Novinarstvo na Zapadnom Balkanu, kao i u svijetu, u 2023. godini suočilo se sa brojnim izazovima i promjenama koje su uticale na njegovu ulogu, kvalitet i održivost. Pandemija COVID-19, ekonomska nesigurnost, politički nemiri, porast dezinformacija i cenzure, zajedno sa ubrzanim napretkom digitalnih tehnologija i platformi, činili su neke od ključnih faktora koji su oblikovali medijski krajolik u ovom regionu. Ovi izazovi su samo naglasili potrebu za novinarskim integritetom, etičkim pristupom i sposobnošću prilagođavanja stalnim promjenama.
Digitalizacija i ubrzan tehnološki razvoj uticali su na način na koji se informacije distribuiraju, prate i konzumiraju. Novinarstvo na globalnom nivou prolazi kroz transformaciju koja postavlja nove standarde i izazove za profesionalce/ke u oblasti informisanja. Te transformacije su prisutne i na Zapadnom Balkanu.
Pitanja slobode medija, transparentnosti i odnosa s vlastima dodatno su iscrtavala put kojim je novinarstvo koračalo u 2023. godini u ovoj regiji.
Kroz prizmu globalnih trendova, ali istovremeno uzimajući u obzir specifičnosti regiona, pitali smo medijske eksperte/kinje da nam kažu kako oni vide novinarstvo u godini koja je pred nama, koja će to biti uloga novinara/ki, koje se promjene očekuju u pristupu informacijama, te kakve će prilike biti otvorene u dinamičnom svijetu novinarstva na Zapadnom Balkanu.
Godina eksperimentisanja
Lamija Alečković, savjetnica za digitalne medije na USAID-ovom BMAP Forward projektu koji provodi Internews, navodi da bi godina koja je pred nama mogla biti posvećena eksperimentima, kako u svijetu, tako i u ovoj regiji.
„Iduća će godina biti posvećena eksperimenatima, u svijetu, pa i kod nas. Vrlo često kaskamo za trendovima, ali imam osjećaj da je iza nas razdoblje u kojemu se učilo, primjenjivalo nove formate, uvodilo nove modele rada unutar redakcija, ispitivalo kako publika diše… Stvari kao da su sjele na svoje. Idealna je to pozicija za otvaranje novog poglavlja u kojemu će se s više spremnosti, hrabrosti i elana koji često nedostaje kada su promjene u pitanju, pristupati eksperimentima s inovativnim novinarskim formatima i tehnologijom. Kroz cijelo to posljednje razdoblje, imam osjećaj da su svi mediji redom, napokon shvatili nužnost proizvodnje multimedije i originalnog sadržaja, neovisno o platformi za koju je kreiran. Na tome će se, pretpostavljam, ponajviše bazirati eksperimenti.“
Milena Tihojević, specijalistkinja za digitalne medije i uredničku analitiku u kompaniji Smartocto je također istakla:
„Pored svog glavnog poziva i zadatka, mediji se bave raznim dodatnim stvarima, pa i analitikom. Istina je da se mnogi mediji danas bore sa prelaskom na GA4 i da im to predstavlja veliki problem, pa često nisu u mogućnosti da isprate ono što su inače navikli da prate (ukoliko nemaju neki drugi alat na raspolaganju). Uvjek je sveprisutan i manjak vremena (posebno u malim redakcijama) za analizu sadržaja, pa se oslanjaju mahom na svoj unutrašnji osjećaj, drugi, Ipak, u dostupnim podacima traže prohodne puteve kojim mogu da krenu da bi što bolje odgovorili na potrebe svojih čitalaca (što ne znači da ćemo, i da treba ući u zonu manipulativnih naslova npr.).
A kada govorimo o potrebama naše publike, važno je napomenuti model korisničkih potreba (User Needs Model) koji je pokrenuo Dimitri Šiškin i BBC, još 2016. godine, otvarajući vrata nizu promena u redakcijama sa različitim ciljevima, biznis modelima, načinom rada… Zapadni Balkan, nažalost, nije još zaronio u more ovog koncepta. Tačnije, i dalje leži na plaži, na sigurnoj udaljenosti. No, vjerujem da bi implementacija istog (pa za početak i samo razmišljanje o implementaciji) mogla da donese (i učvrsti) angažman i vjernost čitalaca i čitateljki što je ono ka čemu stremimo. A što nam dalje daje priliku da rastemo, možda čak i u domenu pretplata.“
Eksperimentisanje će biti vidljivo kroz različite pristupe, od okretanja prema konstruktivnom novinarstvu, novinarstvu rješenja, poliranju i preciznijem definisanju strategija za sadržaje na društvenim mrežama s kojima se pokušava privući mlađa publika.
Oprezno i polako sa vještačkom inteligencijom
Tehnologija će biti ta oko koje će se koncentristi eksperimentisanje, naročito u sferi razumijevanja i korištenja vještačke inteligencije. Mnoge medijske redakcije širom svijeta već uveliko koriste tehnološka dostignuća kroz svakodnevni rad. U kontekstu vještačke inteligencije, sve redakcije se suočavaju sa pritiscima donošenja pametnih poslovnih odluka u skladu sa očuvanjem etičkih standarda.
Milena je ukazala da „(o)no što svakako primjećujemo jeste da je medijski svijet Balkana svjestan novina koje izranjaju širom svijeta (pomenuću ovdje i vrtoglavu brzinu kojom je ChatGPT ušao u radne tokove i kod nas). No, generalno, promjene se kod nas dešavaju znatno sporije, i primećujem da se ustručavamo da testiramo pomenute novine (ponekad iz opravdanih, ali i neopravdanih razloga). Činjenica je da ćemo neke od njih morati da uvrstimo (i, ponavljam, testiramo) i aktivno radimo s njima, ili će nas pojesti talas ‘novog doba’. A u svakom slučaju, moraćemo da znamo šta oni koji nam poklanjaju pažnju misle o tome, te je analitika, svakako, prvi i neophodan korak.“
Osvrćući se na medije na Zapadnom Balkanu u smislu praćenja koraka sa svjetskim trendovima u novinarstvu, Lamija navodi da ponekad mane mogu biti okrenute u prednost:
„Ima li boljega trenutka od ovoga sada da se nešto što je kod nas do sada percipirano kao mana, okrene u prednost – naše zaziranje od novoga koje zna uzeti puno vremena. Pa neka to bude iduća godina, godina eksperimentiranja i propitkivanja. Naše kaskanje neka postane razdoblje opreza u vremenu „AI hype-a“ i treba ga iskoristiti za upoznavanje s mogućnostima koje umjetna inteligencija pruža, određivanje vlastitih stvarnih potreba i načina na koje ona može pomoći novinaru i redakciji te pametno detektirati prave alate i polako ih ciljano uvoditi u svakodnevni rad.“
Vještačka inteligencija u novinarstvu donosi brojne promjene u načinu proizvodnje i potrošnje novinarskog sadržaja, poput personalizacije, automatskog pisanja, algoritamskih preporuka ili verifikacije.
“Svjedočili smo velikom uzdizanju revolucije vještačke inteligencije u protekloj godini. To će se nastaviti i u 2024. godini i vještačka inteligencija će utjecati na još veće promjene u proizvodnji i potrošnji sadržaja, tako da ćemo tek vidjeti kako će se novinarstvo prilagoditi i standardizirati vještačku inteligenciju.“ – navodi Damjan Dano, stručnjak za digitalnu transformaciju.
Promjene i trendovi u novinarstvu i društvenim mrežama
Društvene mreže i novinarstvo su dvije oblasti koje su u stalnom uticaju i interakciji jedna na drugu. U 2023. godini, nastavljen je trend upotrebe društvenih mreža kao izvora informacija, ali i kao platforme za kreiranje i distribuciju sadržaja. Društvene mreže bivaju prostor uticaja na javno mnijenje, ali i na političke procese i odluke. One pružaju prostor za mobilizaciju, aktivizam, kampanje, informisanje, ali i dezinformisanje, manipulaciju i polarizaciju društva. Razvoj novih tehnologija i alata je omogućio bolju produkciju, prezentaciju i analizu sadržaja na društvenim mrežama. Društvene mreže kroz dodatno angažovanje izazivaju novinare/ke da se više uključe u komunikaciju sa svojom publikom. Publika traži više inspirativnih, edukativnih i zabavnih sadržaja, kao i mogućnosti da učestvuju u kreiranju i komentiranju istih.
Osvrćući se na pitanje društvenih mreža, Lamija navodi da bi se iduće godine mogao očekivati veći fokus na kreiranje originalnog sadržaja, te da bi se moglo očekivati „šarolikije i kvalitetnije pakovanje sadržaja kroz multimediju proizvedenu uz pomoć vještačke inteligencije, više video sadržaja zbog seljenja publike na mreže kojima video dominira poput TikToka, YT, Instagrama, a manje će se truda ulagati u sada već „tradicionalne“, i kod ciljane publike sve manje popularne, platforme poput Facebooka i X-a. Sve to kao rezultat boljeg razumijevanja analitike koja govori o tome što se traži. Do sada se to utvrđivalo, sad je vrijeme da se puno samouvjerenije i kreativnije proizvodi.“
Algoritamske promjene, o kojima smo često pisali kroz 2023. godinu, uveliko utiču na način kako se i koliko koriste društvene mreže u novinarstvu. Mnogo je izazova koji dolaze sa ograničenjima i preusmjeravanjem algoritamskih matrica koje ostavljaju medije na volju i kontrolu kompanija koje posjeduju te društvene mreže.
Ovi trendovi će se nastaviti razvijati, a to misli i Damjan, koji kaže da će se mediji suočiti sa opadanjem uticaja na društvenim mrežama.
„Posebno na Zapadnom Balkanu, većina medijskih kuća nije uspjela iskoristiti digitalne kanale na pravi način. Većina medijskih kuća je istorijski zavisna o društvenim mrežama poput Facebooka za saobraćaj i angažman, a u 2024. godini će se suočiti sa opadanjem uticajem i promjenom algoritama platforme uzrokovanom smanjenjem aktivnih korisnika/ca. U 2024. godini bez sumnje medijske kuće koje žele uspjeti morat će se fokusirati na vlastiti brending, imovinu kojom upravljaju i proizvodnju jedinstvenog i kvalitetnog sadržaja. 2024. godina će zahtijevati strateške zaokrete za medije i bit će sjajna godina za one koji žele prihvatiti inovativne metode monetizacije i strategije angažiranja korisnika/ca.“
Milena je dodala da „dolaženje do nove publike je još jedna stvar sa kojom se mediji bore. Društvene mreže su i dalje dominantne kod nas (najviše Fejsbuk). Druge (kao što je TikTok recimo) su manje izražene, ali jesu mjesto gdje neka novija publika živi. No, trebalo bi imati na umu da se ne treba previše oslanjati na njih. Treba razmišljati i o drugim kanalima distribucije, kao što su, na primjer, njuzleteri (bilteni op.ur.). Podkast kao format je isto sve popularniji kod nas i nešto što mediji žele da testiraju (ukoliko im resursi to dozvoljavaju).“
Društvene mreže i novinarstvo su dvije dinamične i složene oblasti koje će nastaviti da se mijenjaju i prilagođavaju u budućnosti. Novinari/ke i mediji moraju biti svjesni prednosti i nedostataka koje društvene mreže nude, te pratiti i usvajati nove trendove i prakse koje će im omogućiti da bolje informišu i komuniciraju sa svojom publikom.
Pišu: Lejla Huremović i Feđa Kulenović
Izvor: BALKANSMEDIA
