Kada Fond za odbranu novinara u Bosni i Hercegovini bude proradio naredne godine, već na početku će biti zatrpan slučajevima SLAPP tužbi, ali njegov pravni tim će pružiti odbranu, pomoć i podršku svima onima koji su ispoštovali profesionalne standarde u kreiranju novinarskog sadržaj. Fond za odbranu novinara u Bosni i Hercegovini predstavlja sveobuhvatan sistem pravne zaštite novinara i novinarki i biće održiv dugoročno, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ u intervjuu za Autonomiju.
Strategija za fond je urađena, a u toku je konkretno preciziranje načina i osnove finansiranja.
Fond za odbranu novinara u BiH trebalo bi da bude u funkciji naredne godine, a najavljen je kao sveobuhvatan sistem pravne zaštite novinara/ki. Šta, konkretno, takav fond podrazumijeva, da li će biti stalno angažovani advokati, kome će se pružati zaštita i po kojim kriterijumima?
BORKA RUDIĆ: Što se tiče fonda, želimo operacionalizirati već jedan postojeći sistem koji djeluje u Bosni i Hercegovini, odnosno u okviru Free Media Help Line (Linije za pomoć novinarima), a to je pružanje prave pomoći novinarima, medijskim radnicima i medijim u BiH, u slučajevima kada je ona njima neophodna u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti. I sada imamo sistem podrške novinarima, kroz Free Media Help Line i 22 advokata u BiH koji djeluju kao tim Free Media Help Line i oni pružaju različite vrste usluga novinarima, a to su pravni savjeti, pisanje dopisa, zahtjeva, odgovara na tužbu…. različitim institucijama – od pravnosudnih do javnih. Naše dosadašnje iskustvo govori da su novinari i mediji imali najviše potrebe u oblasti pravnih savjeta i sa nekim dilemama sa kojima se suočavaju u kreiranju medijskih sadržaja. Sa druge strane, veliki broj advokata je bio angažiran u slučajevima odbrane novinara po Zakonu o zaštiti od klevete, to su ovi zakoni koji se vode po parničnom postupku, znači građanski postupci, te u zastupanju novinara u slučajevima radnih sporova sa poslodavcem.
Odlučili smo se da formiramo Fond kako bismo osigurali trajni i dugoročno održivi mehanizam pružanja besplatne pravne pomoći, odnosno plaćanja tima advokata koji će braniti novinara u svim ovim slučajevima, koje sam prethodno navela, uključujući i SLAPP tužbe. Te tužbe su usmjerene ka tome da zaustave novinare u pisanju i sprečavanje sudjelovanja javnosti u javno -političkoj debati, koja se tiče korupcije, kriminala i svih važnih tema od javnog značaja.
Fond za odbranu novinara će djelovati kao zasebna institucija u okviru Udruženja „BH novinari„ i za sada neće biti posebno registrovan, djelovaće u okviru udruženja i Linije za pomoć nonarima. Fond će, međutim, imati svoj sistem upravljanja, svoj pravilnik o radu, donosiće se odluke o zastupanju novinara, imaće kriterijume po kojima će se vršiti pružanje besplatne pravne pomoći i možda neke druge usluge. U ovom trenutku imamo završenu strategiju, a još radimo na finansijskoj osnovi tog fonda.
Kako je planirano da se Fond za odbranu novinara finansira i da se postigne dugoročna održivost?
BORKA RUDIĆ: Fond će imati sredstva za plaćanje advokata za odbranu novinara, a nismo planirali neke druge vidove podrške novinarima – u smislu da plaćamo odštetne zahtjeve kad medij izgubi spor na sudu. Plaćanje odštete treba da bude rizik koji preuzima medij, a i sam novinar kad piše određeni tekst. Jasno želimo naglasiti, plaćaćemo advokate, plaćaćemo sve troškove koji se tiču pravnog postupka, odnosno sve sudske troškove i troškove advokata. Sredstva i usluge Linije za pomoć novinarima i budućeg Fonda će biti dostupne svim novinarima i medijima u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da su novinari ispunili profesionalne standarde prilikom kreiranja novinarskog sadržaja.
Nažalost, suočavamo se sa puno propagandističkih tekstova, tekstova koji su dio različitih političkih obračuna i nisu utemeljeni na činjenicama, vidljivim dokumentima i jasnim odlukama. Instistiramo na otvorenoj slobodi izražavanja, ali i na javnoj odgovornosti za svaki napisani medijski sadržaj. U tom kontekstu mi ćemo imati određenu odluku koja će se ticati poštivanja etičkih standarda kao bitnog kriterija za dodjelu besplatne pravne pomoći novinarima i medijima.
Imaćemo pravilnik o radu fonda, kako će on biti nezavisan, ko će upravljati fondom, kako će se donositi odluke, kako će se namicati sredstva i koji su to prihvatljivi, objektivni i kredibilni izvori finansiranja. Ne želimo da se taj fond kompromituje od sumnjivih organizacija i izvora. Želimo da sve bude na jednom visokom etičkom nivou, profesionalnom i transparentnom, kako za medijsku zajednicu, tako i za javnost. Što se tiče održivosti, u ovom trenutku imamo određena sredstva od međunarodnih donatora, konkretno od USAID-a kroz Internews –ov projekt podrške nezavisnim medijima u BiH, te su ona već dostupna za jedan broj tužbi. Imamo ugovore sa advokatima i sa novinarima koje branimo, koji, kada dobiju spor na sudu, vraćaju u fond ono što plati druga strana, kroz troškove postupka ili odštetu novinaru. Advokat, pošto je već jednom plaćen, vraća taj novac u fond, a novinar ako je dobio odštetu, uplaćuje pet (5) % iznosa te odštete. To je naročito bitno u sudskim trškovima koji se tiču radnih prava, jer mi ne želimo da oštetimo novinara, već da odvoji samo 5 % kako bi pomogao jačanje fonda i omogućio da i drugi novinari budu štićeni.
Koji su još planirani izvori finansiranja?
BORKA RUDIĆ: Drugi izvori finansiranja će biti fundraising, poznata metoda u traženju sredstava, akcije za prikupljanje sredstva koje su legitiman model za prikupljanje donatorskih sredstava, od pojedinaca i organizacija, za funkcioniranje tog fonda. Računamo i na činjenicu da će država početi finansirati pravnu pomoć za novinare i medije koji su žrtva različitih vrsta pritisaka, prijetnji, fizičkih napada… Počeli smo razgovore sa javnim fondovima za pužanje pravne pomoći koji djeluju na području kantona i pokušaćemo sa njima razviti saradnju, na primjer, ili oni uplaćuju sredstva u naš fond ili oni plaćaju advokate. Posljednja stvar je ono što se vodi na globalnom planu, a to je da se sve više i više sredstava izdvaja za sigurnost novinara, uključujući i različite fondove za zaštitu novinara. Želimo i iz tih fondova osigurati sredstva, ne samo za pravnu pomoć, već i za psihološku i za medicinsku pomoć novinarima koji su bili žrtve.
U regionu nema sistematske podrške nezavisnim medijima
Da li su novinari/ke u BiH i regionu sve manje zaštićeni, sigurnosno i ekonomski, i kako efikasnije raditi na unaprijeđenju medijskog i aktivističkog okruženja?
BORKARUDIĆ: U cijelom regionu nemamo jasne kanale podrške nezavisnim medijima. Ima puno projekata, ali to nisu dovoljna sredstva da pomognu mediju. Ne postoji sistematska podrška novinarima i medijima i opstanku nezavisnih medija u cijeloj regiji.
U nekim državama postoje fondovi za pomoć medijima, a u BiH nažalost ne postoji takav fond. Njegovo formiranje je predviđeno kroz donošenje zakona o transparentnosti vlasništva medija. Ne postoji jasna državna pomoć, niti postoji međunarodna podrška u obliku kakvom treba.
Daju se grantovi medijima, na primjer, tri-četiri hiljade maraka ili eura, a to nije dovoljno. Međunarodna zajednica ne može svojim grantovima spasiti medije, ali može odabrati da u jednom dužem periodu pomaže deset medija sa značajnijim iznosima, u novom krugu drugih deset ili više i opet na duži period.
Godinama je situacija ovakva: dok traje projekt traje i podrška, zato nema vidljivijih rezultata u opstanku nezavisnih medija.
I ono što je važno, na čemu treba da se radi kada je sigurnost novinara i medija u pitanju, jeste da se odgovornost sa nevladinih organizacija i udruženja novinara, prebaci na vlasnike medija. Neki vlasnici medija se ponašaju prema svojim novinarima kao da ih nije briga kad novinar dobije tužbu za klevetu, kao da je novinar pisao zbog sebe taj tekst, a ne za taj medij!? Želimo da dio odgovornosti preuzmu i sami vlasnici medija i urednici, te da se unutar redakcija formira brzi odgovor na svako kršenje medijskih sloboda. Prvo da oni reaguju, pa tek onda profesionalna organizacija. Pravimo interne procedure za podršku novinarima unutar redakcija. I za kraj, jako je važno jačanje kvaliteta medijskog sadržaja i profesionalne odgovornosti.
Smatrate li da će Fond za odbranu novinara već na početku svog rada biti zatrpan slučajevima zbog SLAPP tužbi, ali i drugih?
BORKA RUDIĆ: Slažem se da će biti zatrpan slučajevima SLAPP tužbi. Mi već sada radimo na nekim slučajevima koje nisu skroz SLAPP tužbe, ali jesu nešto zanimljivo i jedna nova pojava kojom se novinari pokušavaju zaustaviti u pisanju određenih tekstova. To su slučajevi gdje nečiji advokati zloupotrebljavaju svoju poziciju ili njihovi klijenti zloupotrebljavaju advokate da zastraše novinare i da, prije sudske odluke, skinu tekst i prestanu pisati o toj osobi ili temi. Snažno se borimo protiv takvih zahtjeva, zato što međunarodni standardi kažu da nijedan medij, nijedan novinar ne treba skinuti tekst sa svog sajta i servera po zahtjevu advokata, ako iza toga ne stoji sudska odluka. Niko nema pravo na takav način da vrši pritisak na novinare, medije i ograničava slobodu izražavanja! Angažovali smo svoje advokate da pomažu medijima da odgovore na takve slučajeve.
Prema analizi „BH novinara“, koliko trenutno ima slučajeva SLAPP tužbi koje su usmjerene na zaustavljanje pisanja novinara/ku o temama koje su od javnog značaja?
Ići ćemo sa konkretnim zahtjevima prema našim vlastima o donošenju anti- SLAPP mjera.
Govori se među predstavnicima medija da je taj broj SLAPP tužbi mnogo veći od 43 slučaja koji ste naveli.
BORKA RUDIĆ: Na našoj listi imamo oko 300 tužbi za klevetu i te 43 SLAPP tužbe. Vjerovatno ih ima više. Međutim, evo šta se dobro desilo u posljednje vrijeme kada je riječ o pravosuđu – Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VTSV) je donijelo dvije odluke koje su vrlo bitne, a tiču se CMS sistema (elektronskog upravljanja predmetima). Oni će u CMS sistem unijeti jedan od linkova ili kategorije za pretraživanje, gdje će biti uključeni mediji i novinari, tako da ćemo mi moći kroz taj sistem povući sve slučajeve koji se tiču novinara i medija, te ćemo moći dobiti sveobuhvatnu i kredibilnu bazu podataka, uključujući i tužbe za klevetu i SLAPP tužbe. Tek nakon toga ćemo tačno znati o kolikom broju se zaista radi. Do sada je to funkcionisalo tako što smo pisali medijima, pa sudovima, tužilaštvima… Nismo od svih pravosudnih institucija dobijali podatke koji se tiču novinara i medija, a takođe ni od nekih medija nismo dobijali precizne podatke, iako od većine jesmo. Zato nam treba pouzdana baza podataka. Druga važna odluka koju je donijelo VSTV jeste da se u tužilaštvima imenuju kontakt osobe za sigurnost novinara, koje će zaprimati i evidentirati slučajeve, tako da neće postajati paralelni sistem vođenja evidencije, i odmah ćemo sa tužilaštvima moći provjeriti informacije.
Pojedini predstavnici istraživačkih medija, posebno manjih, a takođe i neki aktivisti/aktivistkinje, žale se da im neki advokati nisu željeli pružiti usluge, možda nisu htjeli nekome da se zamjere ili nisu bili dovoljno upućeni u SLAPP tužbe? Kako to komentarišete i koliko će im advokatski tim Fonda za odbranu novinara pomoći?
BORKA RUDIĆ: Pravni tim fonda će im svakako pomoći. Lično smatram da su SLAPP tužbe kao i sve druge tužbe. Za jednog dobrog advokata one nisu problem i ako je tekst nastao profesionalno, na bazi činjenica i vjerodostojnih dokumenata, uvijek se može naći dobar advokat za slučaj SLAPP tužbe. Naravno, te tužbe nisu kao ostale, u smislu negativnih posljedica na medijske slobode, one se pokreću često baš pod pritiskom velikih investitora, koji uglavnom nisu ni iz naše države. Sa našim advokatima nismo imali problema, ne sjećam se da su ikad odbili da brane nekog, ali prije nego što prihvate da brane slučaj, advokati Free Media Help Line dobro prouče tekst. Ako je tekst dobro utemeljen i od značaja za javnost, lako ćemo naći advokata i lako ćemo naći sredstva za odbranu novinara jer je to opći interes.
Da li će fond biti podrška i kada su novinari ti koji su tužitelji, recimo tuže zbog napada, prijetnji ili pritisaka od različitih aktera?
BORKA RUDIĆ: Da, suština je da mi zaista želimo da štitimo novinare. Evo primjer, imamo slučaj Tanje Topić koja je tužila Milorada Dodika i iako je imala na desetine verbalnih napada i prijetnji od Dodika, nijedna javna institucija nije reagovala, pokrenula istragu, a kamoli da je otvorila sudski postupak. Onda su „BH novinari“ sa našim advokatima podržali Tanju Topić da podnese tužbu. Ovo je jedan od primjera gdje jedan političar kinji jednu aktivisticu i freelance novinarku, a nema nikakvih sankcija. Ovo je, takođe, slučaj na kojemu moramo pokazati da se političari ne smiju tako ponašati.
Vesna Iliktarević (Autonomija, ustupljena fotografija)
“Stavovi izraženi u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Evropskog fonda za Balkan”
Ovaj projekat je dobitnik nagrade EDI Community Choices Award, koju su podržali Ministarstvo spoljnih poslova SR Nemačke i EFB, saradnja čiji je domaćin Mreža evropskih fondacija.
