Piše: Đorđe Đukić
„Vrati se u Japan dok si na vrijeme“, „Sme*aru bjelosvjetski, ti nećeš biti dio nikakve Vlade“, nijesu riječi prosječnog bota na društvenim mrežama, već advokata Dalibora Kavarića upućene mandataru za sastav nove Vlade, Milojku Spajiću. Salva uvreda na račun mandatara od strane advokata Mitropolije crnogorsko primorske, uslijedile su nakon što Spajić nije vidio koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ u novoj Vladi.
Advokat Kavarić nije međutim usamljen slučaj. I njegov kolega Velibor Marković više puta je pažnju javnosti privukao mizoginim govorom. U nekoliko navrata je targetirao dekanicu Pravnog fakulteta Anetu Spaić, kao i izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, ali i mnoge druge.
Novo rukovodstvo Advokatske komore, na čelu sa Danilom Mićovićem, nije se oglašavalo nakon javnog nastupa Kavarića.
Iako su nam u nekoliko navrata obećali da ćemo dobiti odgovore na pitanje da li su preduzeli što protiv advokata zbog javnog spornog govora i šta nam ovi slučajevi govore o položaju pravne struke u Crnoj Gori, ni nakon desetak dana odgovore nijesmo dobili.
Nije poznato da li je protiv advokata Kavarića, Spajić podnio prijavu Advokatskoj komori, ali se u svakom slučaju radi o veoma uvredljivom govoru, poručuju iz Akcije za ljudska prava.
Zanimljivo bi bilo vidjeti, dodaju iz te NVO , da li bi profesionalno udruženje advokata Crne Gore ocijenilo da li se ovim slučajevima „čuva ugled“ advokature i doprinosi opštoj pravničkoj kulturi, ili ne.
„Podsjećamo da je Centar za ženska prava podnijela krivičnu prijavu protiv Velibora Markovića zbog kršenja Kodeksa profesionalne etike advokata mizoginim javnim istupima na društvenoj mreži, koja nikada nije ni razmatrana, koliko nam je poznato, niti je Centar za ženska prava u posljednje tri godine dobilo bilo kakvo obavještenje o tome od Advokatske komore“, što sve ukazuje na pristrasno djelovanje nadležnih organa Advokatske komore u pravcu zaštite svojih članova po svaku cijenu, napominju iz Akcije za ljudska prava.
Advokati disciplinski odgovaraju za povredu dužnosti advokata što je utvrđeno Statutom Advokatske komore, ali i za kršenje advokatske etike, propisane Kodeksom.
Na sajtu Advokatske komore može se naći Kodeks profesionalne etike advokata, iz 1999. godine, ali koji jasno stavlja do znanja da se advokati moraju pridržavati nekih osnovnih pravila. Iako je pravo vještina dobrote i jednakosti, odnosno pravde, čini se da neki nisu upoznati, ili se bar svjesno ne pridržavaju, onog iskonskog pravnog, ali i etike.
“Advokat ostvaruje i štiti interese klijenta, ali i služi interesima pravde, i obavezan je svojim profesionalnim i drugim javnim djelovanjem i ličnim primjerom da doprinosi vladavini prava i društvu zasnovanom na poštovanju zakona“. (Tačka 3, Osnovi profesionalne etike i odgovornosti).
Međutim, često smo svjedoci da se određena lica iz advokature ne pridržavaju etičkog kodeksa, ističe Vasilije Radulović iz Centra za građansko obrazovanje.
„Niti imaju svijest da neki njihovi javni istupi štete ugledu profesije, osim što njih same stavljaju u poziciju onih koji urušavaju kulturu javnog dijaoga jer koriste rječnik koji nije primjeren“, navodi Radulović.
Primjeri iz prakse, između ostalih i nabrojani, ne doprinose ugledu advokature, a posebno brine, ističe Radulović, što nema javno dostupnih informacija da je Advokatska komora samoinicijativno pokrenula postupak.
„Svjedoci smo da je Advokatska komora prilično organizovana nastupala jedino kada su se opirali fiskalizaciji ili dovoili u pitanje vjerodostojnost SKY komunikacije kao dokaznog materijala. To, samo po sebi, pokazuje da ni unutar ove grupacije ne postoji izgrađena svijest o sistemskom pristupu zaštiti ugleda profesije“, zaključuje saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje.
Istraživanje Akcije za ljudska prava iz 2017. godine pokazuje da je utvrđivanje disciplinske odgovornosti advokata nedjelotvorno, jer je za pet godina utvrđeno u manje od 2% prijavljenih slučajeva.
Ovaj tekst je urađen uz podršku Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti.
