Piše: D. Bogdanović, T. Đurnić
Uloga Akta o digitalnim uslugama (DSA) biće istorijska, jer će onlajn platforme morati da povećaju stepen odgovornosti prema sadržaju u čijoj distribuciji posreduju.
Ovako su naši sagovornici ocijenili DSA, novi način borbe protiv širenja nezakonitih i štetnih sadržaja na internetu, koji se odnosi se na sve kompanije koje pružaju usluge u okviru Evropske unije (EU).
Platforme poput Fejsbuka, Gugla i Amazona, biće primorane da se od maja ove godine bolje pozabave nezakonitim i štetnim sadržajem, što znači da će se smatrati odgovornim za sam sadržaj u čijoj distribuciji posreduju.
Direktorica Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić smatra da će se usvajanjem ovog akta situacija u EU znatno promijeniti, jer u zavisnosti od veličine platforme, one će morati da zadovolje određene obaveze i proporcionalno povećavaju stepen odgovornosti prema sadržaju.
“Sve platforme, osim najmanjih (sa manje od 50 zaposlenih i godišnjim prometom i/ili ukupnom godišnjim bilansom manjim od 10 miliona eura), moraće da uspostave mehanizme za podnošenje pritužbi, ostvarivanje prava na pravnu zaštitu i vansudsko rješavanje sporova, kao i da sarađuju sa pouzdanim označivačima, rješavaju prigovore i obezbjede transparentnost oglašavanja u onlajn prostoru za korisnike”, kazala je Bakić.
Za velike internetske platforme i pretraživače s najmanje 45 miliona korisnika, tj. deset odsto evropskog stanovništva, primjenjuju se posebna pravila zbog rizika koje takve platforme predstavljaju u pogledu širenja nezakonitog sadržaja i djelovanja štetnih po društvo.
Direktor Media centra Goran Đurović vjeruje da je uloga DSA istorijska, zato što je “EU konačno odlučila da preduzme prve ozbiljne korake u rješavanju decenijskog problema širenja dezinformacija, govora mržnje i drugih protivzakonitih pojava putem društvenih mreža i velikih platformi za komunikaciju”.
“Predugo je čitav svijet, pa i Evropa izložena negativnom uticaju negativnih i zakonima zabranjenih pojava koji su se pravdali slobodom govora. Svaka sloboda pojedinca je ograničena pravima drugih pojedinaca. Sva zabranjena ponašanja (širenje dezinformacija, govora mržnje, prevarnih i drugih nedozvoljenih sadržaja) moraju biti ograničena i eliminisana sa komunikacionih platformi i pretraživača. Značaj DSA je i u tome što je postao dio primarne pravne tekovine EU i kao takav će proizvesti dejstvo i u zemljama koje pristupaju EU, uključujući i Crnu Goru”, navodi Đurović.
Neke od mjera uključenih u DSA zahtijevaće od velikih onlajn platformi i internet pretraživača da preduzmu specifične mjere tokom krize, što je podstaknuto invazijom Rusije na Ukrajinu i dezinformacijama vezanim za to.
Direktorica AEM-a Bakić smatra da izvještavanje o krizi u Ukrajini predstavlja najnoviji i poseban izazov za tradicionalne i nove medije koji imaju za cilj da svojim gledaocima, slušaocima i čitaocima pruže balgovremene, objektivne i cjelovite informacije. Kaže da se ti mediji često suočavaju sa izvorima čija pouzdanost i kredibilitet mogu biti upitni, pa samim tim i informacije koje plasiraju mogu biti nepotvrđene, nepotpune i neobjektivne.
Nadzor nad primjenom DSA vršiće Komisija (odgovorna za velike internetske platforme) i države članice EU (odgovorne za manje platforme u skladu sa njihovim sjedištem). Države članice su u obavezi da do 17. februara 2024. godine imenuju koordinatore digitalnih usluga, koji će predstavljati nezavisno tijelo, a čija će dužnost biti da ispunjava stroge zahtjeve u pogledu nezavisnog i transparentnog funkcionisanja.
Goran Đurović smatra da će onlajn platforme i pretraživači morati da ulože značajna sredstva od svog “enormnog” dobitka da ograniče, preveniraju i onemoguće širenje štetnog i opasnog sadržaja.
“Vjerujem da će EU morati da donese dodatnu regulativu kako bi precizirala sve procedure i situacije koje će se kroz praksu u primjeni DSA pojaviti kao problematične. Onlajn platforme i pretraživači moraće da primijene pravila i svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zabranama jer će se u suprotnom suočiti sa sankcijama. Ne mislim da će onlajn platforme i pretraživači rizikovati da trpe sankcije i ulaze u sukob sa EU u vezi sa primjenom DSA, a i dugih akata kojima se konačno pokušava uvesti red na onlajn platformama”, kazao je.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Bakić smatra da je teško porediti DSA sa bilo kojim sličnim dokumentom koji bi se mogao efikasno primjenivati u našoj zemlji zbog ogromne razlike u veličini zajedničkog tržišta EU i crnogorskog tržišta i nadnacionalnog karaktera samog akta.
“Čini se da je u trenutnoj situaciji svrsishodnije razmišljati o načinima da se efikasnije sprovedu već postojeće zakonske i regulatorne norme, kao i samoregulatorni mehanizmi, paralelno sa unaprijeđvanjem zakonskeg okvira u ovoj oblasti”, ističe Bakić.
Đurović smatra da se moraju stvoriti zakonske osnove da se crnogorske regulatorne institucije uključe u primjenu DSA.
“Biće potrebno da se urede nove nadležnosti postojećih institucija i moguće uspostave nove koje treba da osiguraju da se dezinformacije, govor mržnje i druge nedozvoljene pojave protjeraju sa društvenih mreža i naših portala. Nadam se da će nadležni državni organi biti proaktivni i da će u što skorijem roku donijeti odluku o početku izrade regulative kojom će se osigurati primjena pravila iz DSA i u našoj državi”, istakao je.
Bakić zaključuje da je u međuvremenu “potrebno jačati administrativne i kadrovske kapacitete za buduće učešće u međunarodnij koordinaciji neophodnoj za efikasnu implementaciju Akta o digitalnim uslugama, te da je takođe potrebno raditi na uspostavljanju i produbljivanju saradnje sa drugim regulatorima u regionu u cilju što efikasnije regulacije pitanja koji imaju prekogranični karakter”.
Osim Akta o digitalnim uslugama, usvojen je i Akt od digitalnim tržištima koji, pak, ima ima za cilj da kontroliše uticaj najvećih digitalnih kompanija da obezbijede jednake tržišne uslove i da spriječi zloupotrebu dominantnog položaja. Tehnološki džinovi tako više neće moći da rangiraju svoje proizvode ili usluge iznad proizvoda i usluga drugih učesnika na tržištu.
Ovaj tekst je urađen uz podršku Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Ovaj tekst je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
