Piše: Hilma Unkić
Kako bi smanjile uticaj dezinformacija, organizacije civilnog društva širom regije rade na jačanju medijske pismenosti među starima i mladima.
Gdje god živjeli na Zapadnom Balkanu, izloženi ste velikim količinama dezinformacija koje mogu oblikovati vaš stav prema zdravlju, politici ili javnoj sigurnosti.
Kao i drugdje, tokom pandemije COVID-a 19 građani su se svakodnevno suočavali s dezinformacijama. U jednom slučaju, informacije zasnovane na fotografiji leševa za koju se lažno tvrdilo da je snimljena u italijanskoj bolnici izazvale su zabrinutost kod Dijane Tiganj, 27-godišnje nastavnice srednje škole iz Crne Gore. Kasnije je utvrđeno da fotografija nije snimljena u bolnici niti tokom pandemije COVID-a 19. Bez obzira na to, Dijana je isprva povjerovala da je informacija istinita.
„U mom slučaju je ta informacija izazvala paniku koja je bila ograničavajuća tokom pandemije COVID-a 19. Odmah sam smanjila sve društvene kontakte, manično sam sve prskala alkoholom, a posebno sam bila zabrinuta za najstarije ukućane. Nisam izlazila ako nije bilo apsolutno neophodno“, kaže Dijana.
Prije nekoliko godina u susjednoj Srbiji, 27-godišnja omladinska radnica Gordana Adamov posumnjala je u porijeklo fotografije koja povezuje uginuće ptica sa 5G mrežom u Srbiji. Gordana je tada prvi put koristila obrnuto pretraživanje slika da pronađe originalni izvor fotografije.
„Mislim da sam tada prvi put osjetila potrebu da pronađem originalni izvor i upozorim ljude koji su dijelili lažne vijesti u grupama da su to dezinformacije.“
Lažno i netačno izvještavanje je posebno opasno ako dodatno podstiče mržnju i razdor, posebno u etnički podijeljenim zajednicama. Na Kosovu su građani nedavno bili izloženi intenzivnim kampanjama dezinformacija oko rastućih tenzija na sjeveru zemlje.
Kada su u novembru prošle godine pojedini kosovski mediji objavili da je zapaljen automobil srpskih registarskih oznaka, naveli su da je uhapšeni bivši državljanin Kosova. Kasnije se ispostavilo da su te informacije netačne kada je kosovska policija potvrdila da su vlasnik automobila i osumnjičeni komšije. Obojica su bili državljani Kosova albanske nacionalnosti i najvjerovatniji motiv su bile lične razmirice. Da motiv nema nikakve veze sa nacionalnošću Leonita Morina (24) iz Prištine, asistentkinja na projektu u jednoj konsultantskoj kući, saznala je dobijajući informacije iz različitih izvora.
„Shvatila sam da je riječ o dezinformacijama jer su nas neki drugi mediji i profesionalci upozoravali da se dezinformacije i lažne vijesti u vezi sa situacijom na sjeveru Kosova brzo šire.“
Odgovor OCD – borba protiv dezinformacija putem obrazovanja, istraživanja, umjetnosti i igara
Bez promocije medijske i digitalne pismenosti, borba protiv dezinformacija je nepotpuna, smatraju stručnjaci portala za provjeru činjenica Hibrid.info s Kosova. S ciljem podizanja nivoa kritičkog i analitičkog razmišljanja građana, kreirali su Checkos, online alat za učenje zasnovan na više vrsta digitalnih kvizova.
Ideja je jednostavna – korisnici Checkosa se upućuju da pročitaju članke koji sadrže problematičan sadržaj, a zatim polažu kviz sastavljen od pitanja o relevantnosti činjenica, pouzdanosti izvora i strukturi članaka koje su pročitali. Nakon popunjavanja upitnika, sistem automatski generiše rezultate kviza i ukazuje na nivo medijske pismenosti korisnika.
Aplikacija trenutno nije u funkciji zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali na portalu Hibrid.info se nadaju da će je uskoro vratiti u život u naprednijoj verziji. Dok se to ne dogodi, nastavljaju objavljivati članke o provjeravanju činjenica i medijskoj pismenosti, kao i istraživačke izvještaje o dezinformacijama.
„Ako je publika edukovana za pristup informacijama na koje nailazi u digitalnom prostoru, efekat dezinformativnog sadržaja će biti mnogo manji“, ističu stručnjaci portala Hibrid.info.
Druga organizacija s Kosova pronašla je zanimljiv način, koristeći ilustraciju kao oblik umjetničkog izražavanja, da se pozabavi problemom dezinformacija i drugim izazovima s kojima se moderno novinarstvo suočava, kao što je nedostatak nezavisnosti. U okviru regionalnog projekta Snažni (Resilience) koji se implementira u šest zemalja Zapadnog Balkana u Turskoj, organizacija Kosovo 2.0 je kreirala seriju ironičnih crtanih ilustracija koje propituju otpornost građana na mnoge problematične aspekte današnjih medija.
