakodnevna pojava, pa zbog toga prave te lažne profile, te iako to znaju, to ih ne sprečava da nastave time da se bave“, kazala je ona.
Oni su istakli da je za smanjenje govora mržnje neophodna bolja edukacija novinara i podstakli organizovanje sličnih aktivnosti.
„Edukacijom svih članova redakcije postiže se da se taj govor mržnje prepoznaje ne samo u komentarima već i u svakodnevnom medijskom radu. Tamo gdje treba da se prepozna i osudi, da novinari budu obučeni da to urade“, navodi Petrić.
Programska koordinatorka u Institutu za medije Crne Gore, Vesna Rajković Nenadić podijelila je sa učesnicima ključne nalaze analize “Etičke dileme u izvještavanju o sadržajima sa elementima uvredljivog i govora mržnje prema ranjivim grupama – Analize slučaja sa pogledima i iskustvima novinara/ki iz Crne Gore i regiona”, koja je obuhvatila četiri etablirana medija: Vijesti, CDM, Portal RTCG i 2. program RTCG, kao i dva neregistrovana portala – “IN4S” i “Aktuelno”, koji su u ranijim istraživanjima prepoznati kao platforme za širenje spornog sadržaja.
„U etabliranim medijima, u uredničkom sadržaju nema govora mržnje, ali ima slučajeva spornog govora. Za razliku od njih, u uredničkom sadržaju portala ‘Aktuelno’ i ‘IN4S’ vrlo često se generiše govor mržnje koji se širi putem raznih platformi. Zakon o medijima predviđa obavezno brisanje spornih komentara sa platformi za komentarisanje, čemu, međutim, ne podliježu facebook nalozi medija. Govor mržnje se najviše širi na facebook stranicama medija, te se vlasnici medija posebno moraju pozabaviti moderacijom komentara, poštujući etičke i novinarske standarde“, navela je Rajković Nenadić.
Obuka je dio projekta “Mediji za odgovorno društvo”, koji realizuju Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope u partnerstvu sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore i Institutom za medije Crne Gore, a podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
