Piše: Ana Martinoli, teoretičarka medija i profesorka na FDU
Prošlo je čitavih 16 godina otkad se Nikolas Kar zapitao „Da li nas Google čini glupima?“
U članku za Atlantic, Kar je primijetio da sve češća i intenzivnija upotreba interneta utiče na njegovu koncentraciju, način razmišljanja i – način na koji čita. „Nekada je bilo lako uroniti u knjigu ili dugačak članak. Moj um bi bio zaokupljen naracijom ili preokretima zapleta, i provodio bih sate lutajući dugim djelovima proze. To je sada rijetko slučaj. Koncentracija često počinje da mi opada nakon dvije ili tri stranice. Vrpoljim se, izgubim nit, počnem da tražim nešto drugo. Osjećam se kao da pokušavam da svojeglavi mozak dovučem nazad na tekst. Duboko čitanje, koje je nekada bilo prirodno, postalo je borba“, pisao je tada Kar.
Danas vjerovatno svako od nas ima slično iskustvo – čitanje je sve češće aktivnost u kojoj teško postižemo kontinuitet duži od par minuta – počnemo da čitamo, prvo pažljivo, onda počnemo da preskočimo poneki red, pa prekinemo, kliknemo na neki drugi sadržaj, skačemo sa jednog „prozora“ na drugi, pa se vratimo stranici i pasusu gdje smo stali sa čitanjem, i tako ukrug. Kao da je sam tekst, linearan i ograničen na nizove slova, riječi i rečenica, postao previše statičan, skroman i skučen za našu pažnju koja traži neprekidne nove podsticaje u vidu pokretnih slika, zvukova, efekata.
U tom procesu, „žrtava“ je mnogo – od kvaliteta našeg saznanja i dubinskog doživljaja teksta do integriteta i autorskog ili umjetničkog truda uloženog u stvaranje zaokružene književne, pisane cjeline. Kao i u drugim aktivnostima – gledanju ili slušanju – i čitanje je proteklih godina u velikoj mjeri migriralo na neki od ekrana – tableta, mobilnog telefona, računara. To je iskoristila aplikacija, odnosno e-čitač Rebind, koji nudi jedno od mogućih rješenja za očuvanje navike čitanja u novom, digitalnom, multimedijalnom i ekranskom društvu.
U pitanju je „interaktivno čitanje vođeno vještačkom inteligencijom“ – Rebind je preuzeo tekstove desetina klasičnih naslova, a potom ih upario sa komentarima na ključne djelove teksta koje su davali istaknuti teoretičari i stvaraoci u raznim domenima. Upotrebom AI tehnologije, Rebind stvara interaktivno iskustvo čitanja – nadogradnju linearne, tradicionalne aktivnosti – obogaćeno dodacima koji pružaju relevantno i dublje iskustvo za čitaoce 21. vijeka.
Projekat je finansirao Džon Dibuk, biznismen i bivši student filozofije koji vjeruje da klasične knjige nude jedinstven i važan oblik eskapizma i učenja, te se nada da će ih, ovim oblikom inoviranja, učiniti atraktivnijim savremenim čitaocima. Korisnici koji odluče da knjige čitaju putem Rebinda, prema mišljenju učesnika projekta, dobijaju mogućnost intenzivnijeg doživljaja, ali i dijaloga o temama koje odabrani naslov obrađuje. Na ključnim dijelovima svake knjige, korisnici Rebinda mogu da poslušaju ličnu interpretaciju nekog od odabranih komentatora, kao i da postave pitanja i „razgovaraju“ sa AI modelom koji je izgrađen upravo na tekstu odabrane knjige.
E-čitač Rebind je u tekstove knjiga integrisao i ekskluzivno producirane video-sadržaje, koji olakšavaju razumijevanje i značenje tema knjiga i obogaćuju iskustvo čitanja. Konačno, da bi se odgovorilo na zahtjev doba u kojem svako želi da bude ne samo potrošač, već i stvaralac sadržaja, korisnici Rebinda mogu da bilježe svoja razmišljanja, ideje i stavove o knjizi koju čitaju i da razviju sopstvenu onlajn interpretaciju teksta, koju će u budućnosti dijeliti sa ostalim članovima Rebind zajednice. Rebind planira da razvije biblioteku od stotinak naslova, a zasad su dostupni Kafkine “Metamorfoze”, “Gordost i predrasude” Džejn Ostin, Ničeov “Tako je govorio Zaratustra”, kao i selekcija budističkih učenja i misli koje, za korisnike Rebinda, analizira i interpretira Dipak Čopra.
Za besplatno korišćenje beta verzije možete se prijaviti na adresi Rebind.ai, a u budućnosti se planira razvoj pretplatničkog modela koji će nuditi i nove, aktuelne naslove različitih žanrova.
Izvor: radar.nova.rs
